REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3487/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Branka Medančića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima - odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić & partneri iz Rijeke, protiv tuženika VJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Luki Vukeliću i Ivanu Smokroviću iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri, Zagreb, radi utvrđenja izvanbračne stečevine, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-131/2023-2 od 31. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P Ob-31/22 od 16. studenoga 2022., u sjednici održanoj 19. prosinca 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje.
II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na drugo i treće postavljeno pravno pitanje te u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-131/2023-2 od 31. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P Ob-31/22 od 16. studenoga 2022.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu postavljena tri pitanja za koja tužiteljica smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
3. Tužiteljica uz prvo postavljeno pravno pitanje, kojim problematizira valjanost ugovora o diobi bračne (izvanbračne) stečevine u situaciji izostanka ovjere potpisa bračnih (izvanbračnih drugova), u smislu odredbe čl. 255. st. 1. i 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07 - dalje: ObZ), a koji ugovor su parnične stranke sklopile u Australiji (u veljači 2010. godine) i nisu ovjerile potpise, kao razlog važnosti dostavlja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 786/08 od 12. veljače 2006. i broj Rev 2238/2016 od 19. listopada 2021., u kojima se izražava shvaćanje da u smislu odredbi čl. 255. i čl. 258. ObZ, takav ugovor mora biti sklopljen u propisanom obliku i ovjeren u potpisima ugovornih strana i da izostanak takve forme ne može biti nadomješten realizacijom ugovora.
3.1. Budući iz utvrđenja i zaključka nižestupanjskih sudova proizlazi da parnične stranke nisu bile u izvanbračnoj zajednici u smislu odredbe čl. 3. ObZ, to postavljeno pitanje nije važno za odluku u sporu.
4. Drugim i trećim pitanjem tužiteljica polazi od konkretnih činjeničnih utvrđenja, a vezano za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice kao prethodnog pitanja odlučivanju o tužbenom zahtjevu usmjerenom na utvrđenje prava suvlasništva. Pritom ne dostavlja razloge važnosti već smatra da je pobijana odluka arbitrarna i izlaže svoju ocjenu provedenih dokaza.
5. Nadalje, tužiteljica drži da je došlo i do povrede temeljnih ljudskih prava iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH), koja određuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, te i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 - dalje: Konvencija), koja određuje da radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega, svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj.
6. Odredbom čl. 385.a st. 2. ZPP propisano je da će sud dopustiti reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom RH i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
7. U odnosu na navode tužiteljice o povredi prava na pravično suđenje, treba istaći da odredba čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6. Konvencije sadrže određena procesna jamstva, pa do povrede tog prava u pravilu dolazi u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
8. Predlagateljica nije, iako se poziva na stajališta iz odluke ESLJP Perić protiv Hrvatske (zahtjev br. 34449, presuda od 27. ožujka 2008.) dokazala činjenice na kojima bazira svoje tvrdnje o povredi prava na pravično suđenje, kojima bi učinila vjerojatnim da bi postupanjem nižestupanjskog suda bila počinjena neka osobito teška povreda odredaba parničnog postupka ili bilo pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Posljedično tomu, tužiteljica nije učinila vjerojatnim da je došlo do povrede njenih temeljnih ljudskih prava u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP.
9. Slijedom svega navedenog, proizlazi da postavljena pitanja ili nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi ili nisu obrazložena, niti je predlagateljica učinila vjerojatnim da je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava, pa je njen prijedlog valjalo djelomično odbiti a djelomično odbaciti pozivom na odredbe čl. 389.a st. 3. i 4. i čl. 389.b st. 1. ZPP, sve kao u izreci odluke.
Zagreb, 19. prosinca 2023.
Predsjednik vijeća:
Branko Medančić
