REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 2 Us I-710/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Sofije Germovšek, u upravnom sporu tužiteljice S. L. iz J. , koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva P.& Š. d.o.o. u V., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupaju službene osobe J. F. V. i P. R. G., radi prava iz mirovinskogosiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti, 21. prosinca 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje-Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03381754669, URBROJ: 341-99-05/3-22-361 od 30. ožujka 2022., radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Varaždinu, KLASA: UP/I 141- 02/21-01/03381754669, URBROJ: 341-20-05/3-21-38149 od 23. prosinca 2021., radi priznavanja tužiteljici prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, te radi naknade troškova spora.

II. O naknadi troškova vezanih uz delegaciju predmeta iz Upravnog suda u Zagrebu u Upravni sud u Rijeci bit će odlučeno zasebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Varaždinu, KLASA: UP/I 141-02/21-01/03381754669, URBROJ: 341-20-05/3-21-38149 od 23. prosinca 2021., u postupku pokrenutom u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu, koja je odbijena osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03381754669, URBROJ: 341-99-05/3-22-361 od 30. ožujka 2022. godine.

3. Tužiteljica osporava zakonitost tuženikova rješenja i tvrdi, u bitnome, sljedeće. U ovoj upravnoj stvari donesena su dva nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali se oba nalaza i mišljenja u stvarnosti razilaze s podacima iz tužiteljičine medicinske dokumentacije, zbog čega akti doneseni na temelju takvih nalaza i mišljenja nisu zakoniti. Postoji još mnogo medicinske dokumentacije relevantne za procjenu njezine radne sposobnosti, a koja je postojala i u vrijeme izrade oba nalaza i mišljenja, a ne navodi se kao bitna. U oba nalaza i mišljenja vještaka kao posljednji nalaz psihijatra naveden je onaj od 20. svibnja 2021., iako je tužiteljica nakon toga još jednom bila zaprimljena na Odjel za p. O. b. V., i to 21. listopada 2021.godine. Tom je prilikom sastavljena Povijest bolesti, protokol broj: 2021001643, iz koje

proizlazi da prostora za inovacije nema već odavno, tako da terapija ostaje ista. Iz medicinske dokumentacije, kako one koja je uzeta u obzir prilikom ocjene njezine radne sposobnosti, tako i one koja nije, proizlazi da se psihička bolest tužiteljice kronično razvija sa sve težim i dubljim promjenama osobnosti, da je njezin psihički status trajno nestabilan te da po pitanju terapije mjesta za inovacije nema već odavno. K tomu, u posljednje dvije godine kod nje su se pojavile i dodatne bolesti - kronični gastritis, uvećana sjena srca, anemija, ponovljena obilna vaginalna krvarenja, mokraćne infekcije i pretilost (BMI 40), što je sve utjecalo na tužiteljicu, njezino zdravlje i radnu sposobnost. Iz novije medicinske dokumentacije vidljivo je da se fizičko, a posebno psihičko stanje tužiteljice nastavilo pogoršavati i nakon posljednje procjene njezine radne sposobnosti. Tužiteljica predlaže da Sud poništi drugostupanjsko rješenje, da usvoji tužiteljičinu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja (iz čega Sud zaključuje da tužiteljica predlaže poništiti i prvostupanjsko rješenje), te da sam riješi stvar priznavanjem tužiteljici prava iz mirovinskog osiguranja po osnovi invalidnosti. Tužiteljica traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 2.850,00 eura. Podredno traži naknadu troškova delegacije.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju osporavanog rješenja i predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu upravnoga spora. Na prijedlog tužiteljice, u ovome je sporu na sporne stručno-medicinske okolnosti izveden i dokaz medicinskim vještačenjem. Vještačenje je povjereno stalnome sudskom vještaku D. V., dr. med., specijalistu medicine rada

u Z. Sudski vještak svoj je nalaz i mišljenje dostavio u pisanom obliku, te ga dodatno iznio na raspravi. Odbijen je prijedlog tužiteljice za izvođenje dokaza dodatnim medicinskim vještačenjem, zbog razloga navedenih u raspravnom rješenju kojim je o tome odlučeno, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 13. prosinca 2023., utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Nije sporno da tužiteljica ima bolesti koje su navedene u prijedlogu izabrane doktorice tužiteljice od 8. prosinca 2021. godine. Sporno je jesu li te bolesti, u vrijeme nastupa osiguranog slučaja, prouzročile kod tužiteljice smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

8. Odredbom članka 39. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21, u nastavku teksta: ZOMO), propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema tome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. U stavku 2. navedenoga članka propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. toga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. navedenoga članka propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. toga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Prema stavku 4. navedenoga članka, potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Odredbom članka 5. navedenoga članka propisano je da su uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

9. Postojanje smanjenja radne sposobnosti, djelomičnoga ili potpunog gubitka radne sposobnosti (kao normiranih stupnjeva invalidnosti, odnosno rizika koji određenu osobu pogađa u odnosu na njenu radnu sposobnost), utvrđuje se, dakle,

prema modelu zdrave osobe istih ili sličnih karakteristika u odnosu na stabilizaciju (definitivnost) zdravstvenog stanja (tj. /ne/mogućnost njegova poboljšanja daljnjim liječenjem), obavljane poslove, naobrazbu, životnu dob, mogućnost provedbe profesionalne rehabilitacije radi osposobljavanja za rad s punim radnim vremenom, te mogućnost rada s najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima.

10. U članku 15. stavku 1. Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 67/17 i 56/18, u nastavku teksta: Uredba), propisano je da, ako vijeće vještaka utvrdi da kod osiguranika još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenu radnu sposobnost (jer je bolest u fazi liječenja ili nađena patološka stanja nisu dovoljno definirana pa je potrebna daljnja medicinska obrada i eventualno liječenje, ili utvrđena bolest nije do sada odgovarajuće ni dovoljno liječena), donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji. Stavkom 2. navedenoga članka propisano je da, ako vijeće vještaka utvrdi, na temelju anatomsko-

funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava, kao i medicinskih kontraindikacija koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih medicinskih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja, da osiguranik, unatoč tome, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji. Prema stavku 3. navedenoga članka, vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika određene razine obrazovanja obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

11. Opseg medicinske dokumentacije propisan je odredbama članka 10. i članka 11. Uredbe, vezano uz članak 8. Uredbe.

12. Nadalje, prema članku 128. stavku 1. ZOMO-a, kada se rješava o pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe, kao dan nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno tjelesnog oštećenja, tj. kao dan nastupa osiguranog slučaja,

uzima se dan kada je na temelju pregleda ovlaštenog vještaka dano mišljenje u smislu članka 125. stavka 2. navedenog Zakona ili mišljenje ovlaštenog višeg vještaka iz članka 125. stavka 4. toga Zakona. Iznimno, nastanak smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno tjelesnog oštećenja prije obavljenog pregleda može se utvrditi na temelju medicinske dokumentacije iz prijašnjeg razdoblja. Odredba članka 128. stavka 1. ZOMO-a, kao norma posebnog zakona, mjerodavna je i u pogledu utvrđivanja relevantnog razdoblja stanja stvari prilikom rješavanja upravnog spora, u kojem se ocjenjuje zakonitost osporavanog rješenja, na što ne utječu eventualne kasnije činjenične promjene.

13. Po općim podacima o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja (obrazac 2 IN), tužiteljica je upravni i birotehnički stručni radnik i daktilograf srednje stručne spreme, koje poslove i obavlja. U vrijeme nastupa osiguranog slučaja bila je u dobi od 49 godina.

14. Osporavano rješenje tuženika temelji se na nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka od 23. veljače 2022., koje je ustrojeno pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u skladu s odredbama Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“, broj 85/14, 95/15 i 102/15). Prema spomenutom nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka, tužiteljica je na neprekidnom bolovanju od 15. studenoga 2016. godine. Više se godina ambulantno i bolnički liječi od depresivnih tegoba neurotske razine. Po novijim nalazima psihijatra, nije dekompenzirana, dostatno je liječenje ambulantnim putem. Operirala je desni kuk, uz provedenu rehabilitaciju. U veljači 2021. otkriven joj je dijabetes. Liječena je zbog pneumonije prouzročene bolešću COVID-19 i zbog urinarnog infekta, indicirana joj je kolecistektomija zbog žučnih kamenaca. Zasad nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti.

15. Stručno-medicinska opravdanost navedenog nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka potvrđena je nalazom i mišljenjem sudskog vještaka D. V., dr. med. U pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka, nakon danog pregleda povijesti bolesti tužiteljice, njezina liječenja i medicinske dokumentacije, također je zaključeno da na dan 20. prosinca 2021. kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpun gubitak radne sposobnosti jer još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti. Sudski vještak pritom ističe da na ukupnu ocjenu radne sposobnosti tužiteljice utječu psihička bolest, bolest sustava za kretanje, stanje po operaciji kuka, te prekomjerna tjelesna težina. Psihičko stanje ne zahtijeva odlučnije modifikacije psihijatrijskog liječenja. Na internističkom je planu utvrđen povišen arterijski tlak, kao i povišena razina šećera u krvi koja nije takva da utječe na razvoj komplikacija šećerne bolesti. Ultrazvuk srca je uredan, indeks tjelesne mase (BMI) iznosi 40, kirurška i ginekološka bolest tek su utvrđene i u početnoj su fazi liječenja, a neurološka bolest nije utvrđena.

16. U raspravnom izlaganju sudski vještak je dopunio svoj nalaz i mišljenje, uvjerljivo odgovorivši na pitanja tužiteljice. Pritom je naglasio da da višegodišnje neprekinuto bolovanje a priori ne znači da je nastupila trajna invalidnost, da se tužiteljica liječi od psihičkih poremećaja što je blaži oblik psihičke bolesti, dok su u odnosu na tjelesne bolesti (srčane, plućne, sustava za kretanje i neurološke) utvrđene uredne vrijednosti. Tužiteljičino psihičko stanje ocjenjuje trajnim, uz terapiju koju redovito uzima, ali to stanje zasad nije dovoljno izraženo da bi tužiteljici mogla biti utvrđena invalidnost. Nakon višegodišnjeg bolovanja tužiteljica u radni proces može biti postupno uključena putem skraćenog radnog vremena.

17. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka, sagledan u cjelini pisanog i raspravnog izlaganja, Sud ocjenjuje koherentnim, razložnim, cjelovitim i preciznim, sukladnim zadaći vještačenja, određenoj u skladu s posebnim propisima na ovom upravnom području, te sukladnim medicinskoj dokumentaciji, sastavljenoj od strane liječnika mjerodavnih specijalnosti (uključujući psihijatre). Uz to, tri su razine vještačenja (dvije institucionalne i jedna sudska) došle do jednakih bitnih zaključaka u pogledu radne sposobnosti tužiteljice u smislu mjerodavnih propisa na upravnom području mirovinskog osiguranja na dan nastupa osiguranog slučaja.

18. Tužiteljica, dakle, nije osnovano osporila stručno-medicinske činjenice odlučne za rješavanje ovoga predmeta, utvrđene u postupku donošenja osporavanog rješenja.

19. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 57. ZUS-a, vezano uz članak 79. toga Zakona, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

20. Neovisno o ishodu ovog spora, tužiteljica – ako i kada bude smatrala da je u odnosu na razdoblje u kojem je u predmetnom slučaju ocjenjivano njezino zdravstveno stanje u međuvremenu došlo do pogoršanja tog stanja koje dovodi do smanjenja ili gubitka radne sposobnosti - može pred prvostupanjskim tijelom mirovinskog osiguranja pokrenuti novi postupak radi priznavanja prava iz mirovinskog osiguranja po osnovi smanjenja ili gubitka radne sposobnosti.

21. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljica nije pozvana na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođena plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 21. prosinca 2023.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja (čl. 67. st. 2. ZUS-a).