REPUBLIKA HRVATSKA

P-4020/19-29

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Zrinki Tironi kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice L. K. rođ. K. pok. J., O.: …,

J., zastupane po punomoćnici I. F. T., odvjetnici

u O., protiv tuženika pod 1. P. K., O.: … i pod 2. V.

K., O.: …, obojica iz J., obojica

zastupani po punomoćnicima B. V. i I. Š., odvjetnicima u Z., radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene u nazočnosti tužiteljice, punomoćnice tužiteljice i tuženika te proglašenja presude od 15. prosinca 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica K. L. (O.: … ) dosjelošću

stekla pravo vlasništva na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. 7053/2 (kat. čest. zem. 5139) upisana u Z. 2685 sve k.o. J., i to baš onom dijelu koji je na

Preglednoj skici terena, nadnevka O. studeni 2017.godine”, izrađena od GO Đ. vl. I. K., O., u mjerilu 1:100, lik

omeđen točkama “A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A“, površine 35 m2, a koja Pregledna skica terena se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

II. Ovlašćuje se tužiteljica provesti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. 7053/2 (kat. čest. zem. 5139) upisana u ZU 2685 sve k.o. J. na

način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio nekretnine označene kao čest. zem. 7053/2 (kat. čest. zem. 5139) upisana u Z. 2685 k.o. J. i to baš u onom dijelu koji je u Preglednoj

skici terena, nadnevka O. studeni 2017.godine", izrađena od G.O. “Đ.” vl. I. K., O., u mjerilu 1:100, lik omeđen

točkama “A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A“, površine 35 m2, a koja Pregledna skica terena se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

III. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. 7053/2 (kat. čest. zem. 5139) upisana u ZU 2685 sve k.o. J. u skladu s točkom I. i II. izreke ove presude u zemljišnim knjigama suda izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemlje nastalih tim prijavnim listom na svoje ime i kao svoje vlasništvo za cijelo uz istovremeni izbris tog prava vlasništva s imena i vlasništva tuženika, razmjerno njihovom upisanom suvlasničkom dijelu, i to tuženika pod 1. P. K. za 1/2 suvlasničkog dijela i tuženika pod 2. V.

K. za 1/2 suvlasničkog dijela.

IV. Dužni su tuženici pod 1. P. K. i tuženik pod 2. V. K., u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka u iznosu od 3.857,55 eur / 29.064,71 kn.[1]

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 29. prosinca 2017. podnijela tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja. U tužbi se navodi da je tužiteljica vlasnica realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. 7053/2 (kat. čest. zem. 5139) ZU 2685 sve k.o. J., i

to dijela koji je pobliže opisan u izreci presude. Navedeni realni dio da je sastavni dio kuće i okućnice tužiteljice te da predstavlja jednu cjelinu. Tužiteljica da je vlasništvo stekla dosjelošću jer da je predmetna nekretnina u posjedu tužiteljice i njezinih prednika preko 50 godina. Upis tuženika na tom dijelu da je pogrešan. Posebno je istaknuto kako pok. otac tuženika M. K. nikada tužiteljici i njezinim pravnim prednicima nije osporava pravo vlasništva predmetne nekretnine. Tužbenim zahtjevom tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva, ovlast za parcelaciji i ovlast za uknjižbu na način kako je to specificirano u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženici u osporili tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da se radi o njihovom vlasništvu.

3. U postupku su izvedeni dokazi čitanjem Pregledne skice terena, nadnevka O. studeni 2017.godine”, izrađene od GO Đ. vl. I.

K., O., Z. 2685 k.o. J., posjedovnog lista 1724 i 289 k.o.

J., izvoda i z katastarskog plana za k.o. J., rješenja o nasljeđivanju

OS u O., SS u O., donesenog po JB

R. V., kao povjereniku suda, O-2031/14, UPP/OS-191/14 iza pok. J. F. K. od 14. listopada 2014., uvidom u spis ovog suda P-685/17,

uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika A. M., dipl. ing. geod. čitanjem pisanog nalaza i mišljenja vještaka mjernika A. M., dipl. ing geod. od 3. studenog 2021., saslušanjem parničnih stranaka, saslušanjem svjedoka

A. Š., M. K., L. R. te čitanjem spisa ovog suda P-685/17.

4. U postupku je potrebno raspraviti sve činjenice odlučne za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV), propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju se po pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

Odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (SL SFRJ 6/80, 36/90), dalje: ZOVO, propisano je da savjesni i zakonit posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Stavkom 3. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

Odredbom čl. 30. st. 1. ZOVO propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. Stavkom

2. istog članka propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

Odredbom čl. 36. ZOVO propisano je da se pravo vlasništva na stvar stječe nasljeđivanjem u trenutku otvaranja nasljeđa na imovini umrlog, ako zakonom nije drukčije određeno.

Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Odredbom čl. 128. st. 1. ZV-a propisano je da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. istog članka propisano je da je nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi.

Odredbom članka 159 st. 1. ZV-a, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Stavkom 3. istog članka propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

Odredbom članka 160. st.1. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari,

a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. Stavkom 2. istog članak propisano je da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Stavkom 3. istog članak propisano je da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. Stavkom 4. istog članak propisano je da kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću. Stavkom 5. istog članka propisano je da kad se zakonitom, poštenom i istinitom posjedniku uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao pošteno, ali ne zakonito ili istinito, vlasništvo će steći dosjelošću istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću, osim ako stvar već nije stekao time što je njegov zakoniti,

pošteni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, pošteni i istiniti posjednik stekne dosjelošću.

7. Sukladno odredbama čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,

88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje ZPP),

prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja u postupku su izvedeni predloženi dokazi, te su na temelju ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka utvrđene slijedeće činjenice.

8. Očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika te čitanjem pisanog nalaza i mišljenja vještaka mjernika A. M., dipl. ing. geod., sud je

utvrdio:

- da je vještak na terenu izvršio usporedbu Pregledne skice terena, nadnevka O. studeni 2017.godine", izrađene od G.O. Đ. vl. I.

K., O., u mjerilu 1:100, sa stanjem na terenu te utvrdio da stanje na terenu u cijelosti odgovara navedenoj skici,

- da predmet spora u naravi predstavlja dio vanjskog stubišta stambene zgrade, dvorišta i vrta te kamin,

- da je predmet spora realni dio nekretnine oznake kat. čest. 5139 (zk. broj 7053/2) površine 35 m2 i u potpunosti odgovara liku “A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A“, površine 35 m2, sve prikazano na skici izrađenoj od Đ. iz studenog 2017.,

- da je na terenu vidljivo da su stubište i zidovi posjeda približno iste starosti kao i kuća, a to se vidi i na fotografijama koje su sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka M.,

- također se po stilu gradnje vidi da se radi o gradnji iz osamdesetih godina prošlog stoljeća,

- sa zapadne strane predmet spora je omeđen betonskim zidom koji je izgrađen na postojećem suhozidu, sa sjeverne strane posjed je omeđen betonskim zidom koji je napukao od starosti, s istočne strane predmet spora je omeđen suhozidom kojemu je na vrhu kruna betonirana, s južne stane predmet spora nema granicu jer je sastavni dio okućnice tužiteljice,

- svi navedeni zidovi i suhozid su tamno sive boje koja ukazuje na starost,

- da je kuća tužiteljice (jednostavna stambena zgrada) izgrađena na čest. zem. 7053/3 (kat. čest. 5140), dok je predmet spora realni dio međašnje čestice čest. zem. 7053/2 (kat. čest. 5139) površine 35 m2 te je u naravi vanjsko stepenište za gornju etažu tužiteljičine kuće, kamin s nastrešnicom do stepeništa i dio vrtlića uz kuću u kojem rastu dvije voćke šljive i jedna ukrasna biljka,

- da između predmeta spora i međašnje parcele tuženika postoji visinska razlika.

9. Na nalaz i mišljenje vještaka M. stranke nisu imale primjedbi, a sud isto prihvaća kao logično, uvjerljivo, izrađeno po pravilima struk i dovoljno obrazloženo.

10. Saslušanjem parničnih stranaka, dakle tužiteljice i tuženika te svjedoka A. Š., M. K., L. R., sud je utvrdio:

- da se tužiteljica u obitelj K. udala ….,

- da je njezin pok. svekar I. K. započeo gradnju tužiteljičine obiteljske kuće, međutim, preminuo je …. pa su tužiteljica i njezin suprug nastavili gradnju kuće,

- da su granice tužiteljičine parcele, još za života njezinog pok. svekra I. K., bile jasno omeđene suhozidovima tj. podzidama (Suhozid je konstrukcija nastala slaganjem kamena jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala. Podzida je suhozid između parcela u pogledu kojih postoji visinska razlika, njegova funkcija je da pridržava zemlju gornje parcele). Međutim, kako su se suhozidi tj. podzide urušavali na njihovom mjestu, tužiteljica i njezin suprug, su napravili betonske zidove, koje je sud evidentirao uviđajem na licu mjesta, pa su time međaši (granice parcele) ostali sačuvani,

