Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-836/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujevića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja TP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja ŽP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužitelja AP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonski nasljednici iza pok. IP, zastupani po punomoćnici Mariji Erdec, odvjetnici u Malom Lošinju, protiv 1. tuženika NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Senii Kovačić, odvjetnici u Rijeci i 2. tužene DP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Sandri Folnegović Skačej, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja ostavinske imovine, odlučujući o žalbi 1. tužitelja, 2. tužitelja i 3. tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj P-721/2020-17 od 27. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2023.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba 1. tužitelja, 2. tužitelja i 3. tužitelja kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj P-721/2020-17 od 27. siječnja 2023.

II. Odbija se zahtjev 1. tužitelja, 2. tužitelja i 3. tužitelja za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev 1. tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da iznos od 25.000,00 euro koji se nalazi oročen na računu kod Erste banke d.d. u Malom Lošinju predstavlja posebnu imovinu tužitelja, te da taj novčani iznos ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. SP.

Utvrđuje se da vlastoručna oporuka datirana sa danom 23.12.2015. potpisana po SP i svjedocima oporuke ĆP i svjedoku čije se ime ne raspoznaje ne odražava pravu volju ostaviteljice te se ne može smatrati pravovaljanom i istinitom."

II. Nalaže se tužiteljima da tuženima naknade prouzročene troškove ovog parničnog postupka i to tuženiku NP iznos od 3.049,90 € / 22.979,50 kn uz zateznu kamatu tekućom od dana donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i tuženoj DP iznos od 453,51 € / 3.417,00 kn, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žale se 1. tužitelj, 2. tužitelj i 3. tužitelj (dalje: tužitelji), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu da drugostupanjski sud usvoji žalbu, preinači prvostupanjsku presudu tako da usvoji tužbeni zahtjev, te da tuženiku naloži da tužiteljima plati troškove parničnog postupka, a podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuju žalbeni trošak u iznosu od 777,33 eura/5.856,79 kuna i trošak sudske pristojbe po odluci suda.

3. Na žalbu tužitelja odgovorio je 1. tuženik koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužitelja, te predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu u cijelosti. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 622,13 eura/4.687,44 kuna.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, u okviru žalbenih navoda tužitelja i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP), sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da u donošenju pobijane presude i postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a.

6. Posebno nije počinjena bitna povreda odredaba iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuju tužitelji, budući je presuda u dovoljnoj mjeri razumljiva te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su u bitnoj mjeri jasni i razumljivi, te utemeljeni na rezultatima provedenog dokaznog postupka.

7. Nije osnovan ni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni prigovor pogrešnih i pravno neutemeljenih zaključaka, a samim time i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava, budući je prvostupanjski sud proveo sve dokaze koje je smatrao pravno relevantnim obzirom na predmet spora.

8. Predmet spora je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se utvrdi da iznos od 25.000,00 eura koji se nalazi oročen na računu kod Erste banke d.d. u [adresa] predstavlja posebnu imovinu tužitelja, te da taj novčani iznos ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. SP.

8.1. Tužitelji u činjeničnim navodima tužbe ističu da se prema oporuci pokojne ostaviteljice na računu kod Erste Banke d.d. nalazi oročeni iznos od 100.000,00 eura koji iznos potječe iz kupoprodajnog ugovora koji su zajedno sklopili pok. SP i IP kao prodavatelji s jedne strane i TPK i ŽPK kao kupci s druge strane. Budući je pokojna SP bila suvlasnica predmeta kupoprodaje čest. zem. [katastarska čestica], sve k.o. [katastarska općina] u 3/4 dijela, a tužitelj u 1/4 dijela, a kako je nekretnina prodana za iznos od 100.000,00 eura (poziva se dalje na ugovor o diobi u odnosu na navedene nekretnine), pa s obzirom da su pok. SP i tužitelj bili bračni drugovi tužitelji tvrde da nije bilo neuobičajeno da samo jedan od njih oroči cjelokupni iznos kupoprodajne cijene. Slijedom navedenog tužitelji tvrde da ostavinsku masu ne može predstavljati iznos od 100.000,00 eura oročenih u Erste banci d.d., već 3/4 tog iznosa, dok 1/4 pripada tužitelju tj. iznos od 25.000,00 eura.

8.2. Predmet spora je i tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže da se utvrdi da vlastoručna oporuka datirana sa danom 23. prosinca 2015. potpisana po SP i svjedocima oporuke ne odražava pravu volju ostaviteljice, te se ne može smatrati pravovaljanom i istinitom. To iz razloga što je oporuka pisana pod prisilom i što je na sadržaj oporuke bila nagovorena od strane 1. tuženika.

9. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je rješenjem broj O-1931/17 od 20. studenog 2017. prekinut ostavinski postupak iza pokojne SP, a tužitelj IP (suprug pokojne ostaviteljice UP) upućen da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi utvrđenja valjanosti sadržaja oporuke ostaviteljice od **.**.2015., kao i sastava ostavinske mase,

- da je djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju O-1946/21 od 7.listopada 2021. iza pokojne SP obuhvaćena ostavinska imovina kojom ostaviteljica nije oporučno raspolagala nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], k.o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i pravo korištenja grobnog mjesta na groblju [adresa] u [adresa], te su proglašeni nasljednici NP, sin iz prvog braka i ovdje tužitelji kao nasljednici pokojnog supruga IP,

- da je u tijeku ovog parničnog postupka preminuo tužitelj IP, a rješenjem o nasljeđivanju O-236/20 UPP/OS 20/20 od 21. veljače 2020. njegovim nasljednicima proglašeni su ovdje tužitelji TP, ŽP i AP, sinovi ostavitelja iz prvog braka,

- da je SP **.**.2015. vlastoručno napisala i potpisala oporuku u kojoj su potpisani svjedoci ZP (za koju je utvrđeno kako je preminula) i ĆP koja je kao svjedok saslušana u ovom predmetu,

- da tijekom prvostupanjskog postupka tužitelji nisu dovodili u pitanje sposobnost za rasuđivanje oporučiteljice i shvaćanja značenja sadržaja i posljedica predmetne oporuke u trenutku sastavljanja oporuke,

- da je tom oporukom ostaviteljica oročeni novčani iznos od 100.000,00 eura koji se nalazi kod Erste&Steiermarkische bank d.d. na računu broj [broj], [broj bankovnog računa] [broj bankovnog računa],[broj bankovnog računa] ostavila svojem sinu iz prvog braka JP,

- da predmetnom oporukom ostaviteljica nije raspolagala cijelom svojom imovinom, dok je preostali dio njene ostavinske imovine raspravljen djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju O-1946/21 od 7. listopada 2021.,

- da je pokojna ostaviteljica u toj oporuci od **.**.2015. napisala: "Ž si je oročio oko 40.000,00 eura na svoju knjižicu, a to isto tako dobio od prodaje moje kuće, svoju kuću koju je sam izgradio prije našeg braka poklonio je sinovima i svojoj prijašnjoj ženi.",

- da je pokojna SP dana **.**.2015. sklopila sa Erste Bankom ugovor o oročenom depozitu na kojem se nalazi oročeni iznos od 100.000,00 eura, koji iznos potječe od kupoprodaje nekretnine,

- da su navedeni kupoprodajni ugovor sklopili SP i IP, za vrijeme dok su bili u braku, kao prodavatelji s jedne strane i TPK i ŽPK kao kupci s druge strane, **.**.2008., predmet kupoprodaje je nekretnina označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća sa terasom i stepeništem, zgradu u dvorištu i dvorište ukupne površine 545 m2, te ½ dijela čest. zemlj. 3146/11 zajednički prolaz ukupne površine 545 m2 sve k.o. [katastarska općina],

- da je pokojna SP bila suvlasnica tih nekretnina u ¾ dijela, a pokojni IP suvlasnik u ¼ dijela,

- da je stvarno ugovorena kupoprodajna cijene veća od iznosa od 100.000,00 eura koji je naznačen u kupoprodajnom ugovoru,

- da su SP i IP, prije naprijed navedene kupoprodaje ugovorili veličinu svojih suvlasničkih omjera na toj nekretnini Ugovorom o diobi nekretnina od **.**.2003. u formi javnobilježničkog akta,

- da su tim Ugovorom izvršili fizičku diobu nekretnina upisanih u zk. ul [broj ZK uloška] k.o. [katastarska općina], te su formirane nove parcele i to k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća sa terasom i stepeništem, zgrada u dvorištu i dvorište ukupne površine 545 m2 i k č.br. 3146/11 zajednički prolaz ukupne površine 545 m2, sve k.o. [katastarska općina],

- da su tim Ugovorom sporazumno ugovorili da SP pripadne 3/4 dijela, a IP 1/4 dijela k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća sa terasom i stepeništem, zgrada u dvorištu i dvorište ukupne površine 545 m2, k č.br, te svakom ½ dijela k č.br. 3146/11 zajednički prolaz ukupne površine 545 m2 sve k.o. [katastarska općina],

- da je IP **.**.2015. sklopio sa Erste Bankom ugovor o oročenom depozitu na kojem se nalazi oročeni iznos od 40.000,00 eura,

10. Na temelju tako, pravilno, utvrđenih činjenica sud prvoga stupnja izveo je pravilan zaključak o neosnovanosti oba tužbena zahtjeva.

