REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: 1 Pn-45/2023-96

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu ovog suda Željki Bajzek u parničnom predmetu prvotužiteljice I. R. iz C., OIB ... drugotužitelja V. R. iz V., OIB: ..., trećetužiteljice K. R. iz C, OIB: ...svi zastupani po M. K., odvjetnici iz Z., protiv tuženika Klinička bolnica "M", OIB ... zastupana po I. K., odvjetniku iz Odvjetničkog društva K. i partneri d.o.o. iz Z, nakon provedene javne i glavne rasprave zaključene dana 11. prosinca 2023. u prisutnosti punomoćnika stranaka,

20.

prosinca 2023.,

p r e s u d i o  j e

I

Nalaže se tuženiku Kliničkoj bolnici M., OIB ... da naknadi štetu tužiteljima na način da:

a) isplati prvotužiteljici I. R. iz C., OIB ... iznos od 30.526,25 eur (230.000,00 kn)[1] zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 21.3.2014. do isplate, te iznos od 2.595,35 eur (19.554,63 kn) sa zateznom kamatom od 7.9.2013. pa do isplate, s time da je kamata određena od 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se u skladu s čl. 29. st. 2. ZOO-a određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

b) drugotužitelju V. R. iz V., OIB ... iznos od 29.862,63 eur (225.000,00 kn) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom

od 21.3.2014. pa do isplate, s time da je kamata određena od 2014. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. po stopi koja se u skladu s čl. 29. st. 2. ZOO-a određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

c) trećetužiteljici K. R. iz C., OIB ... iznos od 30.526,25 eur (230.000,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21.3.2014. pa do isplate, s time da je kamata određena od 2014. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se u skladu s čl. 29. st. 2. ZOO-a određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II

Nalaže tuženiku da tužiteljima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 31.015,32 eur (233.684,93 kn) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji tvrde da je njihov pravni prednik suprug, otac te sin sada pokojni M. R. smrtno stradao 5.9.2013. zbog ozljeda zadobivenih prilikom pada s četvrtog kata KB M. u Z. iz kojeg razloga na strani tuženika postoji odgovornost za štetu uzrokovanu tužiteljima tragičnom smrti sada pokojnog M. R.. Nadalje tužitelji tvrde da iz dokumentacije koju su dostavili uz tužbu te i iz izjava djelatnika prilikom dolaska tužitelja u prostorije tuženika, a neposredno nakon smrti pokojnog M., proizlazi da je isti zaprimljen 4.9.2013. na liječenje kod tuženika i to pri svijesti, kontaktibilan, orijentiran u vremenu i prostoru bez suicidalnih namjera, s time da je tijekom boravka u bolnici isti postao nesuvisao, smeten sa šturim odgovorima, encefalopatičan, da bi u 20,30 sati po pozivu medicinske sestre

Odjela interna 3 zatečen kako sjedi na požarnim stepenicama s kojih je nakon razgovora i nagovaranja vraćen u odjel i u sobu a o kojem incidentu je obaviješten dežurni liječnik dr. S.te je naloženo zatvaranje i zaključavanje prozora u sobi, balkonskih vrata, ulaznih vrata Odjela, te prozora i vrata u spremištu i ispiraoni, ali je sada pokojni M. usprkos tome uspio ući u spremište te pasti s prozora u dvorište zgrade.

2. Tužitelji od tuženika potražuju naknadu nematerijalne štete za pretrpljene duševne boli zbog smrti bliskog srodnika te naknadu materijalne štete koja se sastoji od troškova pogreba, nabave žalobne odječe te troškova karmina.

3. U tijeku postupka donesena je presuda poslovni broj Pn-148/2019-60 od 28. listopada 2021. koja presuda je ukinuta presudom Županijskoga suda u Š., Gž- 1181/2021-3 od 15. svibnja 2023. i to u dosuđujućem dijelu točke I izreke u iznosu od 230.000,00 kn zajedno sa zateznim kamatama te za iznos od 19.554,63 kn zajedno sa zateznim kamatama i to u odnosu na prvotužiteljicu I. R., u odnosu na drugotužitelja V. R. za iznos od 225.000,00 kn zajedno sa zateznim kamatama te u odnosu na trećetužiteljicu K. R. za iznos od 230.000,00 kn zajedno sa zateznim kamatama kao i u odnosu na trošak postupka točka II izreke i u tom dijelu je vraćena na ponovno suđenje.

