Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 P-262/2023-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja GRAD SPLIT, OIB 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, kojeg zastupa generalni punomoćnik Ivo Gabrić, protiv tuženika BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT d.d., OIB 18556905592, Split, Put Supavla 1, kojeg zastupa punomoćnik Milan Veić, odvjetnik u Splitu, Fra Luje Maruna 2, radi utvrđenja, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 8. studenoga 2023. u prisutnosti generalnog punomoćnika tužitelja Jadranke Vukorepa i punomoćnika tuženika Milana Veića, 18. prosinca 2023.

p r e s u d i o  je

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest.zem.4717/15 (k.č.br.3803/3) ZK ul.14721 KO Split i to baš 47.Suvlasnički dio:59/3315 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47) stan na PR.I.(prizemlju 1.), označen br.2, površine 59,44 m[2] , orijentacije-jug, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, hodnika i degažmana, s pripadajućom drvarnicom, položen u zgradi u Splitu, anagrafske oznake Pujanke 18, pa se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, što je ovaj dužan trpjeti.“

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je istaknuo tužbeni zahtjev za utvrđenje da je vlasnik nekretnine označene kao čest.zem.4717/15 (k.č.br.3803/3) ZK ul.14721 KO Split i to baš 47.Suvlasnički dio:59/3315 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47) stan na PR.I.(prizemlju 1.), označen br.2, površine 59,44 m2, orijentacije-jug, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, hodnika i degažmana, s pripadajućom drvarnicom, položen u zgradi u Splitu, anagrafske oznake Pujanke 18,

2. Izjavio je da je s prednikom tuženika Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. sklopio ugovor o zamjeni nekretnina 5. siječnja 2001. Tim ugovorom da su utvrdili da je tužitelj vlasnik stana u Splitu, anagrafske oznake Bleiburških žrtava 4, kat V stan br. 39, površine 41,50 m[2] , a prednik tuženika vlasnik stana u Splitu, anagrafske oznake Pujanke 18, prizemlje stan br.39 m[2] , površine 59,44 m . Ugovorom su zamijenili vlasništvo stanova. Pored toga da su ugovorom o visini plaćanja naknade za zamijenjene nekretnine 18. travnja 2001. ugovorili obvezu tužitelja da tuženiku plati razliku tržišne vrijednosti stanova u iznosu od 26.680,49 DEM. Potom da je tražbina tuženika prebijena s tražbinom tužitelja prema predniku tuženika i to tražbinom komunalne naknade.

3. Izjavio je tužitelj da je tuženik raspolagao stanom koji je stekao temeljem zamjene ugovorene s tužiteljem ugovorom o kupoprodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo od 12. studenoga 2001. temeljem kojega je prodao stan Ivanu Šušnjara.

4. Ugovor o zamjeni nekretnina od 5. ožujka 2001. da je imao nedostatke jer nije sadržavao točne zemljišnoknjižne oznake i oznake katnosti zamijenjenih nekretnina, pa nije bio podoban za uknjižbu prava vlasništva. Zbog toga da je tužitelj dao izjavu radi dopune glavnog ugovora, Klasa:943-02/08-01/217, ur broj:2181/01- 02-01/54-08-2 od 22. rujna 2008. Temeljem ugovora o kupoprodaji s tuženikom i izjave tužitelja kupac stana da se uknjižio kao vlasnik stana anagrafske oznake Bleiburških žrtava 4 u Splitu. Stan koji je tužitelj stekao temeljem ugovora s prednikom tuženika je u zemljišnoj knjizi upisan kao društveno vlasništvo, a kao nositelj prava raspolaganja je upisan tuženik.

5. Tužitelj je 17. listopada 2008. podnio prijedlog za upis prava vlasništva na stanu, no odbijen je rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja Z-13691/08 zbog nedostatka dokaza da je prednik tuženika kao ranije društveno poduzeće u postupku pretvorbe unijelo predmetni stan u temeljni kapital. Iz istog razloga tužitelj da je odbijen i s prijedlogom u pojedinačnom ispravnom postupku pred Općinskim sudom u Splitu, poslovnog broja Z-9424/18. U tom postupku da je Centar za restrukturiranje i prodaju u dopisu od 14. studenoga 2019. naveo da se ne može sa sigurnošću utvrditi je li stan procijenjen u temeljni kapital tuženika. Na ročištu 5. veljače 2019. punomoćnik tuženika da je izjavio da je stan prijevljen Fondu za privatizaciju, da je ušao u imovinu tuženika, ali da sva imovina nije imala točnu identifikaciju i zemljišnoknjižne oznake.

6. Izjavio je tužitelj da je stan stekao na temelju valjanog pravnog posla i da ga nesmetano koristi od 5. ožujka 2001. dajući ga u najam korisnicima-invalidima.