11. Naime, u žalbenoj fazi postupka nije sporno da se na računu pokojne SP nalaze novčana sredstva u iznosu od 100.000,00 eura, a nije sporno niti da ta oročena novčana sredstva potječu od prodaje nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k.o. [katastarska općina]. Nije sporna niti činjenica da su, prije prodaje navedene nekretnine Ugovorom o diobi nekretnina od **.**.2003. u formi javnobilježničkog akta, pokojna ostaviteljica SP i njen pokojni suprug IP, uredili svoje vlasničke odnose na navedenim nekretninama, upravo na način da su definirali da SP pripada 3/4 dijela, a IP ½ dijela predmetnih nekretnina (Članak 249. stavak 1. Obiteljskog zakona"Narodne novine" br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 75/14, 5/15, 103/15).

12. Dakle, suprotno žalbenim navodima tužitelja, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, logičan je zaključak suda prvog stupnja da je SP kao upisani suvlasnik u ¾ dijela prodanih nekretnina primila ¾ kupoprodajne cijene (za koju je utvrđeno da je bila stvarno veća od one naznačene u kupoprodajnom ugovoru u iznosu od 100.000,00 eura), dok je IP kao upisani suvlasnik u ¼ dijela prodane nekretnine primio ¼ dijela kupoprodajne cijene od tih nekretnina.

13. Nadalje, polazeći od utvrđenja da je pokojna SP **.**.2015. sklopila sa Erste Bankom ugovor o oročenom depozitu na kojem se nalazi oročeni iznos od 100.000,00 eura, koji iznos potječe od prodaje njenog suvlasničkog dijela, dok je pokojni IP **.**.2015. sklopio sa Erste Bankom ugovor o oročenom depozitu na kojem se nalazi oročeni iznos od 40.000,00 eura, sud prvog stupnja je pravilo zaključio da se navedenih 40.000,00 eura oročenih od strane IP odnose na 1/4 njegovog suvlasničkog dijela, slijedom čega tužitelji neosnovano tvrde da iznos od 25.000,00 eura, koji se nalazi oročen na računu pokojne SP predstavlja vlastitu imovinu tužitelja koja ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pokojne SP.

14. To iz razloga što su bračni drugovi za života Ugovorom o diobi nekretnina od **.**.2003. u formi javnobilježničkog akta uredili svoje vlasničke odnose na naprijed navedenim nekretninama, upravo na način da SP pripadne 3/4 dijela, a RP ½ dijela predmetnih nekretnina.

15. Odredbom članka 5. stavak 3. Zakon o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje ZN) propisano je da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.

16. Dakle, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da oročeni novčani iznos od 100.000,00 eura koja se nalazi kod Erste&Steiermarkische bank d.d. na računu broj [broj bankovnog računa], [broj bankovnog računa] [broj bankovnog računa],[broj bankovnog računa] predstavlja u cijelosti ostavinsku imovinu pokojne SP budući ta imovina potječe od kupoprodaje njenog suvlasničkog dijela nekretnine, te da iznos 25.000,00 eura koji se nalazi oročen na tom istom računu ne predstavlja posebnu imovinu tužitelja, budući je on svoj dio kupoprodajne cijene oročio kao svoju vlastitu imovinu na svom računu.

17. Suprotno žalbenim navodima tuženika, sud prvog stupnja činjenicu da su bračni drugovi oročili novčana sredstva u 2015. u razmaku od 3 mjeseca, nije smatrao odlučnom za donošenje svoje odluke, već je svoju odluku temeljio na pravilnoj i sveobuhvatnoj analizi činjeničnog stanja i dokaza predloženih kako po tužiteljima, tako i po tuženicima.

18. Žalbeni navodi tužitelja kojima ističu tvrdnje da su SP i IP zapravo izvršili diobu vlasništva na prodanoj nekretnini, njoj u ¾ dijela, a njemu u ¼ dijela, samo zato da bi se time učinilo vidljivom da se na računu SP nalazi i dio prodajne cijene koja pripada IP, kao i da su sredstva koja se navode u članku 4. kupoprodajnog ugovora sklopljenog između [obrt] Ž i SP kao prodavatelja i [obrt] FP TPK i ŽPK kao kupaca **.**.2003.g. upotrijebljena za gradnju nove kuće na istoj parceli koja je bila dijelom i predmet prodaje i na kojoj se nalazila stara kuća , prvi put su izneseni u žalbenom postupku, a kako nisu iznesene u tužbi , a niti su isticane do zaključenja glavne rasprave o njima se ne može raspravljati niti u žalbenom postupku (članak 352. stavak 1. ZPP-a).

19. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva kojim tužitelji traže da se utvrdi da vlastoručna oporuka datirana sa danom 23.12.2015. potpisana po SP i svjedocima ne odražava pravu volju ostaviteljice te se ne može smatrati pravovaljanom i istinitom.

20. Članak 29. stavak 1. ZN-a, određuje da je valjana ona oporuka koja je napravljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom.

21. Članak 30. ZN-a propisuje da je oporuka valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao.