4. Tuženik u svom odgovoru na tužbu osporava odgovornost, visinu tužbenog zahtjeva, kao i uzročnu vezu između postupanja djelatnika tuženika i samog štetnog događaja tvrdeći da je liječenje prednika tužitelja u svemu provedeno prema pravilima medicinske struke te ne postoji uzročna veza između bilo kojeg postupka djelatnika tuženika i štetnog događaja pa stoga nema krivnje u postupanju djelatnika. Tuženik nadalje tvrdi da se radilo o prijemu radi predtransplantacijske obrade i tijekom hospitalizacije nije došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja prednika tužitelja budući je isti za vrijeme večernje vizite uredno razgovarao sa dr. Š. te sa ostalim medicinskim djelatnicima, iz čega se nameče zaključak da nije postojala obveza kontinuiranog nadzora, tim više što je isti pregledan po psihijatru u KB D. te mu je propisana i terapija u istoj ustanovi i isti nije psihijatrijski obrađivan kod tuženika. Stoga se eventualna pogreška pri procjeni stanja osobito psihičke prirode prednika tužitelja ne može pripisati tuženiku pa stoga tuženik osporava i pasivnu legitimaciju.

5. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u smrtni list, rodni list, izvješće IV. Policijske postaje Z., izvješće Županijskom državnom odvjetništvu Z., službenu zabilješku o dojavi, zapisnik o očevidu, izvješće o kriminalističko- tehničkoj pretrazi mjesta događaja, u službene zabilješke (list 25 do 31 spisa), protokol intenzivnog liječenja, u medicinsku dokumentaciju za pokojnog M. R. račun K. G. d.o.o., saslušao svjedoke: dr. B. Š., dr. M. S., K. B., V. R., S. K., Z. T., M. Č., B. B., K. Č., proveo vještačenje po dr. G. M., te po dr. J. F. i dr. V. G. saslušao vještake te stranke.

6. Iz izvješća IV. Policijske postaje u Z. utvrđeno je da su djelatnici navedene Policijske postaje dana 4.9.2013. u 22,50 sati od dr. Š. zaprimili dojavu da je jedan pacijent skočio kroz prozor bolničke zgrade u visini 4.kata pri tome zadobivši tjelesne ozljede opasne po život. Djelatnici Službe kriminalističke tehnike PUZ obavili su očevid u svezi događaja pokušaja samoubojstva, o čemu je sačinjen zapisnik o očevidu te zajedno sa izvješćem o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja te službenom zabilješkom o obavljenom izvješćivanju dežurnog zamjenika Županijske državne odvjetnice.

7. Iz službene zabilješke Sektora kriminalističke policije utvrđeno je da je sada pok. M. R. dana 4.9.2013. u prijepodnevnim satima dovezen u KB M. na Odjel gastroenterologije radi liječenja ciroze jetre te je istog dana oko 22,30 sati izišao iz bolničke sobe na 4.katu i ušao u spremište nečistog materijala koje se nalazi u hodniku nasuprot njegove bolesničke sobe gdje je otvorio prozor, popeo se na podest prozora i potom se bacio na tlo, kojom prilikom je zadobio višestruke ozljede cijelog tijela, krvarenje oko jetre i slezene te frakturu desne natkoljenice koje ozljede su okvalificirane kao teška tjelesna ozljeda opasna po život.

8. Iz iskaza dr. B. Š. utvrđeno je da je M. R. doveden iz KB D. u KB M. radi transplantacije jetre. On je kao voditelj nadslužbe obavio večernju vizitu oko 18 ili 18,30 sati i nije bilo ničeg neuobičajenog u smislu nekih značajnijih poteškoća, a kod zaprimanja pacijenta nije mu ukazano da se radi o pacijentu s kojim bi moglo biti kakvih problema tijekom dežurstva, niti je ponašanjem odavao stanje kojim bi se takvo što moglo zaključiti. Pacijenti s dekompenziranom cirozom jetre kao posljedicu imaju encefalopatiju zbog koje mogu biti psihički alterirani, ali tijekom vizite takvi znakovi kod sada pokojnog R. nisu bili vidljivi. Doktor nadalje pojašnjava da pacijenti koji imaju encefalopatiju imaju promjene u ponašanju određenog stupnja koji varira od dana do dana i ti su pacijenti jednog dana normalnog ponašanja, dok drugog dana ne moraju biti, a taj se poremećaj u ponašanju može manifestirati kao uznemirenost, pospanost, dezorijentiranost u prostoru i vremenu, te oni svakodnevno u razgovoru s njima doznaju koliki je kod njih stupanj encefalopatije i pratnjom amonijaka u krvi mogu donekle pratiti stupanj encefalopatije. Čimbenici koji mogu izazvati promjenu je i neki upalni proces, čemu su svi pacijenti skloni, a može biti i promjena sredine. Što se tiče zaštite takvih pacijenata, doktor je izjavio da su na odjelu dvije sestre koje skrbe i oni pojačano obavljaju nadzor, a ponekad zamole zdravijeg pacijenta iz sobe ukoliko zamijete nešto kod osobe koja je s njima u sobi, da o tome obavijeste osoblje, a ponekad po potrebi se pacijenti i vežu. Da li su oni bili obaviješteni da je sada pok. M. odlutao, doktor je izjavio da se zbog proteka vremena ne može sjetiti.

9. Doktor M. S. se sjeća da je u večernjim satima sada pokojni R.skočio s četvrtog kata, ali da nije bilo nikakvih znakova koji bi upućivali da bi to mogao učiniti, ali on nije bio na viziti, već je bio dr. Š., ali je pojasnio da pacijent nije izgledao ništa drugačije nego uobičajeni pacijenti. Svjedok se također sjeća da ga je sestra obavijestila da je sada pok. R. odlutao, ali se nije mogao sjetiti kada mu je to točno rečeno, mada je izjavio da riječ "odlutao" ne smatra prikladnom, jer pacijenti znaju izaći zapaliti cigaretu, otići po kavu i izići na požarne stube, ali nakon što je sestra rekla da je isti otišao, poduzete su mjere pojačanog nadzora. Doktor S. je nadalje izjavio da ukoliko se kod pacijenata primijeti određena progresija encefalopatije, tada se oni smještaju u jedinicu intenzivnog liječenja prvenstveno radi

nadzora i u konkretnom slučaju su zatvorili odjel, zaključali vrata, misli da su to bila vrata odjela i svakako vrata požarnih stuba, ali se ne može onemogućiti prolaz osoblja i pacijenata kroz vrata. Misli da pacijentu nije dat sedativ jer se izbjegava primjena lijekova "ovako na prvu" jer to može pogoršati dodatno stanje svijesti. Izbjegava se i vezivanje pacijenta te ukoliko isti ode sa odjela, upozori se da se vrati, a da bi se pacijent vezao, treba psihijatrijska procjena.

10. Svjedokinja K. B., zaposlenica tuženika u svom iskazu navodi da ih je zvala kolegica s trećeg kata rekavši da je njihov pacijent sišao požarnim stubama s četvrtog kata. Vrata za požarne stube bila su otvorena jer pacijenti znaju otići na zrak ili popušiti, ključ se nalazi u bravi i moguće ih je otključati ukoliko su zaključana. Pacijent je s njima lijepo razgovarao kada je došla do njega s kolegicom Č. i vratile su ga na odjel u sobu i radi predostrožnosti su zatvorile prozore, vrata i ulazna vrata, a tako uvijek postupaju kada neki pacijent luta. Zamolile su pacijenta u sobi koji je bio s njim da ukoliko bi sada pok. R. nešto trebao, hodao ili trebao do WC-a, da o tome obavijeste sestre, a kada su dolazile u sobu, sada pok. M. je ležao. Oko 22,30 sati pacijent koji je sa pok. M. bio u sobi im je pozvonio da bi ih obavijestio da je ovaj nekamo otišao. Obje su krenule prema sobi i nisu stigle doći ni do polovice hodnika kada su čule "tup" i vidjele da je pokojni M. pao kroz prozor. Tri ili četiri puta bila je u predmetnoj sobi, no ništa posebno na M. R. nije primijetila i isti se normalno razgovarao. Da je otišao iz sobe, obavijestile su doktora S. te je i on bio kod njega u sobi. Navedena svjedokinja tvrdila je da pacijent nije bio vezan, niti su takvu naredbu dobile od nadležnog liječnika, a u slučajevima kada je pacijent nesuvisao, hoda okolo, dezorijentiran je u prostoru i vremenu, stavljaju se ograde koje se pričvršćuju za krevet i vezicama se pacijent veže za takav krevet i daju se sedativi, no ovaj put za to nije bilo potrebe.

11. Svjedokinja V. R. je sa ocem tog jutra bila u Sanitetu kada je prevezen iz KB D. u KB M. i tvrdi da je tog jutra otac bio smeten, teže pokretan, dezorijentiran u vremenu i prostoru to je ona i rekla glavnoj sestri na Gastroenterologiji sestrama koje su ga primile. I tom prilikom joj je sestra po imenu Š. rekla da će imati pojačani nadzor.

12. Svjedokinja S. K., koja je bila zajedno sa V. R. kada je njezin otac sada pok. M. bio premještan iz KB D. u KB M. tvrdi da je isti neposredno prije prijevoza Sanitetom bio povremeno smeten.

13. Svjedok Z. T., neuropsihijatar, ne sjeća se sada pokojnog M. R. a u to vrijeme radio je u ambulanti Neuropsihijatrije KB D. i kao konzilijarni liječnik, navodi da je zabranjeno vezivanje pacijenata i u ekscesnim slučajevima se pacijentu davaju medikamenti, a ukoliko pacijent ne bi surađivao, onda se pacijent zadrži uz pomoć osoblja, po potrebi zaštitara i dobije intravenozni lijek pa se nakon kraćeg razdoblja smiri. Kako je sada pokojni M. bio na Odjelu gastroenterologije, a s obzirom da je već ranije bio liječen kod psihijatra bilo je obveza gastroenterologa konzultirati psihijatra.

14. Svjedokinja M. Č. se ne sjeća pacijenta M. R., ali kada su joj se predočili podaci iz spisa, izjavila je da se je isti našao na njezinom trećem odjelu pa je kako su svi pacijenti trećeg odjela bili na broju, pretpostavila je da se radi o pacijentu s odjela na četvrtom katu, stoga je pozvala kolegice Odjela gastroenterologije da vide da li je to njihov pacijent. Kolegice su ga prepoznale i odvele ga na odjel. Svjedokinji je sada pokojni M. djelovao prisebno.

15. Svjedok B. B. je u KB D. sada pokojnog M. vodio kao pacijenta koji je bolovao od alkoholne ciroze jetre te je nekoliko puta boravio u KB D. i zbog bolesti jetre je upućen iz KB D. u KB M. pa je o tome morao imati otpusno pismo KB D.kojim se potvrđuje da se radi o terminalnoj fazi jetrene bolesti i potvrdu psihijatra o apstinenciji. Što je konkretno pisalo u nalazu psihijatra, nije mu poznato. Kako je u otpusnom pismu bila navedena dijagnoza G92 encefalopatija portalis, svjedok je pojasnio da je pacijent vjerojatno bio psihomotorno usporen, teže orijentiran u prostoru i vremenu i ako takav pacijent mirno leži na krevetu, on ne zahtijeva poseban nadzor već ga se standardno obilazi više puta dnevno radi terapije i obično je oštećenje jetre uzrok ove dijagnoze te se daje laktuloza i njena svrha je smanjenje resorpcije dušičnih supstanci iz crijeva koje supstancije su najčešći uzrok ovakvog ponašanja, smetenosti, usporenosti pacijenta, ali svi pacijenti ne reagiraju na isti način na predmetnu terapiju. Vrlo rijetko se pacijenti vežu, ali nikada prije procjene psihijatra. Svjedokinja K. Č. je bila u noćnoj smjeni kada je bio zaprimljen sada pokojni R. koji je bio zaprimljen na Gastroenterološkom odjelu. Prema iskazu svjedokinje vizita je provedena sa tada dežurnim liječnikom dr. Š. i to negdje oko 19 do 19,30 sati i ništa posebno nije uočeno na pacijentu u tom trenu. Nakon nekog vremena je sa kolegicom ponovno obilazila pacijente i tada je sada pokojni R. spavao, a bilo je to negdje oko 20,00 sati da bi nakon nekog vremena nazvala kolegica s trećeg kata da je kod njih zatečen njihov pacijent te su one otišle po njega, kolegica ga je upitala zašto je to učinio, no što je on točno rekao ne sjeća se, budući se od događaja prošlo 6 godine. O svemu su obavijestile dr. S. koji im je rekao da zaključaju odjelna vrata te da posebno pripaze na njega te je čak bio upozoren i pacijent koji je bio s njim u sobi da pozvoni ukoliko se počne dešavati nešto neuobičajeno. Točno u koliko je sati pacijent V. pozvonio, misli oko 20,30 sati, krenule su prema sobi i tada su čule tupi udarac. Kako sada pokojnog R. nije bilo u sobi, pogledale su dolje i već ga je dolje zbrinjavala kirurška ekipa. Kod zaprimanja i vizite svjedokinja nije ništa posebno niti neuobičajeno zamijetila kod njega nego kod drugih pacijenata. Svjedokinja je nadalje izjavila kako su bile upozorene da paze na njega no nije decidirano rečeno kako često, s time da je svjedokinja posebno napomenula da je na odjelu bilo 35 pacijenata na dvije sestre, s time da je bilo i nepokretnih pacijenata.

16. Prvotužiteljica I. R., supruga sada pokojnog M., u svom iskazu je izjavila da je supruga posjetila dan prije štetnog događaja i tada je bio rastresen te je djelovao izgubljeno. Vidjela je da se boji transplantacije jer je djelovao jadno i uplašeno. Kako su pacijentu koji je s njim bio u sobi došle posjete, stalno je upadao tim ljudima u riječ te ga je ona iz tih razloga izvela u hodnik, no stalno se je raspitivao što je iza kojih vrata i stalno je tražio neka vrata. Kada je odlazila iz posjeta, rekla je sestrama da pripaze na njega te su one rekle da hoće. Nadalje izjavljuje da se je sada pokojni M. "gubio" i ranije još dok je bio u KB D.. Što se tiče troškova pogreba, kupnja lijesa, cvijeća, karmine, sve je sama financirala.

17. Drugotužitelj V. R., sin sada pokojnog M. izjavljuje da ga je nazvala sestra i rekla da je tata pao kroz prozor i umro. Otišao je po majku na tržnicu i doveo kući, a sestra, S. K. i on otišli su u KB M. gdje su im sestre rekle da su učinile sve što su mogle, a da je sada pokojni M. izgledao izgubljeno.

18. Trećetužiteljica K. R., majka sada pokojnog M. izjavila je da je sada pokojni M. bio jedino njezino dijete te je živjela s njim i on se o njoj brinuo.