- da je parcela tužiteljice visinski gledano viša od parcele tuženika te da je na mjestu visinske razlike između parcela betonski zid koji je napukao od starosti, što je sud evidentirao na ročištu, a vještak fotografirao,

- da su tužiteljica i njezin suprug svoju kuću izgradili osamdesetih godina prošlog stoljeća, što se vidi i iz stila gradnje, nadalje, kuća je izgrađena katnosti prizemlje i kat, a na kat se dolazi vanjskim stepeništem koje je položeno na predmetu spora,

- da se gradnja osamdesetih godina uobičajeno obavljala ručno, dakle ljudi su sami gradili kuće, pa su im u tome pomagali prijatelji, rodbina i mještani, u konkretnom slučaju tužiteljici i njezinom suprugu u gradnji kuće i uređenju okućnice pomogli su svjedoci – mještani A. Š. (rođ. ….) i M. K. (rođ. ….),

- da iz iskaza svjedoka A. Š. proizlazi da je on pomogao tužiteljičinom suprugu zidati kuću, vanjske stepenice i ogradni zid koji je napravljen na mjestu nekadašnje podzide s tim da je zid malo uvučen u parcelu tužiteljice, dakle, unutar parcele tužiteljice pored međe, nadalje dok se odvijala gradnja tužiteljičine kuće, vanjskog stepeništa i ogradnog zida na međašnjoj parceli je svakodnevno bila pok. teta tuženika pok. A. koja je obrađivala tu parcelu, ona, ne samo da se nije protivila gradnji, već je i svoju mazgu posudila tužiteljici i njezinom suprugu kako bi na njoj doveli građevinski materijal za gradnju, jer tada nije bilo oformljenog kolnog puta,

- da iz iskaza svjedoka M. K. proizlazi da je on pomogao tužiteljici i njezinom suprugu u gradnji ogradnog zida zajedno sa svjedokom A. Š. i

još dva mještanina, predmetni zid je napravljen na mjestu nekadašnje podzide s tim da je zid malo uvučen u parcelu tužiteljice, dok se zid gradio na teren bi došao pok. otac tuženika, i to više puta, nije se protivio gradnji, te bi skupa s meštrima (radnicima, gaditeljima) popričao i pušio cigarete, također je, dok su se zid i stepenice radili, tu dolazila i pok. teta tuženika A. koja bi meštre pozdravila i nije se protivila gradnji,

- da iz iskaza svjedoka L. R. proizlazi da su vanjske stepenice za gornju etažu tužiteljičine kuće bile izglađene 1984.,

- da se na predmetnom području katastarska mapa ne poklapa sa stvarnim stanje, ne samo u pogledu predmeta spora, već i u pogledu parcele na kojoj se nalazi štala tuženika koju je nekada koristila njihova pok tetka. A., također je devedesetih godina prošlog stoljeća otac tuženika zbog činjenice da se katastarska mapa nije poklapala sa stvarnim stanjem digao kredit koji se pretezao na kuću tužiteljice i njezinog pok. supruga,

- da je suprug tužiteljice J. F. K. preminuo …., a

njegova nasljednica za cijelo je tužiteljica, što proizlazi iz priloženog rješenja o nasljeđivanju i spisa ovog spisa P-685/17.

11. Iskaze saslušanih svjedoka A. Š., M. K. i L. R. sud u cijelosti prihvaća kao logične i uvjerljive, jer se navedeni svjedoci ukazuju kao neutralni svjedoci s obzirom da nisu zainteresirani za ishod spora. Nadalje, njihovi iskazi su životni.

Iskaz tužiteljice sud također prihvaća kao logičan i uvjerljiv, jer je u cijelosti u suglasnosti s iskazima neutralnih svjedoka.

S druge pak strane, tuženici nisu predložili niti jedan dokaz kojim bi doveli u pitanje iskaze saslušanih svjedoka. Štoviše, ispravljanjem svjedoka da njihova pok. tetka A. imala mazgu, a ne magarca upotpunili su iskaze svjedoka. Naime, na području D. je poznato da su se mazge koristile za nošenje teškog tereta (u konkretnom slučaju građevinskog materijala), jer su sposobne prenositi teret stazama kojima ne može proći automobil. Konji su preteški za takve staze i brzo bi oštetili noge i kopita, a magarac je slabiji i ne može prenijeti toliko tereta koliko može mazga.

Nadalje, tuženicima je poznato da na tom terenu katastarska mapa u više slučajeva nije odgovarala stvarnom stanju, tako primjerice pok. otac tuženika M.

