REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 4153/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marinko Brajko, odvjetnik u Đakovu, protiv tuženika Addiko bank d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, koga zastupa punomoćnik Zlatko Knezović, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 2109/2023-2 od 31. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Đakovu broj P-158/2022-22 od 6. ožujka 2023., u sjednici održanoj 20. prosinca 2023.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. ZPP-a se odbija.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. ZPP-a se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je pozivom na odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2109/2023-2 od 31. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Đakovu broj P-158/2022-22 od 6. ožujka 2023.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.

4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da naznačena pitanja nisu važna za odluku u sporu, ni za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu.

5. Naime, naznačujući dva procesnopravna pitanja tuženik, iznoseći opravdanu tvrdnju da je radi utvrđenja njegove eventualne nesavjesnosti i nepoštenja u svakom pojedinačnom predmetu potrebno izvesti dokaze na okolnost pojedinačnog pregovaranja o spornim ugovornim odredbama, polazi od postupovne pretpostavke koja nema uporište u stanju spisa, jer iz dijelova spisa priloženih uz prijedlog ne proizlazi da je tijekom postupka predložio dokaz podoban za utvrđenje navedene sporne činjenice (predloženo je samo saslušanje javnog bilježnika).

6. Ni naznačena materijalnopravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pravnim pitanjima u odnosu na koja je pobijana odluka ne odstupa od prakse ovog suda (odluka broj Rev 112/2018-2 od 9. ožujka 2022., Rev 1219/2021-2 od 14. rujna 2022. i Rev 43/2022-2 od 14. lipnja 2022.), a nije riječ niti o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitati ustaljenu sudsku praksu.

7. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a odbijen je prijedlog za dopuštenje revizije.

8. Nisu ostvarene ni pretpostavke iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a za dopuštenje revizije.

9. Pozivajući se na čl. 29. st. 1. Ustava RH tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su u parničnom postupku u kojemu je donesena pobijana presuda niži sudovi počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njegovo pravo na pravično suđenje.

9.1. Vezano na tuženikove navode da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

9.2. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje.

10. Kako, imajući u vidu izneseno, tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije je trebalo na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a odbaciti kao nedopušten.

Zagreb, 20. prosinca 2023.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil