REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 4064/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa punomoćnik Denis Lauc, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj: Gž-1757/2022-3 od 29. ožujka 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-1346/2020-21 od 20. svibnja 2022., u sjednici održanoj 20. prosinca 2023.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. ZPP-a se odbija.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. ZPP-a se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je pozivom na odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj: Gž-1757/2022-3 od 29. ožujka 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-1346/2020-21 od 20. svibnja 2022.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.

4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da naznačena pitanja nisu važna za odluku u sporu, ni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5. Naime, naznačujući tri procesnopravna pitanja tužiteljica polazi od postupovnih pretpostavki koje nemaju uporište u stanju spisa.

5.1. Naznačujući prvo pitanje tužiteljica polazi od pretpostavke postojanja nedostataka u nalazu i mišljenju vještaka, zbog kojih bi sud, sukladno odredbi čl. 261. st. 2. ZPP-a bio dužan obnoviti vještačenje. Međutim, nižestupanjski sudovi nisu našli nedostatke u nalazu i mišljenju vještaka.

5.2. I drugim i trećim pitanjem tužiteljica polazi od pretpostavke koja nije ostvarena jer tijekom postupka, prema podacima dostupnim ovom sudu, tuženik nije osporavao osnovu, već samo visinu tužbenog zahtjeva.

6. Stoga naznačena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.

7. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a odbijen je prijedlog za dopuštenje revizije.

8. Nisu ostvarene ni pretpostavke iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a za dopuštenje revizije.

9. Pozivajući se na čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06 - dalje: EKLJP) tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su u parničnom postupku u kojemu je donesena pobijana presuda niži sudovi počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njegovo pravo na pravično suđenje.

9.1. Vezano na tužiteljičine navode da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

9.2. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljice. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.

10. Kako, imajući u vidu izneseno, tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije je trebalo na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a odbaciti kao nedopušten.

Zagreb, 20. prosinca 2023.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil