Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

Pr-5308/2021-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog višeg sudskog savjetnika - specijalista Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice M. S. iz S., OIB:…, koju

zastupa punomoćnica M. R. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika

KBCS, S., OIB:…, radi isplate,

nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 27.studenog 2023. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dne 18.prosinca 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti po osnovi dodataka na plaću, te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja, za razdoblje od 2016.g. do 2021.g. u ukupnom iznosu od 1.116,70 €/ 8.413,75 kuna zajedno s pripadajućom:

zakonskom kamatom koja na iznos od 44,73 EUR-a teče od 15. studeni 2016.

zakonskom kamatom koja na iznos od 31,61 EUR-a teče od 15. prosinac 2016. zakonskom kamatom koja na iznos od 31,70 EUR-a teče od 15. siječanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 30,71 EUR-a teče od 15. veljača 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 32,39 EUR-a teče od 15. ožujak 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 32,39 EUR-a teče od 15. travanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 32,39 EUR-a teče od 15. svibanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 32,39 EUR-a teče od 15. lipanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 32,39 EUR-a teče od 15. srpanj 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 15,86 EUR-a teče od 15. kolovoz 2017. zakonskom kamatom koja na iznos od 33,03 EUR-a teče od 15. rujan 2017.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,03 EUR-a teče od 15. listopad 2017. zakonskom kamatom koja na iznos od 26,21 EUR-a teče od 15. studeni 2017. zakonskom kamatom koja na iznos od 33,70 EUR-a teče od 15. prosinac 2017. zakonskom kamatom koja na iznos od 33,78 EUR-a teče od 15. siječanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,84 EUR-a teče od 15. veljača 2018. zakonskom kamatom koja na iznos od 33,84 EUR-a teče od 15. ožujak 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 15,25 EUR-a teče od 15. travanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,84 EUR-a teče od 15. svibanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,84 EUR-a teče od 15. lipanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,84 EUR-a teče od 15. srpanj 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 18,11 EUR-a teče od 15. kolovoz 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,84 EUR-a teče od 15. rujan 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,76 EUR-a teče od 15. listopad 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,84 EUR-a teče od 15. studeni 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 33,84 EUR-a teče od 15. prosinac 2018.

zakonskom kamatom koja na iznos od 35,90 EUR-a teče od 15. siječanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 35,01 EUR-a teče od 15. veljača 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 35,01 EUR-a teče od 15. ožujak 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 35,01 EUR-a teče od 15. travanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 35,01 EUR-a teče od 15. svibanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 35,01 EUR-a teče od 15. lipanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 29,41 EUR-a teče od 15. srpanj 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 34,41 EUR-a teče od 15. kolovoz 2019.

zakonskom kamatom koja na iznos od 27,78 EUR-a teče od 15. rujan 2019.,

do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.225,17 eura/ 9.231,04 kuna uvećan za zakonsku kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 25.ožujka 2021. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi navodi kako je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre/tehničara na Klinici za kožne i spolne bolesti te da joj je tuženik zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno isplatio i obračunao naknadu plaće. Radni odnos tužiteljice da je reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta nezdravstvenog radnika, ista je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu ZR ) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj je na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), da je propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. (NN 143/13),odnosno čl.55 KU -a(NN29/18) da je propisano da zdravstveni radnik za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 25%, odnosno 28% od 01.rujna 2019.g. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prema odredbi iz čl.59.a.

Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019.g., sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi). Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Također, sukladno odredbama čl.81. ZOR-a i čl.37. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.34. KU-a (NN 29/18), radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Međutim, tuženik naknadu za godišnji odmor nije obračunavao i isplaćivao sukladno prethodno citiranim odredbama ZOR-a i KU-a. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje. Temeljem prednjeg, tužiteljica potražuje od tuženika, a nakon konačnog preciziranja tužbenog zahtjeva u podnesku od 9.listopada 2023., isplatu razlike manje isplaćene naknade bruto plaće od one koju je trebao isplatiti temeljem dodataka na plaću, te naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje u iznosu od 1.116,70 €/ 8.413,75 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća pa do isplate, bez zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako ne osporava osnovu potraživanja do 1.travnja 2020., a nakon 1.travnja 2020. osporava i osnovu i visinu potraživanja.

3.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem i pregledom pisanog nalaza i mišljenja i dopune nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo M. Z., obračunskih platnih lista za tužiteljicu za utuženo razdoblje te plana rada i evidencije o radnom vremenu za tužiteljicu za razdoblje od 2016. do 2021.god. i Rješenja KBC S. od 30.08.2019. i 1.10.2016.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila u rad nom odnosu kod tuženika.

6.Među strankama je sporno je li tuženik pogrešno obračunao pa time isplatio umanjenu plaću tužiteljici i to po osnovi dodatka za posebne uvjete rada, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja do 42 dana .

7. Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo M. Z. od 29.studenog 2022. utvrđeno je da tužiteljici za razdoblje od ožujka 2019. do veljače 2021. tuženik nije obračunao i isplatio dodatke na plaću za otežane uvjete rada u iznosu od 61.136,46 kun , dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi u iznosu od 7.785,41 kuna, te naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u iznosu od 3.489,33 kuna i privremene nesposobnosti za rad u iznosu od 264,49 kuna, sveukupno 72.675,69 kn.

8. Tužiteljica je u skladu s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka uredila tužbeni zahtjev pa je za utuženo razdoblje i po utuženim osnovama zatražila isplatu iznosa od 72.675,69 kuna.

9. Tuženik je na nalaz i mišljenje vještaka iznio primjedbe navodeći kako je vještak očito omaškom tužiteljici izračunao razliku uzimajući u obzir kako je tužiteljica u utuženom razdoblju imala pravo na dodatak za otežane uvjete rada u visini od 25%odnosno 28%, a što je razvidno iz Tablice.1 vještva . Međutim da navedeno nije točno jer tužiteljica nije imala niti su joj dodaci za otežane uvjete rada obračunavani u visini od 25%,odnosno 28%, već u visini od 11%, odnosno 12%, a kao dokaz navedenom dostavio je platne liste tužiteljice za utuženo razdoblje i Rješenja KBC od 1.10.2016. i 30.08.2016.

10. Stalni sudski vještak M. Z. u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 22.kolovoza 2023., naveo je kako tužiteljica prema dostavljenim evidencijama rada i obračunskim listama nema sati prekovremenog rada, rada na blagdane i sl. , a da obračun razlike u bruto plaći za dodatke za otežane uvjete rad iznosi ukupno 103,97

kn ( Tablica 1.dopune nalaza i mišljenja) , obračun razlike u bruto plaći za dodatke za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 7.785,41 kn ( Tablica 2.dopune nalaza i mišljenja), a obračun razlika za godišnji i bolovanje iznosi 524,39 kuna. ( (Tablica 3.dopune nalaza i mišljenja). Vještak navodi da je tužiteljici dodatak za iznimnu odgovornost i zdravlje ljudi obračunavan do rujna 2016., nakon toga da joj nije obračunavan sve do rujna 2019. kada je ponovno obračunavan do kraja razdoblja izrade vještva.

11. Tužiteljica u podnesku od 9.listopada 2023. konačno uredila tužbeni zahtjev u skladu s dopunom nalaza i mišljenjem vještaka tako da sada potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.116,70 €/ 8.413,75 kuna bruto po osnovi dodataka na plaću te po osnovi naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i bolovanja u utuženom razdoblju sa pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate.

12. Tuženik je, očitujući se na dopunu nalaz i mišljenje vještaka M. Z.

naveo kako u cijelosti osporava osnovu tužbenog zahtjeva jer je vještak utvrdio kako tužiteljica u utuženom razdoblju nije ostvarila niti jedan sat prekovremenog rada, a tužbom se potražuju dodaci koji nisu isplaćeni na odrađeni prekovremeni rad .

13. Odredbom čl. 59.a Dodatka I .Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( Narodne novine, broj 96/15 , dalje u tekstu Dodatak I KU /15 ) bilo je propisano je da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 4% od osnovne plaće. Istovjetno je propisano i odredbom čl. 58. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( Narodne novine, broj 29/18 ), a koji se primjenjuje od 1.ožujka 2018. Odredbom čl. 24 Dodatka II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( Narodne novine, broj 29/18, dalje u tekstu dalje Dodatka II KU/19 ), koji se primjenjuje od 1.rujna 2019., propisano je da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu u iznosu od 8%.

13.1. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja na svojoj 11.sjednici održanoj 6.veljače 2020. donijelo je Zaključak broj 49. koji glasi: Medicinska sestra neovisno o radnom mjestu ima pravo na dodatak zbog iznimne odgovornost za život i zdravlje ljudi sukladno članku 58.KU. Nadalje,Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja na svojoj 16.sjednici održanoj 18.veljače 2021. u svezi upita da li se dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi primjenjuje na zdravstvene radnike koji svoj rad, sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta, obavljaju u nezdravstvenoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj izvršavaju nezdravstvene poslove primjerice medicinska sestra/tehničar na centralnom upisu pacijenata ili medicinska sestra/tehničar u praonici rublja , donijelo je zaključak broj 61 kojim je uputilo na Zaključak broj 49 s 11. sjednice Povjerenstva.