7. Radi dokazivanja istinitosti navoda iz tužbe predložio je tužitelj izvesti dokaze čitanjem ugovora o zamjeni nekretnina od 5.ožujka 2001., ugovora o visini plaćanja naknade za zamijenjene nekretnine od 18.travnja 2001., ugovora o kupoprodaji stana od 12.studenoga 2001., izjave tužitelja od 22.rujna 2008., rješenja Općinskog suda u Splitu, Odjel za zemljišne knjige, broj:ZS-1690/08 od 30.listopada 2008., ZK ul.14721 KO Split, zapisnika o bodovanju, uvjerenja tužitelja od 4.prosinca 2017. da je na čest.zem.4717/15 KO Split evidentiran objekt koji nosi kućni broj Pujanke 18 u Splitu. Predložio je i da sud učini uvid u spise Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja Z-13691/08 i Z-9424/18

8. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbenom zahtjevu. Izjavio je da je potrebno izvršiti identifikaciju nekretnine, pa je predložio izvesti dokaz uviđajem i vještačenjem koje će obaviti stalni sudski vještak za geodeziju. Izjavio je i to da tužitelj nije dokazao postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe na utvrđenje.

Istaknuo je i prigovor zastare.

9. Tužitelj ima pravni interes za podnošenje ove tužbe. Tuženik je pravni slijednik društva s kojim je sklopio pravni posao kojemu je cilj prijenos vlasništva nekretnine zamjenom dviju nekretnina.

10. Pravni posao jedna je od osnova stjecanja prava vlasništva nekretnine, no kod stjecanja na temelju te osnove do samog stjecanja ne dolazi tek sklapanjem pravnog posla, već upisom vlasništva u zemljišnu knjigu. Tužitelj upis vlasništva nije uspio postići na temelju isprave o pravnom poslu koji je prezentirao sudu u zemljišnoknjižnom postupku. Utoliko, on ima interes tražiti utvrđenje prava vlasništva i publikaciju tog prava na temelju presude. S obzirom na to da pravni interes predstavlja korist koja bi za određenu osobu koja traži pravnu zaštitu nastala za slučaj da joj tražena pravna zaštita bude pružena, očekivati je da bi tužitelj imao koristi da ga se utvrdi vlasnikom i da mu se omogući da svoje pravo uknjiži u zemljišnoj knjizi.

11. Iako je tuženik u odgovoru na tužbu izrazio potrebu za identifikacijom nekretnine, on tu potrebu nije ničim argumentirao. Utoliko sud nije izveo od tuženika predloženi dokaz uviđajem i vještačenjem. Nije bilo potrebe niti za izvođenjem dokaza čitanjem isprava sadržanih u spisu Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja Z-13691/08, pa sud nije pribavio taj spis.

12. Sud je izveo dokaze čitanjem isprava ugovora o zamjeni nekretnina od 5.ožujka 2001., ugovora o visini plaćanja naknade za zamijenjene nekretnine od 18.travnja 2001., ugovora o kupoprodaji stana od 12.studenoga 2001., izjave tužitelja od 22.rujna 2008., rješenja Općinskog suda u Splitu, Odjel za zemljišne knjige, broj:ZS-1690/08 od 30.listopada 2008., ZK ul.14721 KO Split, zapisnika o bodovanju, uvjerenja tužitelja od 4.prosinca 2017. da je na čest.zem.4717/15 KO Split evidentiran objekt koji nosi kućni broj Pujanke 18 u Splitu te isprava sadržanih u spisu Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja Z-9424/18.

13. Predmet ovog spora je zahtjev za utvrđenje vlasništva nekretnine označene kao čest.zem.4717/15 (k.č.br.3803/3) ZK ul.14721 KO Split i to baš 47.Suvlasnički dio:59/3315 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47) stan na PR.I.(prizemlju 1.), označen br.2, površine 59,44 m[2] , orijentacije-jug, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice,hodnika i degažmana, s pripadajućom drvarnicom, položen u zgradi u Splitu,anagrafske oznake Pujanke 18.

14. Uzimajući u obzir činjenice na kojima je tužitelj temeljio tužbeni zahtjev, dakle da je predmetni stan stekao na temelju valjanoga pravnog posla i da ga koristi od 2001., zaključiti je da tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva stečenog na temelju zakona, odnosno dosjelošću.

15. Propisano je člankom 159. stavkom 1Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje: ZV) da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

16. Propisano je člankom 159. stavkom 2. ZV-a da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

17. Propisano je člankom 159. stavkom 3. ZV-a da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

18. Propisano je člankom 18. stavkom 1. ZV-a da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).

19. Propisano je člankom 18. stavkom 2. ZV-a da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

20. Propisano je člankom 18. stavkom 3. ZV-a da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

21. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću moraju postojati u vrijeme podnošenja tužbe. Zakonitost posjeda kao pretpostavku stjecanja prava vlasništva na nekretnini na temelju dosjelosti, dužan je dokazati tužitelj.

22. Osnova stjecanja prava na posjed je ugovor o zamjeni nekretnina.

23. Propisano je člankom 474. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022., dalje: ZOO) da se ugovorom o zamjeni svaki ugovaratelj obvezuje prema svom suugovaratelju predati mu stvar u vlasništvo.

24. Trebalo je, kod ocjene valjanosti tužiteljeva pravnog temelja stjecanja posjeda predmetne nekretnine razmotriti tko je postao nositelj prava vlasništva predmetne nekretnine, točnije je li onaj tko je u njegovu korist raspolagao predmetnom nekretninom temeljem ugovora o zamjeni nekretnina bio nositelj prava vlasništva.

25. Iz ugovora o zamjeni nekretnina vidljivo je da je tužitelj taj ugovor sklopio 5. ožujka 2001. s trgovačkim društvom Brodosplit- Brodogradilište d.o.o.

26. Nema spora među strankama da je tuženik pravni slijednik trgovačkog društva Brodosplit- Brodogradilište d.o.o. Međutim trebalo je provjeriti, prilikom odlučivanja o zakonitosti tužiteljeva posjeda, pravnu valjanost ugovora o zamjeni nekretnina. To stoga što je u zemljišnoj knjizi za predmetnu nekretninu još uvijek upisano društveno vlasništvo, a kao nositelj prava raspolaganja Brodograđevna industrija „Split“.

27. Društveno vlasništvo prestalo je postojati, jednako kao i pravo raspolaganja, pretvorbom društvenog vlasništva u privatno vlasništvo. Upis u zemljišnu knjigu prava koje više ne postoji upućuje na zaključak da je nositelj tog prava bilo društveno poduzeće Brodograđevna industrija „Split“. To je društveno poduzeće pretvorbom postalo dioničko društvo. To je vidljivo iz rješenja Agencije za restrukturiranje i razvoj broj:01-02/92-06/659 od 22. rujna 1992. u kojem je potvrđeno da je dana suglasnost društvenom poduzeću Brodograđevna industrija Split na namjeravanu pretvorbu poduzeća. Društveno poduzeće Brodograđevna industrija Split, poduzeće s potpunom odgovornošću, pretvoreno je u dioničko društvo.

28. Brodograđevna industrija Split d.d. bi postala vlasnik predmetne nekretnine kao nositelj prava raspolaganja u režimu društvenog vlasništva ukoliko su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva određene člankom 362. ZV-a.

29. Propisano je člankom 362. stavkom 1. ZV-a da je trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile:

– društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i

– koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i

– čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

30. Predmet ugovora o zamjeni nekretnina su stan u Splitu, anagrafske oznake Bleiburških žrtava 4, kat V, stan br. 39, površine 41,50 m2 koji je bio u vlasništvu tužitelja i stan anagrafske oznake Pujanke 18, prizemlje, br.2, površine 59,44 m2.

31. Iz spisa Općinskog suda u Splitu poslovnog broja Z-9424/18 vidljivo je da je tužitelj prije ove parnice pokrenuo pojedinačni ispravni postupak s ciljem upisa prava vlasništva predmetne nekretnine. U tom postupku Centar za restrukturiranje i prodaju je dopisom Klasa:943-01/19-02/281, Urbroj:360-04-03/03-2019-2 od 14. studenoga 2019. dostavio popis stanova na adresi Split, Pujanke 18, koji su u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Brodograđevna industrija Split procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala te je navedeno da se ne može sa sigurnošću očitovati o tome je li predmetni stan procijenjen u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća. Iz sadržaja isprava kojima je tužitelj dokazivao zakonitost svog posjeda, niti ovaj sud ne može sa sigurnošću utvrditi je li vrijednost predmetne nekretnine procijenjena u kapital Brodograđevna industrija Split d.d. i je li po nadležnom tijelu iskazana u kapitalu društva prilikom pretvorbe društvenog poduzeća. No osim toga, suugovaratelj tužitelja nije trgovačko društvo Brodograđevna industrija Split d.d. kao društvo nastalo pretvorbom upisanog nositelja prava raspolaganja u režimu društvenog vlasništva, već je suugovaratelj trgovačko društvo Brodosplit- brodogradilište d.o.o. Tuženik je, o tome nije bilo spora, slijednik tog društva, međutim nije bilo moguće utvrditi iz dostavljenih isprava da je to društvo koje je sklopilo ugovor o zamjeni nekretnina bilo nositelj prava vlasništva predmetne nekretnine na kojoj je pravo raspolaganja imalo društveno poduzeće Brodograđevna industrija s potpunom odgovornošću i koje je pretvorbom postalo društvo Brodograđevna industrija Split d.d. Tužitelj nije ponudio sudu dovoljno dokaza iz sadržaja kojih bi sud mogao utvrditi je li to društvo i na temelju koje osnove imalo prava u odnosu na predmetnu nekretninu, dakle prava koja su pretvorbom društvenog vlasništva mogla postati prava titulara prava koja su prestala (raspolaganja, korištenja, upravljanja), odnosno društva Brodograđevna industrija Split d.d.

