REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 810/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. N. iz S., OIB ..., zastupane po punomoćnicima M. P., odvjetnici iz Z. i Z. V., odvjetniku iz Odvjetničkog društva V. & p. j.t.d. iz Z., protiv tuženika OPĆA BOLNICA D. I. P. S., OIB ..., S., zastupanog po punomoćniku Ž. S., odvjetniku iz S., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-626/2020-3 od 13. listopada 2020., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sisku broj Pr-74/2018-26 od 24. siječnja 2020., u sjednici održanoj 13. prosinca 2023.,

p r e s u d i o  j e:

Prihvaća se revizija tuženika, preinačava presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-626/2020-3 od 13. listopada 2020. u t. I. i II. njezine izreke i sudi:

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku broj Pr-74/2018-26 od 24. siječnja 2020. u točkama 2/ i 3/ njezine izreke u cijelosti.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka u dosuđenom iznosu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 3.131,95 kuna i naknaditi joj trošak parničnog postupka u iznosu 1.210,62 kn, sve s pripadajućim zateznim kamatama kako je to pobliže navedeno u izreci te presude, dok je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.819,75 kn s pripadajućim zateznim kamatama kako je to pobliže navedeno u izreci te presude.

2. Presudom suda drugog stupnja prihvaćena je žalba tužiteljice, djelomično je preinačena presuda suda prvog stupnja i naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici i iznos od 1.819,75 kn s pripadajućim zateznim kamatama, daljnji trošak parničnog postupka u iznosu od 3.445,63 kn, sve s pripadajućim zateznim kamatama, kao i trošak žalbenog postupka u iznosu od 390,62 kn.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd 4961/2021-2 od 7. prosinca 2021. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:

"Imaju li radnici u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja temeljem odredbe članka 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) odnosno čl. 50. Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 78/19, 92/19) pravo da im se rad odrađen prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan koji pada od ponedjeljka do petka, koji se evidentira kao redovni rad i ubraja u redovnu mjesečnu satnicu, plaća kao prekovremeni rad?"

4. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv navedene presude reviziju je podnio tuženik.

5. Tužiteljica nije odgovorila na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Pozivom na odredbu iz čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojih je dopuštena.

8. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka, s obzirom na navedeno u prethodnom stavku, jest zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužiteljica postavlja na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik, pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/16 - dalje: KU/13), odnosno odredbe čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 29/18 - dalje: KU/18), pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.

9. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati uračunavaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/18.

10. Navedene odredbe glase:

"Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.".

11. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora a koje glasi:

''Da li se na obračun mjesečnog fonda radnih sati za djelatnike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju primjenjuje Zaključak 153. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora?"

12. Prema shvaćanju ovog suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13, prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako ovaj sud u Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom, naravno nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela Kolektivnog ugovora, zato što je nemoralna, pretjerano stroga ili sl.

13. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 dva puta je tumačilo.

14. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj „upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan članovi Povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem“ i donijeli su Zaključak broj 148. koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.

U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.".

15. No, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 143/13 i 96/15, na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak broj 153. koji glasi:

"Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.

Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.".

16. Ovaj sud ne nalazi da bi, s obzirom na opće odredbe obveznog prava, trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

17. Zaključak broj 153., u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.

18. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

19. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je zaključak broj 169., koji glasi:

"Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.".

20. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po Povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje se od njegova stupanja na snagu.

21. Budući da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle, od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje.

22. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koje predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), osnovana je tvrdnja tuženika da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tuženik u razdoblju nakon 21. prosinca 2015. pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

23. Odredbama čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18, određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

24. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr., ti se sati uvećavaju u postocima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno čl. 50. KU/18.

25. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi st. 9. čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.

26. Budući da se tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.819,75 kn odnosi na prekovremeni rad obavljen u razdoblju nakon 21. prosinca 2015., te se temelji na neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu tužiteljica ne spori, pogrešno je drugostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je u tom dijelu tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim.

27. Slijedom iznesenog, budući da se na predmetno razdoblje primjenjuje Zaključak broj 153., valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP preinačiti drugostupanjsku presudu, uključujući i odluku o troškovima postupka, te odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 13. prosinca 2023.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.