REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4172/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Općine G., OIB ... iz G., koju zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u Ž., protiv tuženice G. D., OIB ... iz Ž., koju zastupa punomoćnik I. P., odvjetnik u V., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-394/2023-3 od 11. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj Pr-74/2018-23 od 7. veljače 2023., u sjednici održanoj 20. prosinca 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-394/2023-3 od 11. srpnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj Pr-74/2018-23 od 7. veljače 2023.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
"1. Može li sud utvrditi namjeru kao oblik krivnje u radnji službenika, kada isti radi u okviru svojih radnih obveza i uputa poslodavca-Općine G. kao jedinici lokalne samouprave?
2. Može li poslodavac jedinica lokalne samouprave nametnuti radniku/službeniku obvezu naknade štete iz radnog odnosa, ukoliko se ponašanje radnika temelji na uputama i nalozima Poslodavca?
3. Može li se radnik/službenik osloboditi odgovornosti naknade štete zbog propusta u plaćanju doprinosa, u slučaju posebnih izvanrednih okolnosti a posebno imajući u vidu lex speciallis (Zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije), koji uređuje rokove plaćanja?
4. Može li sud utvrditi odgovornost službenika bez utvrđenja namjere ili krajnje ne-pažnje, da svojim postupanjem se nanese šteta poslodavcu?"
Tuženica se poziva i na odredbu čl. 385.a st. 2. ZPP-a navodeći da joj je zbog osobito teških povreda odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je u odnosu na postavljena pravna pitanja utvrdio da nisu jasno naznačeni razlozi važnosti u smislu čl. 385.a ZPP-a. Osim toga, prijedlogom za dopuštenje revizije tuženica iznosi svoje viđenje činjenične i pravne situacije, a postavljena pitanja u svojoj su suštini činjeničnopravne naravi i polaze od drugačijih zaključaka od onih koji proizlaze iz pobijane presude.
4. U odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenim Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda valja istaknuti da tuženica nije učinila vjerojatnim postojanje takvih povreda te nije niti naznačila koje bi joj zaštićeno pravo bilo povrijeđeno.
5. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP-a te je odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 20. prosinca 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
