Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 P-95/2022-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja HŽ Putnički prijevoz d.o.o., OIB 80572192786, Zagreb, Strojarska cesta 11, kojeg zastupa punomoćnik Marijo Serajlić, protiv tuženika ČISTOĆA d.o.o., OIB 38812451417, Split, Put Mostina 49, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa generalni punomoćnik Renata Grabovac, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 6. studenoga 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marija Serajlića, punomoćnika tuženika Duje Jurišića i punomoćnika umješača na strani tuženika Renate Grabovac, 11. prosinca 2023.

p r e s u d i o  je

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tuženik je dužan tužitelju platiti iznos od 5.449,52 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, koje na navedeni iznos teku, za razdoblje od 23. veljače 2019. pa do 1.siječnja 2023., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za 5 postotnih poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023.god. pa do isplate po stopi, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj je istaknuo tužbeni zahtjev da mu tuženik plati 41.059,38 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 23. veljače 2019. i time naknadi štetu.

2. Izjavio je tužitelj da je 23. veljače 2019. na pruzi M604 putnički vlak br. 5522 oštećen prilikom naleta vlaka na kontejner za prikupljanje komunalnog otpada koji se nalazio na željezničkoj pruzi. Kontejner da je zbog udara vjetra pao na željezničku prugu. Te prigode da je oštećen DMV br. 7129 007-5 u vlasništvu tužitelja. Tužitelj da je trgovačkom društvu Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o. platio 41.059,38 kn bez PDV-a prema računu br. 547-P01-1 kao naknadu za radove kojima su otklonjena oštećenja nastala zbog udara kontejnera u vlak tužitelja.

3. Zajedničko istražno povjerenstvo da je učinilo istragu predmetnog izvanrednog događaja i da je utvrdilo da je uzrok štetnog događaja nesmotreno djelovanje vlasnika kontejnera za otpad koji se nalazio iznad pruge i koji je uslijed djelovanja vjetra završio na željezničkoj pruzi. Stoga da je tužitelj kao vlasnik kontejnera za otpad odgovoran za nastalu štetu.

4. Tužitelj da se prije parnice obratio tuženiku tražeći naknadu štete. Tuženik da je uputio tužitelja da se obrati tuženikovu osiguratelju. Osiguratelj tuženika da je odbio naknaditi štetu, tvrdeći da uzrok nastanka štetnog događaja nije propust tuženika, već viša sila, odnosno orkanska bura s udarima vjetra.

5. Tužitelj je izjavio da je olujna i orkanska bura fenomen koji se ponavlja na predmetnom području i koji je predvidiv, pa da je tuženik kao vlasnik kontejnera koji je opasna stvar mogao dodatno osigurati kontejner koji se nalazio iznad pruge.

6. Radi dokazivanja istinitosti navoda o iznesenim činjenicama na kojima temelji svoj zahtjev te osnovanosti tužbenog zahtjeva predložio je tužitelj izvesti dokaze čitanjem isprava prijave o izvanrednom događaju, zapisnika o očevidu, istražnog izvješća, izvješća o događaju sa popratnom dokumentacijom, računa br.547-P01-1 s pripadajućom dokumentacijom, potvrde o plaćanju sa specifikacijom, odštetnog zahtjeva od 14. rujna 2020., odgovora tuženika od 25. rujna 2020., obavijesti o neosnovanom zahtjevu od 25. kolovoza 2021. te odluke povodom prigovora od 31. kolovoza 2021. osiguratelja Croatia osiguranje d.d.

7. Predložio je izvesti i dokaz saslušanjem svjedoka strojovođe Tomislava Plejića te prometno-tehničkim vještačenjem i financijskim vještačenjem.

8. Tuženik je u odgovoru na tužbu izjavio protivljenje tužbenom zahtjevu.

9. Izjavio je da nije odgovoran za nastalu štetu tužitelju. To stoga što uzrok pada kontejnera na prugu i posljedično oštećenje vlaka prilikom naleta na kontejner nije tuženikov propust, već je uzrok pada kontejnera na prugu orkanska bura s udarima vjetra od 176 km/h. Izjavio je tuženik da kontejner nije opasna stvar. Osim toga izjavio je da kao pružatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području više gradova i općina, uključujući i Grad Solin, na čijem je administrativnom području došlo do štetnog događaja, ima dužnost svim korisnicima osigurati dostupnost spremnika za odlaganje otpada na primjerenoj udaljenosti od njihovih nekretnina, pa tako i na području u konkretnoj stvari. Kontejneri da su metalni ili plastični spremnici u koje građani odlažu otpad, koriste se u svim civiliziranim sredinama i u normalnim, redovnim okolnostima ni po čemu ne predstavljaju opasnu stvar.