13.2. Prema odredbi čl. 16.st.6 KU/18 tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora pa je sud u primjeni KU vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 872/2021 od 31. kolovoza 2021.) Pri tome nije isključena mogućnost da sud prema općim odredbama obveznog prava otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl., a što u ovoj stvari nije slučaj.

14. Uvidom u obračunske isprava za isplatu plaće-naknade kao i iz dopune nalaza i mišljenja vještaka M. Z. utvrđeno je da tužiteljici dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi nije isplaćivan tužiteljici u razdoblju od listopada 2016. do zaključno kolovoza 2019., a što ni tuženik ne osporava pa joj pripada pravo na dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi sukladno odredbi članku 59.a. Dodatka I. KU /15, odnosno čl. 58.KU/18 i čl. 24 Dodatka II KU/19.

15. Odredbom iz čl. 59.st.1 Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ( "Narodne novine, broj 141/12- u daljnjem tekstu TKU/12) , a koji je bio na snazi od 1.ožujka 2016. do 30.studenog 2017., kao i odredbom iz čl. 58.st. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" br. 128/2017 ), a koji je bio na snazi u preostalom dijelu utuženog razdoblja, ugovoreno je da , ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

16. Člankom 81. Zakona o radu ("Narodne novine" br., 93/14., 127/17. i 98/19., dalje: ZR ) propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

17. Članak 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" br. 143/13. i 96/15 , dalje: KU/13,) propisuje da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Članak 34. st.1 i 2 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine br. 29/18., dalje KU/18), propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Od 1.rujna 2019. Dodatkom II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ( Narodne novine, broj 92/19 ) izmijenjen je čl. 34 KU/18 tako da isti glasi:"za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka M. Z.

proizlazi kako je tužiteljici isplaćena manja naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u iznosu od 494,84 kn te za dana bolovanja u iznosu od 29,55 kn pa sukladno svemu gore navedenom nije sporno da istu pripada navedena naknada za godišnji odmor i bolovanje.

18. Kako je u postupku utvrđeno da tuženik nije tužiteljici obračunao i isplatio na osnovnu plaću dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi u iznosu od 1.033,30 eura/ 7.785,41 kuna, dodatak za otežane uvjete rad u iznosu od 13,80 eura/103,97 kuna iako isti pripada tužiteljicu za cijelo utuženo razdoblje kao i da nije ispravno obračunao i u cijelosti isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u iznosu od 69,60 eura/ 524,39

kuna , tužbeni zahtjev prihvaćen je kao osnovan i odlučeno je kao u izreci presude pod točkom I . Nisu osnovani navodi tuženika kako tužiteljica tužbom nije potraživala navedeni dodatak za sate odrađene u redovnom radu, već samo za sate odrađene u prekovremenom rad jer tužbom i tužbenim zahtjevom tužiteljica ovaj dodatak potražuje na sve stvarno odrađene sate.

18.1.Tužiteljici su priznate i zatražene zakonske zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22 i 156/22 ) koje teku od dospijeća petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate ( čl. 92. st. 3. ZR/14), koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u dosuđenim bruto iznosima, kako je to tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. , 89/14. , 70/19, 80/22 - drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (" ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14.,107/15, 37/22 i 126/22, dalje Tarifa) pa budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u svom konačno uređenom zahtjevu od 9.listopada 2023.godine to su istoj određeni troškovi zastupanja po odvjetniku i to za sastav tužbe 75 bodova, za sastav podneska od 9.listopada 2023. 75 bodova, za zastupanje na tri ročišta po 75 bodova, za pristup na ročište za objavu i uručenje presude 37,5 bodova, ukupno 112,5 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda od 1,99 eura /15 kn te uvećano za zatraženi PDV od 25 % i trošak vještačenja u iznosu od 199,08 eura ukupno iznosi 1.225,17 eura, koliko je određeno da tuženik naknadi tužiteljici na ime parničnog troška. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 18.prosinca 2023. kao dana donošenja ove odluke,

do isplate, a kao u točki II izreke presude.Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 7.veljače 2023. jer isti nije bio potreban za odlučivanje u ovom postupku .

20. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčanih obveza dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2.

Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

U Splitu, 18.prosinca 2023.godine

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović v.r.

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA: - pun. tužiteljice, tuženiku