19. U tijeku postupka utvrđeno je da se je sada pokojni M. R. zbog ciroze jetre liječio u KB D. te je zbog transplantacije jetre premješten u KB M. gdje je zaprimljen na Odjel gastroenterologije da bi kritičnoga dana izašao iz bolničke sobe na četvrtom katu, ušao u spremište nečistog materijala, koja se nalazila u hodniku nasuprot njegove bolesničke sobe, gdje je otvorio prozor, popeo se na podest prozora i bacio na tlo, kojom prilikom je zadobio teške tjelesne ozljede koje su rezultirale smrću. U tijeku postupka također je utvrđeno da pacijenti koji boluju od ciroze jetre, kao posljedica se kod istih javlja encefalopatija, koja se manifestira u promjenama ponašanja, kao uznemirenost, pospanost, dezorijentiranost u prostoru i vremenu, a kako je to utvrđeno iz iskaza dr. B. Š., s time da ti simptomi variraju iz dana u dan. Sada pokojni M., nakon primitka u KB M., izašao je iz svoje bolničke sobe te je zatečen na požarnim stepenicama trećeg kata te su ga sestre vratile na odjel, obavijestile liječnika koji je tada rekao da isti treba imati pojačani nadzor pa su iz tih razloga i zaključali vrata, osim vrata spremišta. Sada pokojnom M. R. nisu ordinirani sedativi.

20. Iz provedenog vještačenja koje je provedeno po doktorima J. F i V. G proizlazi da je pacijent M. R. bolovao od etilične dekompenzirane ciroze jetre s oscilirajućom portalnom encefalopatijom prema proteklim hospitalizacijama. Dana 4. rujna

2013.

premješten

je

iz

interne

klinike

D. u Internu kliniku M. zbog nastavka prettransplanticjske obrade za transplantaciju jetre. U noći 4. na 5. rujna 2013. godine pao je kroz prozor s četvrtog kata Interne Klinike M. M. R. bio je u kliničkom stanju dekompenzirane ciroze jetre, poremećaja koagulacije zbog teško oštećene jetrene funkcije (niski protrombinski kompleks) i s portalnom encefalopatijom. Portalna encefalopatija posljedica je cirkulacijskih promjena u oštećenoj jetri i smanjenje funkcije detoksikacije fibrozno promijenjenog jetrenog parenhima. Portalna encefalopatija ima četiri stupnja, od blaže forme karakterizirane s poremećajem koncentracije, poremećajem u intelektualnom funkcioniranju preko blaže i duboke pospanosti sve do četvrtog stupnja s gubitkom svijesti i komom. Obzirom na stanje portalne encefalopatije u dekompenziranoj cirozi jetre i činjenici mogućeg brzog pogoršanja prije svega stanja svijesti u takvom stanju (pojava infekcije imuno kompromitirane osobe, elektrolitski disbalans, rizik profuznog krvarenja iz varikoziteta…) trajni nadzor takvog pacijenta je optimalno rješenje .Veća sigurnost za takvog pacijenta osobito ako su postojale naznake izlaženja iz sobe gdje je smješten ili čak lutanja povećavaju sigurnost za takvog bolesnika ne prejudicirajući da li je nešto učinjeno namjerno ili zbog promjene stanja svijesti. Portalna encefalopatija karakterizirana povećanjem koncentracije amonijaka u krvi, smanjenom mogućnošću detoksikacije, ireverzibilno oštećenog jetrenog parenhima mijenja se stanje svijesti pacijenta od vrlo blagih promjena u ponašanju, koncentriranosti, preko različitog stupnja pospanosti sve do kome, što ukazuje na potrebu trajnog nadzora takvog bolesnika.

Vještaci su naglasili da pritisak na prijam takvih pacijenata, raspoloživost slobodnih kreveta i osoblja utječe na mogućnost optimalnog načina zbrinjavanja u našim uvjetima.

U konkretnom slučaju pacijent je trebao biti pod trajnim nadzorom zbog niza faktora koji mogu unutar sati mijenjati stanje "svjesnog" do "nesvjesnog" što na koncu može rezultirati i fatalnim posljedicama kao u ovom konkretnom slučaju.