10. Predmetni kontejner da je bio postavljen na javnoj površini u naseljenom području, zakočenih kotača, na ravnom terenu, tako da ne ometa promet i da bi bio dostupan korisnicima usluge i vozilima tuženika, a od željezničke pruge udaljen više od trideset metara. Između mjesta na kojem je bio postavljen kontejner i pruge da se nalazi zemljište u vlasništvu privatnih osoba. Kontejner da se i danas nalazi na istom mjestu i da u razdoblju od predmetnog štetnog događaja do danas nije bilo sličnih događaja, iako je nedvojbeno u tom razdoblju puhala bura i drugi vjetrovi. Dakle, kontejner da nije opasna stvar, ali i da je, da su ostvareni razlozi za oslobođenje vlasnika opasne stvari od odgovornosti za štetu. Taj razlog da je bura, koja nije bila uobičajene jačine i snage, već bura iznimnih, izvanrednih razmjera koju ni tuženik, niti građani, poslovni subjekti i državna tijela nisu uspjeli predvidjeti i spriječiti.

11. Kazao je tuženik i to da on nije mogao na drugi način osigurati kontejner kao što to tvrdi tužitelj u tužbi jer su dodatni zahvati u prostoru izvan nadležnosti tuženika te je na njemu tek osigurati korisnicima usluga spremnike za otpad da bi oni mogli koristiti javnu uslugu. Tuženik da je poduzeo sve što je mogao, tako što je koristio spremnik ovlaštenog proizvođača s certifikatima, uredno ga postavio, zakočio kotače, na ravnoj površini na mjestu na kojem ne ometa promet i više od trideset metara od željezničke pruge. S druge strane da upravitelj infrastrukture prema Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava i tužitelj nisu poduzeli potrebne mjere fizičke zaštite željezničke pruge u svrhu onemogućavanja da kontejner ili bilo koje druga stvar dospiju na prugu, iako tužitelj tvrdi da su olujna i orkanska bura prirodni fenomeni koji se na tom području ponavljaju i koji su predvidivi.

12. Tražio je tuženik da sud obavijesti Croatia osiguranje d.d. o parnici navodeći da je za 2019. s tim osigurateljem sklopio ugovor o osiguranju od javne odgovornosti prema trećima.

13. Predložio je izvesti dokaze čitanjem ispisanih članaka iz medija objavljenih na internetskim portalima te police osiguranja br. 078700036311.

14. Sukladno članku 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP) sud je o parnici obavijestio Croatia osiguranje d.d. Croatia osiguranje d.d. je u podnesku koji je sud primio 1. lipnja 2022. dao izjavu o stupanju u parnicu.

15. Propisano je člankom 206. ZPP-a da se osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može pridružiti toj stranci.

16. Sud je prihvatio sudjelovanje Croatia osiguranje d.d. u parnici kao umješača smatrajući da Croatia osiguranje d.d. kao osiguratelj tuženika od odgovornosti prema trećima ima pravni interes da tuženik uspije u ovoj parnici. To stoga što bi se uspjeh tuženika u ovoj parnici posredno odrazio i na njegovu pravnu situaciju. Naime, s obzirom na to da je osiguratelj temeljem ugovora o osiguranju koji je sklopio s tuženikom radi osiguranja od odgovornosti prema trećima, obveznik isplate osigurnine u slučaju utvrđenja odgovornosti tuženika za štetu, jasno je da postoji pravni interes umješača za sudjelovanje u ovoj parnici. Od uspjeha tuženika u parnici ovisi hoće li tuženik u konačnici od umješača kao svog osiguratelja tražiti plaćanje osigurnine.

17. Umješač Croatia osiguranje d.d. osporio je osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Izjavio je da je uzrok štete nastale tužitelju orkanska bura s udarima vjetra od 176 km/h. Predložio je da sud od Državnog hidrometeorološkog zavoda traži podatak o jačini vjetra na dan 23. veljače 2019. Izjavio je da nije bilo moguće spriječiti nastanak štetnog događaja unatoč svim mjerama koje je tuženik poduzeo zbog brzine i snage vjetra koji je puhao na dan nastanka štetnog događaja. To da je razvidno i iz razmjera štete prouzročene vjetrom koji je taj dan puhao.

