- 1 -              Revd 377/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 377/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Josipa Turkalja člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. M.-Š. iz K., OIB ..., koju zastupa punomoćnik A. R., odvjetnik u R., protiv tuženika N. M.-Š. iz R., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik V. P., odvjetnik u R., radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-989/2022-2 od 11. srpnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-279/2022-4 od 6. srpnja 2022., u sjednici održanoj 7. veljače 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika.

 

II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP.)

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 146.083,83 sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose kao što je to navedeno u izreci presude suda prvog stupnja.

 

2. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja i odbijena je žalba tuženika.

 

3. Protiv drugostupanjske presude prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženik zbog pitanja:

 

              „a. Dali je parnični sud ovlašten slobodnom ocijenom ugovorni odnos svih suvlasnika preinačavati u vanugovorni odnos između dva suvlasnika?

 

b. Kada među svim suvlasnicima postoji sporazum o načinu korištenja zajedničke nekretnine dali ostali suvlasnici koje ovaj ne ometa u njihovom izvršavanju suvlasničkih ovlasti imaju pravo na naknadu na temelju stijecanja bez osnove

 

c. Kada među suvlasnicima nepostoji sporazum o suposijedovanju zajedničke nekretnine a jedan suvlasnik posijeduje nekretninu u većem opsegu u odnosu na suvlasnički dio, imaju li suvlasnici koje ovaj ne ometa u njihovom izvršavanju suvlasničkih ovlasti pravo na naknadu na temelju stijecanja bez osnove

 

              d. Dali postoji pravo ili pravni odnos za koje zastara nije počela teći

 

e. Dali drugostupanjska odluka donesena povodom žalbe mora žalitelja informirati o razlozima iz kojih pojedini žalbeni razlozi nisu nađeni osnovani, ako je žalbeni razlog:

-jasan i nedvosmislen te logičan i razuman a odnosi se na pitanje i činjenično i pravno koje očigledno može biti odlučno u postupanju( čl. 354 st 1 i čl. 354 st. 2 t. 6 u vezi sa čl. 338/4 i čl. 375/1 ZPP-a).“,

 

za koja tvrdi da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP).

 

4. Također u prijedlogu tvrdi da podnošenje revizije treba dopustiti i iz razloga iz toč. 385.a st. 2. ZPP-a jer mu je povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje.

 

5. Prijedlog djelomično nije osnovan a djelomično nije dopušten.

 

6. Postavljena pitanja nisu pitanja zbog kojih bi trebalo dopustiti reviziju jer se pravno shvaćanje koje je izraženo u pobijanoj presudi temelji na pravnom shvaćanju ovog suda sadržanom u stavu Građanskog odjela ovog suda od 1. ožujka 2021. prema kojem:

 

„U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. ZVDSP, za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari.

 

Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.“.

 

7. Vezano na navode tužitelja da mu je pobijanom odlukom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, valja navesti da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudska prava i temeljnih sloboda, jer se njegovi prigovori svode na osporavanje činjeničnog stanja utvrđenog u postupku pred nižestupanjskim sudovima.

 

8. S obzirom da je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu  važna pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije i odlučeno je kao u izreci pod točkom I. izreke.

 

10. Kako tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP i riješiti kao u točki II izreke.

 

Zagreb, 7. veljače 2024.

 

                            Predsjednica vijeća:

              Goranka Barać-Ručević, v.r.