Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 3272/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Josipa Turkalja člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika H. P., A., Njemačka, OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik N. Đ., odvjetnik u Z. protiv tuženice-protutužiteljice V. G. iz K., OIB ..., koju zastupaju punomoćnici T. G. i R. K., odvjetnik u K., radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2841/2022-2 od 20. prosinca 2022., kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini poslovni broj P-783/2015-199 od 29. lipnja 2022., u sjednici održanoj 7. veljače 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
„I. Tužitelj-protutuženik H. P., A. Njemačka, OIB ... je dužan tuženoj-protutužiteljici V. G., K., OIB ... naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 92.500,00 kn (slovima: devedesetdvijetisućepetstokuna)
s zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 14. lipnja 2022. do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stav 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 33/2005. i 78/2015.) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.
II. Odbija se tužena-protutužiteljica sa zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 11.740,00 kn kao neosnovanim.“.
2. Presudom i rješenjem suda drugog stupnja odlučeno je:
„Odbija se žalba tužitelja-protutuženika H. P. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-783/2015-192 od 13. lipnja 2022., u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, pod točkom II., prvi i drugi odlomak izreke, pod točkom II., treći odlomak izreke kojim je tužitelju-protutuženiku H. P. naloženo platiti tuženici-protutužiteljici V. G. 625.000,00 eura i u dijelu pod točkom II., četvrti odlomak izreke.
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-783/2015-192 od 13. lipnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom II., treći odlomak izreke, kojim je tužitelju-protutuženiku H. P. naloženo platiti tuženici-protutužiteljici V. G. zatezne kamate tekuće od 7. travnja 2013. pa do namirenja na svotu od 625.000,00 eura.
II Odbija se žalba tužitelja-protutuženika H. P. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-783/2015-199 od 29. lipnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.
III Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tužitelja-protutuženika H. P. od 28. lipnja 2022. se ostavlja za konačnu odluku.“.
3. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužitelj zbog pitanja:
„1./ Može li tužena-protutužiteljica zahtjevati od tužitelja-protutuženika isplatu izmakle koristi koja se mogla ostvariti prema apstraktnoj (teoretskoj mogućnosti)?
2./ Trebaju li sudovi u postupku koji se vodi radi izgubljene zarade utvrditi visinu štete koja se mogla očekivati prema redovnom tijeku stvari?
3./ Je li u postupku koji se vodi radi naknade izmakle zarade teret dokaza visine pretrpljene štete na tuženoj-protutužiteljici koja tu štetu potražuje?
4./ Jesu li sudovi visinu štete koja se mogla očekivati prema redovnom tijeku stvari trebali utvrđivati prema broju opasivanja koje je konj R. d. M. realizirao u prethodnom razdoblju?
5./ Treba li obrazloženje presuda sadržavati valjane razloge iz kojih je moguće utvrditi protupravno postupanje tužitelja-protutuženika?
6./ Može li izreka presude biti u suprotnosti sa razlozima navedenim u presudi i dokazima provedenim tijekom postupka?“,
ističući da se radi o pitanjima koja udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Službeni list SFRJ“, broj 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91 - „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP).
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Prijedlog je nedopušten.
6. Iz sadržaja prijedloga razvidno je da tužitelj polemizira sa činjeničnim utvrđenjima sudova nižeg stupnja glede sadržaja obveznog odnosa među strankama, te da za pitanja koja postavlja u prijedlogu na daje razloge važnosti, pa je stoga primjenom odredbe čl. 389.a st. 3. odlučeno kao u izreci.
7. Zbog sadržaja presuda sudova nižeg stupnja, ovaj sud ocjenjuje je je nužno upozoriti sudove da iz odredbe čl. 189. ZPP-a slijedi da je tuženik ovlašten podnijeti protutužbu kojom postavlja određeni zahtjev prema tužitelju (čl. 186. ZPP-a) ali time tuženik u konkretnom postupku koji je pokrenutu po tužbi tužitelja, ne postaje protutužitelj, niti tužitelj ne postaje protutuženik jer ZPP-e takve stranačke uloge ne poznaje. Dakle, kada tuženik u postupku podnese protutužbu on i dalje ostaje tuženik koji je prema tužitelj upravio svoj protutužbeni zahtjev.
mr.sc. Dražen Jakovina, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.