REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3406/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice T. V. iz K., OIB: … i 2. tužitelja N. V. iz K., OIB: … , koje zastupa punomoćnik V. V., odvjetnik u R., protiv tuženice Općine Kostrena, OIB: … , koju zastupaju punomoćnici L. P. i G. M., odvjetnici u Odvjetničkom društvu M., P. i B. j.t.d. R., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-675/2022-2 od 23. veljače 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-485/2019-33 od 14. travnja 2022., u sjednici održanoj 13. prosinca 2023.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-675/2022-2 od 23. veljače 2023., u kojem postavlja sljedeća pitanja:
„Da li za nekretninu koja je bila u režimu društvenog vlasništva vrijede rokovi propisani odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno da li je za stjecanje prava vlasništva na takvoj nekretnini redovnom dosjelošću potrebno vrijeme dosijedanja od 20.g., a za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću (kao što je to ovdje slučaj) vrijeme dosijedanja od 40.g? Da li se u vrijeme dosijedanja kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu, ima uračunati vrijeme prije tog datuma?“.
1.1. U odnosu na postavljena pitanja tuženica kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi odluke revizijskog suda broj Rev-2467/2013 od 13. ožujka 2018., Rev-x 27/2009 od 13. svibnja 2014., Rev-79/2010 od 17. travnja 2013. i dr., te odluku Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1281/2017 od 11. travnja 2018.
1.2. Tuženica u prijedlogu navodi da su joj povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. U odnosu na prijedlog tuženice za dopuštenje revizije temeljen na odredbi članka 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, odgovor na prvo postavljeno pitanje ovisi o okolnostima i utvrđenim činjenicama svakog konkretnog slučaja, a u odnosu na drugo postavljeno pitanje odluka drugostupanjskog suda ne odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda izraženog u odluci broj Rev 419/2022 od 26. travnja 2022. i dr.
4. Prema odredbi članka 385.a stavak 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
5. Tuženica smatra da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske odnosno članka 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i pravo na jednakost svih pred zakonom iz odredbe članka 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.
6. Međutim, tuženica (u konkretnom slučaju Općina Kostrena) u okolnostima konkretnog slučaja ne može isticati povredu iz odredbe članka 385.a stavak 2. ZPP jer ne može biti nositeljica ustavnih prava (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1792/2021 od 26. listopada 2021.) pa samim time i ne može isticati da joj je povrijeđeno kakvo temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
7. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. i 2. ZPP riješiti kao u točki I. izreke rješenja.
8. U odnosu na prijedlog tuženice, pozivom na odredbu članka 385.a stavak 2. ZPP, valjalo je temeljem odredbe članka 389.a stavak 1. i 2. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije i riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 13. prosinca 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