22. Članak 27. ZN-a propisuje da će se oporuka na zahtjev poništiti ako je oporučitelj bio natjeran prijetnjom ili silom da je napravi ili se odlučio napraviti je zbog toga što je bio prevaren ili što se nalazio u zabludi.(2) Prijetnja, sila ili prijevara razlog su za poništenje oporuke i kad potječu od treće osobe.(3) Raspolaganja oporukom poništit će se na zahtjev i ako je oporučitelj bio u zabludi o činjenicama koje su pobudile oporučitelja da učini ta raspolaganja.(4) Ako su samo neke oporučne odredbe napravljene pod prijetnjom ili silom, zbog prijevare, ili u zabludi, to ne povlači za sobom nevaljanost i ostalih odredaba ako one mogu opstati bez te odredbe.

23. Iz stanja prvostupanjsko spisa proizlazi da tijekom postupka nije bilo sporno da se radi o oporuci koju je vlastoručno napisala i potpisala SP **.**.2015. te da nitko od stranaka nije istaknuo, niti dovodio u pitanje sposobnost za rasuđivanje oporučiteljice i shvaćanja značenja sadržaja i posljedica predmetne oporuke u trenutku sastavljanja oporuke. Slijedom navedenog pravilan je zaključak suda prvog stupnja da je predmetna oporuka bila stvarna volja oporučiteljice obzirom je oporuka sastavljena **.**.2015., a oporučiteljica preminula **.**.2017. Naime, u slučaju da bi kako to tvrde tužitelji, oporuku pisala pod prisilom, nagovorena od strane tuženika NP ili po njegovu diktatu, odnosno da se ne bi radilo o njezinoj stvarnoj volji tada bi zasigurno oporučiteljica u tom periodu od **.**.2015. do smrti **.**.2017. poduzela određene pravne radnje, primjerice opozivom ili izmjenom predmetne oporuke ili sastavljanjem nove oporuke kojom bi bila isključena predmetna oporuka.

24. Pri tome je sud prvog stupnja pravilno cijenio i činjenicu da oporukom nije bila obuhvaćena sva imovina ostaviteljice, te da supruga Ž nije isključila iz nasljedstva, što potvrđuje i djelomično rješenje o nasljeđivanju iza pok. SP.

25. Okolnost da su tu oporuku, pored nespornog postpisa ostaviteljice potpisali i svjedoci ZP i ĆP (koja je kao svjedok saslušana tijekom prvostupanjskog postupka) ne utječe na valjanost oporuke.

26. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio sve relevantne činjenice te je pravilnom primjenom materijalnog prava (članak 221.a ZPP-a) odbio tužbeni zahtjev tužitelja jer isti nisu dokazali da bi u konkretnom slučaju bile ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe članak 27. ZN-a odnosno da bi bila pravno nevaljala oporuka sada pokojne SP, a nezadovoljstvo nasljednika sadržajem oporuke nije od utjecaja niti na pravnu valjanost, niti na istinitost oporuke. Stoga su neosnovani svi žalbeni navodi tužitelja koji upiru na to da okolnost što je ostaviteljica opširno pisala oporuku te da je tražila i svjedoke za vlastoručnu oporuku jer nečije opširno pisanje, pa čak i pravdanje, ne predstavlja logičan razlog za prisilu, a niti okolnost da je tražila da oporuku koju je sama potpisala popišu još i svjedoci.

27. Slijedom navedenog, suprotno žalbenim navodima tužitelja, a imajući u vidu okolnosti slučaja, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da nije bilo potrebe ocjenjivati vjerodostojnost iskaza u oporuci označene kao svjedoka ĆP, obzirom se ne radi o pisanoj oporuci pred svjedocima, već o pravno valjanoj vlastoručnoj oporuci. Nadalje, obzirom i na činjenicu da svjedokinja niti u jednom dijelu svojeg iskaza ne navodi da ima saznanja da bi oporuka bila pisana pod prisilom, da bi na sadržaj oporuke oporučiteljica bila nagovorena od strane tuženika NP, da je pisana po diktatu, odnosno da oporuka ne bi bila istinita.

28. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda je pravilan pa ga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a pravilnost i zakonitost navedenog zaključka niti žalbenim navodima nisu dovedeni u sumnju.

29. Pravilna je i odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom 2. izreke, kako po osnovu tako i po visini, pravilno je obrazložena i kao takva utemeljena na odredbama članka 154. stavak 1. i 155. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22), pa je tužena neosnovano osporava.

30. S obzirom na naprijed izneseno, a kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja, a ne postoje ni oni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu, te na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, potvrditi prvostupanjsku presudu.

31. Tužiteljima nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer isti nisu uspjeli sa svojom žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

32. Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer je ocijenjeno da isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka (članak 155. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 18. prosinca 2023.

Predsjednica vijeća:

Milka Vraneš