21. U svom usmenom obrazloženju vještaci su naveli da iz medicinske dokumentacije nije razvidno koji od 4 stupnja portalne encefalopatije je imao pokojni R. te su ponovno usmeno objasnili karakteristike sva četiri stupnja portalne encefalopatije kako su naveli i u svom pisanom nalazu i prijelaz iz jednog u drugi stupanj različite brzine ovisan je o prisutnosti infekcije, krvarenja, proljeva, elektrolitskog poremećaja. Što se tiče suicidalnog ponašanja koje bi bilo vezano za portalnu encefalopatiju, takvo ponašanje se ne spominje u literaturi niti u praksi, ali u pravilu portalna encefalopatija je u svim svojim stupnjevima karakterizirana potpunim pogoršanjem stanja svijesti i neurološkim poremećajem od tremora ruku do hiperrefleksije ekstremiteta. Vještaci su pojasnili da trajni nadzor podrazumijeva dvadesetčetverosatni nadzor a kako su to i napisali u svom nalazu, a kako i sama riječ kaže da netko mora stalno nadzirati pacijenta jer se ne može utvrditi kako će se brzo i u kojem smjeru mijenjati stanje svijesti pacijenta. Dakako da je takva mogućnost limitirana brojem kreveta i osoblja, no liječnicima ne preostaje drugo nego u okviru raspoloživog broja kreveta i osoblja organizirati takav nadzor. Poremećaj svijesti u stanju portalne encefalopatije prema vještacima može uslijediti brzo unutar sati i nikada se ne može sa sigurnošću procijeniti u kojem smjeru će se kretati stanje svijesti iz čega proizlazi da je za takvog pacijenta potreban trajni nadzor jer to smanjuje rizik mogućih nekontroliranih ponašanja bolesnika. Što se pak tiče terapije portalne encefalopatije, ona uključuje smanjenu količinu proteina u hrani, primjenu antibiotika za sterilizaciju crijevne flore te primjenu Portalaka za ubrzavanje eliminacije crijevnog sadržaja, sve kako bi se smanjila resorpcija toksičnih produkata metabolizma budući oštećena jetra nije u stanju detoksicirati u dovoljnoj mjeri resorbirati toksične supstance. Iako je kod sada pokojnog R. prekinuta primjena Portalaka po prijemu u KB M., vrijeme od prijema u KB M. 4. rujna 2013. do trenutka štetnog događaja u noći 4. na 5. rujna 2013. je prekratko da bi se sa sigurnošću moglo govoriti o pogrešci u liječenju po prekidu terapije P.

22. Nalaz i mišljenje vještaka sud je prihvatio u cijelosti jer je isti dat u skladu sa pravilima struke i objektivno, a na temelju raspoložive dokumentacije.

23. Dakle sud je stekao uvjerenje da na strani tuženika postoji odgovornost za smrt prednika tužitelja i prema čl. 1045 stav 1 i 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - dalje u tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obična nepažnja.

24. Vještačenjem je utvrđeno da je sada pokojni R., prednik tužitelja, zbog svog zdravstvenog stanja treba imati trajni nadzor tj. dvadesetčetverosatni, što je bolnica trebala organizirati bez obzira na broj kreveta i osoblja.

25. Prema članku 1101 stav 1 ZOO u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji, (bračni drug, djeca i roditelji). U konkretnom slučaju pravo na naknadu ovog vida štete ima prvotužiteljica I. R., kao supruga, drugotužitelj V. R. kao sin te trećetužiteljicaK. R., kao majka.

26. PrvotužiteljiciI. R., supruzi sada pokojnog M. sud je priznao naknadu neimovinske štete s osnova duševne boli zbog gubitka supruga u iznosu od 30.526,25 eur (230.000,00 kn) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21.3.2014. pa do isplate.

27. Drugotužitelju V. R., sinu sada pokojnog M. sud je priznao naknadu neimovinske štete s osnova duševne boli zbog gubitka oca u iznosu od 29.862,63 eur (225.000,00 kn) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21.3.2014. pa do isplate (pravomoćno odbijen sa iznosom od 5.000,00 kn zajedno sa zateznim kamatama).

28. TrećetužiteljiciK. R., majci sada pokojnog M. sud je priznao naknadu neimovinske štete s osnova duševne boli zbog gubitka sina, u iznosu od 30.526,25 eur (230.000,00 kn), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 21.3.2014. pa do isplate.