32. Tužitelj nije dokazao da je trgovačko društvo Brodosplit- brodogradilište d.o.o. koje je raspolagalo predmetnom nekretninom ugovorom o zamjeni koji tužitelj prikazuje kao temelj posjedovanja predmetne nekretnine bio nositelj prava vlasništva, pa da je mogao na tužitelja prenijeti prava. Utoliko treba zaključiti da tužitelj nije dokazao da je njegova osnova posjedovanja nekretnine valjana, odnosno da ima zakoniti posjed nekretnine. To stoga što tužitelj nije ponudio dokaze iz kojih bi sud sa sigurnošću utvrdio postojanje valjane osnove posjedovanja, odnosno svoj zakonit posjed.

33. No usprkos tome, tužitelj je mogao steći vlasništvo nekretnine ukoliko je njegov posjed pošten, a trajao je dvadeset godina. Posjed je pošten, ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

34. Na temelju ugovora o zamjeni koji su sklopili društvo Brodosplit- brodogradilište d.o.o. i tužitelj, tužitelj je predao u vlasništvo tom društvu stan u Splitu, anagrafske oznake Bleiburških žrtava 4, kat V, stan 39, površine 41,50 m2. U ugovoru o zamjeni je vidljivo utvrđenje da se baš društvo Brodosplit- Brodogradilište d.o.o. obratilo tužitelju s molbom da se zamijene vlasništva stanova, ovog prethodno spomenutog i predmetnog. Pored toga tužitelj je s društvom Brodosplit- Brodogradilište d.o.o. sklopio i ugovor o visini i plaćanju naknade za zamijenjene nekretnine 18. travnja 2001. na temelju kojega je tužitelju nastala obveza platiti Brodosplit-brodogradilište d.o.o. 26.680,49 DEM, odnosno 103.931,44 kn, pa su još i ugovorile i učinile prijeboj te tražbine s tražbinom tužitelja prema Brodosplit- brodogradilište d.o.o. neplaćene komunalne naknade. Kasnije je Brodosplit d.d. stan koji je trgovačko društvo Brodosplit- brodogradilište d.o.o. steklo od tužitelja temeljem ugovora o zamjeni prodalo Ivanu Šušnjari na temelju ugovora o kupoprodaji koji je sklopljen 12. studenoga 2001., pa se Ivan Šušnjara uknjižio kao vlasnik tog stana rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovnog broja ZS-1690/08 od 30. listopada 2008.

35. Ove okolnosti dodatno potvrđuju već ZV-om zasnovanu pretpostavku poštenog posjeda. Naime, propisano je člankom 18. stavkom 5. ZV-a da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

36. Tuženik pak nije niti tvrdio da je tužiteljev posjed predmetne nekretnine nepošten.

37. Propisano je člankom 11. stavkom 1. ZV-a da je onaj koji stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik.

38. Propisano je člankom 11. stavkom 2. ZV-a da će se posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

39. Tuženik nije niti tvrdio da je tužiteljev posjed nesamostalan. S druge strane u spisu u pojedinačnom ispravnom postupku koji se pred Općinskim sudom u Splitu vodio pod poslovnim brojem Z-9424/18 tužitelj je dostavio više ugovora o najmu sklopljenih s Marijom Rakić.

40. Tužiteljev posjed predmetne nekretnine traje makar od sklapanja ugovora o zamjeni predmetne nekretnine, odnosno od 5. ožujka 2001.

41. Prema članku 159. stavku 3. ZV-a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

42. Stoga treba zaključiti da je tužitelj posjedovanjem predmetne nekretnine samostalnim i poštenim posjedom kroz razdoblje više od 20 godina do podnošenja tužbe 21. travnja 2023. stekao vlasništvo predmetne nekretnine. Zato je trebalo prihvatiti tužbeni zahtjev, kao što je i sadržano u izreci ove presude.

43. Prigovor zastare koji je istaknuo tuženik, nije osnovan. Naime tužitelj može svakodobno tražiti utvrđenje prava vlasništva.

44. Tužitelj je u cijelosti uspio u parnici, ali nije istaknuo zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

U Splitu 18. prosinca 2023.

Sudac

Ana Misir Šarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Grad Split

- Odvjetnik Milan Veić

- U spis

Broj zapisa: 9-30861-2b0a4

Kontrolni broj: 082de-8f4a6-f420c

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.