K. je podigao kredit na kući tužiteljice jer se u dokumentaciji radilo o jednoj parceli. Također je štala koju je koristila teta tuženika pok. A. dijelom na parceli u vlasništvu tužiteljice.

Ovdje je za istaknuti i to da su tuženici u svojim iskazima jasno naveli da su htjeli kupiti kuću tužiteljice, ali im je ona priopćila da je kuća već prodana. Stoga je motiv tuženika u osporavanju tužbe spriječiti tužiteljicu u prodaji predmetne kuće drugom kupcu, iako tuženici znaju i moraju znati da je predmet spora vlasništvo tužiteljice.

Naime, predmet spora, realni dio čest. zem. 7053/2 k.o J., površine 35

m2, je dio kuće tužiteljice tj. vanjskog stepeništa kuće koje vodi na drugu etažu kuće, kamin s nadstrešnicom i dio vrtića uz kuću. Dakle, predmet spora je sastani dio kuće i okućnice tužiteljice te je jasno omeđen starim napuklim zidom koji je izgrađen osamdesetih godina na mjestu nekadašnja podzide. Nadalje, parcela tužiteljice je viša u odnosu na parcelu tuženika koja je niža pa je ta visinska razlika prirodna međa između parcela tužiteljice i tuženika.

Za istaknuti je i to da tuženici niti jednim dokazom nisu oborili predmnijevu poštenja posjeda tužiteljice. Naime, odredbom čl. 18. st. 5. ZV-a propisano je da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Nadalje, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da pravni prednici tuženika pok. otac tuženika M. K. i

njihova pok. teta A. nisu ni na koji način nisu osporavali vlasništvo ili posjed tužiteljice i njezinog pravnog prednika pok. supruga J. F. K..

12. Dakle, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je predmet spora, realni dio čest. zem. 7053/2 k.o. J., površine 35 m2, u samostalnom,

aktivnom i kvalificiranom posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika od minimalno 1974. do danas (2023.), dakle ukupno 49., a do utuženja (2017.), 43 godine.

Naime, nakon smrti tužiteljičinog svekra pok. I. K., njega je

naslijedio sin pok. J. F. K. koji je skupa s tužiteljicom dovršio izgradnju predmetne kuće i uredio okućnicu. On je preminuo 2014., a za cijelo ga je naslijedila supruga (tužiteljica). Aktivni posjed vršio se gradnjom kuće i uređenjem okućnice.

Stoga su se na strani supruga tužiteljice pok. J. F. K. 1984.

(protek roka od 10 godina posjedovanja) ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva redovnom dosjelošću sukladno citiranoj odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO. Naime, učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu (ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom. Stoga je kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću upis u zemljišnu knjigu deklaratorne, a ne konstitutivne naravi. Tako stečeno vlasništvo nasljeđivanjem je preneseno na tužitelja (čl. 128. ZV-a).

Ako u konkretnom slučaju ne bi došlo do stjecanja prava vlasništva redovnom dosjelošću (a je, jer to proizlazi iz dokaznog postupka) na strani pravnog prednika tužiteljice pok. J. F. K. 1994. (protek roka od 20 godina) ispunile su

se zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva i izvanrednom dosjelošću sukladno odredbi čl. 28. st. 3. ZOVO.

Stoga je tako stečeno vlasništvo nasljeđivanjem preneseno na tužiteljicu sukladno odredbi čl. 36. ZOVO.

Sud smatra za potrebnim spomenuti da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni pravnih pravila OGZ-a, jer su ista zahtijevala duže vrijeme dosjedanja od odredbi ZOVO. Naime, prema pravilu § 1468. OGZ-a koje pravilo je dopunjeno načelnim mišljenjem Opće sjednice Saveznog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. rok dosjelosti za nekretnine bio je 20 godina, dok je prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO za redovnu dosjelost, koja se primjenjuje na kvalificiranog posjednika, o čemu je u konkretnom slučaju riječ rok dosjedanja 10 godina, a za izvanrednu dosjelost 20 godina. Sukladno načelnom stajalištu 6/83 od 14. i 15. prosinca 1983. ZOVO se od stupanja na snagu primjenjuje na rokove dosjelosti koji su počeli teći prije njegova stupanja na snagu ako do tog trenutka nisu istekli. Kad je ZOVO propisao kraći rok, a nakon stupanja na snagu Zakona preostalo je vrijeme kraće od zakonom propisanoga, rok istječe nakon proteka vremena određenoga prethodnim zakonom.