29. Kamata teče od podnošenja nagodbenog prijedloga pa do isplate.

30. Prvotužiteljica I. R. je postavila i zahtjev za naknadom imovinske štete (pogrebni troškovi, nabava žalobne odjeće te troškovi karmina) u iznosu od 3.981,68 eur (30.000,00 kn).

31. Prema članku 1093 stav 1 ZOO-a tko prouzroči nečiju smrt, dužan je naknaditi uobičajene troškove njegova pogreba. U uobičajene troškove spadaju troškovi žalobne odjeće i vijenaca, troškovi pogrebne opreme i prijevoza pokojnika groblje, troškovi odijela za pokojnika, troškovi nadgrobnog spomenika, troškovi karmina.

32. Prema računu K. G. d.o.o., list 300 spisa, proizlazi da su troškovi kopanje i zatrpavanje groba nakon sahrane, prijenos i spuštanje pokojnika u grob, prijenos i prijevoz vijenaca, troškovi lijesa, križa, slova, osmrtnice, vreće, zajedno sa PDV-om 25% (869,95 eur) 6.554,63 kn.

33. Dakle sud je prvotužiteljici priznao troškove pogreba u iznosu od 869,95 eur (6.554,63 kn), troškove karmina u iznosu od 1.327,23 eur (10.000,00 kn), troškove žalobne odjeće u iznosu od 398,17 eur (3.000,00 kn), dakle ukupno 2.595,35 eur (19.554,63 kn) s time da je visina troškova karmina i žalobne odjeće utvrđena primjenom člana 223 Zakona o parničnom postupku imajući u vidu rodbinski odnos sa pokojnikom te običaje i mjesne prilike mjesta u kojem je pokojnik živio i pokopan.

34. Na dosuđeni iznos sud je prvotužiteljici priznao i zakonsku zateznu kamatu od 7.9.2013. do isplate tj. od pogreba sada pokojnog Miljenka (pravomoćno odbijena sa iznosom od 10.445,37 kn).

35. Zbog svega naprijed navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

36. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22 - dalje u tekstu: ZPP). Tuženik je dužan naknaditi tužiteljima trošak zastupanja po punomoćniku što zajedno sa 25% PDV-a te 20% po tbr. 36 Odvjetničke tarife iznosi 28.360,28 eur (sastav tužbe 1.408,25 eur, zastupanje na ročištu 11.10.2016., 13.2.2017., 14.9.2017., 12.2.2018., 23.3.2018., 20.3.2019., 9.9.2021., 6.9.2023., 25.9.2023., 21.11.2023., 11.12.2023. po 1.408,25 eur, sastav podneska 2.11.2016. i 16.11.2016., 1.4.2019., 30.10.2020., 25.11.2020., 10.11.2021., 15.11.2021., 16.11.2021. po 50,00 eur, sastav odgovora na žalbu 1.408,25 eur, zastupanje na ročištu 4.7.2018. i 28.10.2021. – objava, po 100,00 eur), a visina je određena u skladu s tbr. 7., 8. i 9. važeće odvjetničke tarife. Sud je tužiteljima priznao pristojbu na tužbu 663,61 eur (5.000,00 kn), na presudu 663,61 eur (5.000,00 kn) te trošak vještačenja u iznosu od 1.327,22 eur (10.000,00 kn). Sud je tužiteljima priznao troškove u ukupnom iznosu od 31.015,32 eur zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, čl. 29 ZOO i 30 OZ-a.

37. Kako su tužitelji uspjeli sa osnovnom 100%, sa visinom 97% svog zahtjeva (100+97:2=98,5%). Dakle, tužitelji su uspjeli sa 98,5 % svog zahtjeva pa im je sud u cijelosti priznao trošak postupka.

U Sesvetama, 20. prosinca 2023.

S U D A C:

Željka Bajzek v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se uložiti žalba u roku od 15 dana računajući od dana dostave iste. Žalba se predaje ovom sudu pismenim podneskom u dovoljnom broju primjeraka za sud, suprotnu stranku i drugostupanjski sud, a o istoj odlučuje županijski sud.

DN-a:

1. Odvj. M. K.

2. Odvjetničko društvo K. i partneri d.o.o.