Ako je od toga roka određenog prethodnim zakonom preostalo vrijeme duže od onoga predviđenoga u novom zakonu, rok istječe istekom vremena propisanoga u novom zakonu. (Tako i M. Ž., Vlasničkopravni odnosi, Zakon o vlasništvu i stvarnim pravima, Zakonu o zemljišnim knjigama, prateći propisi, pravna pravila, sudska praksa, napomene, prilozi, kazala, O., Z., 2009, str. 466.).

Za ponoviti je da je sama tužiteljica sa svojim pravnim prednikom aktivna, samostalna i kvalificirana posjednica predmeta spora od 1974. do utuženaj (2017.) 43 godine pa ako ne bi došlo do stjecanja na temelju odredbi ZOVO i nasljeđivanjem, kako je to naprijed navedeno (a je jer to proizlazi iz dokaznog postupka) na strani tužiteljice bile bi ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na temelju odredbi čl. 159. i 160. ZV-a.

13. Odredbom čl. 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23; dalje ZPU), propisano je da se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može provesti na temelju pravomoćne presude kojom se utvrđuje pravo vlasništva.

S druge pak strane parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta provodi se u skladu s lokacijskom dozvolom, građevinskom dozvolom, rješenje o utvrđivanju građevinske čestice i drugim aktima, sve sukladno čl. 160. ZPU.

14. Stoga je tužiteljica temeljem ove presude kojom se utvrđuje vlasnicom realnog dijela utužene nekretnine stekla aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka parcelacije. Za istaknuti je da sud ovom presudom ne provodi parcelaciju, već samo daje ovlast za parcelaciju. Samu parcelaciju provodi katastar u upravnom postupku u kojem postupku ocjenjuje jesu li ispunjene sve zakonske pretpostavke za parcelaciju. Međutim, u izreci presude kojom se utvrđuje da je tužitelj vlasnik posebnog fizičkog dijela nekretnine neophodno je navesti ovlast za parcelaciju kako bi se dala ovlast za uknjižbu na novoformiranim česticama.

U tom smislu sud ističe da, ako bi se smatralo da nije osnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se traži ovlast parcelacije nekretnine, onda bi bio neosnovan tužbeni zahtjev i u dijelu u kojem se traži ovlast za uknjižbu. Naime, uknjižba se provodi u izvanparničnom postupku. Međutim, ovom presudom parnični sud ne provodi uknjižbu, već samo sukladno odredbi čl. 130. st .1. ZV-a daje ovlast za uknjižbu. Hoće li u konkretnom slučaju doći do uknjižbe odlučit će zemljišnoknjižni sud postupajući po odredbi čl. 117. st. 2. Zakon o zemljišnim knjigama (NN 128722; dalje ZZK). Jednako tako će i nadležni katastar odlučiti o parcelaciji izgrađenog zemljišta.

15. Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću stjecatelj vlasništvo stječe na temelju zakona (originarno), dok na temelju zakona prestaje vlasništvo upisanih zk vlasnika. Dakle, stjecatelj svoje pravo vlasništva ne izvodi iz prava vlasništva svog prednika već to pravo izvodi iz zakona slijedom čega je stjecanje na temelju dosjelosti stjecanje na temelju zakona - ex lege. Stoga je u slučaju stjecanja prava vlasništva dosjelošću stjecatelj ovlašten u zemljišnoj knjizi upisati tako stečeno pravo vlasništva pa je tužbeni zahtjev osnovan i u tom dijelu.

16. Zbog svega navedenog sud je odlučio kao u točki I. izreke presude.

17. Tužiteljci je priznat parnični trošak temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022).

Tužiteljici je obistinjen trošak zastupanja po punomoćniku: za sastav tužbe 100 bodova, za prijedlog za zabilježbu spora 50 bodova, žalba na rešenje od

21.03.19 i prijedlog za dopunu od 14.04.19. 150 bodova, 1 obrazloženi podnesak (11.10.19.,) 150 bodova, podnesak od 17.09.21. 50 bodova, zastupanje na 8 ročišta (10.101.18., 21.01.19., 21.03.19., 04.05.21., 16.09.21., 31.01.22., 22.11.22., 02.02.23.) na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi iznos od po 100 bodova, što ukupno iznosi 1300 bodova ili 2.587,00 eur. Tom iznosu pridodan je trošak PDV-a u iznosu od 646,75 eur, trošak sudske pristojbe na tužbu,

presudu i žalbu u iznosu od po 53,09 eur, te trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 464,53 eur, što sveukupno iznosi 3.857,55 eur ili 29.064,71 kn.

Zbog navedenog sud je odlučio je kao u točki II. izreke presude.

U Splitu 15. prosinca 2023.

SUTKINJA

Mr. sc. Zrinka Tironi v.r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste

(čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA: pun. tužiteljice

pun tuženika

u spis