18.Tužitelj je odustao od prijedloga za izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka Tomislava Burilovića.

19. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete u iznosu od 41.059,38 kn.

20. Sud je radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu izveo dokaze čitanjem isprava prijave o izvanrednom događaju, zapisnika o očevidu, istražnog izvješća, izvješća o događaju sa popratnom dokumentacijom, računa br.547-P01-1 s pripadajućom dokumentacijom, potvrde o plaćanju sa specifikacijom, odštetnog zahtjeva od 14. rujna 2020., odgovora tuženika od 25. rujna 2020., obavijesti o neosnovanom zahtjevu od 25. kolovoza 2021. te odluke povodom prigovora od 31. kolovoza 2021. osiguratelja Croatia osiguranje d.d., ispisanih članaka iz medija objavljenih na internetskim portalima te police osiguranja br. 078700036311.

21. Sud je izveo dokaz vještačenjem koje je obavio stalni sudski vještak za željeznički promet i vozila Mladen Nikšić.

22. Tuženik je tijekom postupka izjavio da je do oštećenja vlaka došlo prilikom naleta vlaka na kontejner u vlasništvu tuženika koji se nalazio na željezničkoj pruzi, no osporavao je da bi uzrok pada kontejnera na prugu bio koji tuženikov propust. Tvrdio je da je uzrok pada kontejnera na prugu orkanska bura s udarima vjetra od 176 km/h, odnosno viša sila.

23. Tužitelj je s druge strane tvrdio da je kontejner za otpad dospio na prugu uslijed djelovanja vjetra. No tužitelj je smatrao da je tuženik mogao poduzeti aktivnosti koje bi onemogućile utjecaj vjetra na položaj kontejnera.

24. Dakle, sumirati je, da među strankama nema spora o tome da se 23. veljače 2019. u 5,45 sati vlak u vlasništvu tužitelja kretao željezničkom prugom i da je naišao na spremnik za otpad tuženika koji se zbog djelovanja vjetra iznimne snage našao na željezničkoj pruzi.

25. Nije bilo spora niti o tome da je te prigode oštećen tužiteljev vlak.

26. Spor je među strankama nastao u odnosu na to je li tuženik odgovoran za štetu nastalu tužitelju, štetu koja je nastala jer je njegova imovina umanjena zbog učinjenih troškova u svrhu popravljanja oštećenja nastalih na vlaku te prigode.

27. Radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu, a imajući na umu suprotstavljene tvrdnje stranaka, trebalo je odlučiti je li tuženik odgovoran za nastalu štetu, a pri tome je prvenstveno trebalo odlučiti je li predmetni spremnik za otpad koji se našao na željezničkoj pruzi opasna stvar. To stoga što o toj kvalifikaciji ovisi i to je li riječ o odgovornosti za štetu od stvari od koje potječe povećana opasnost štete za okolinu ili je pak riječ o odgovornosti na temelju krivnje. Nadalje je trebalo raspraviti i od kakvog je utjecaja na nastanak štetnog događaja okolnost što je tog dana na području nastanka događaja puhala bura iznimne jakosti, točnije na skali Beaufortove ljestvice za procjenu jačine vjetra na kopnu najjači vjetar opisa orkan i to brzine 41 m/s u razdoblju od 5 do 6 sati koliko je izmjereno na glavnoj meteorološkoj postaji Split- Marjan, a koji podatak je sudu dostavio Državni hidrometeorološki zavod.

28. Propisano je člankom 1045. stavkom 1., 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022., dalje: ZOO) da je onaj koji drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obična nepažnja. Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.

29. Propisano je člankom 1063. ZOO-a da se smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

30. Propisano je člankom 1064. ZOO-a da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

31. Prema članku 1067. stavku 1. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

32. ZOO ne daje definiciju opasne stvari, pa u svakom konkretnom slučaju sud treba utvrđivati da li konkretna stvar po svojoj namjeni, osobinama, položaju, načinu uporabe i drugim okolnostima predstavlja povećanu opasnost štete za okolinu (radi čega mora biti i nadgledana i uporabljivana s osobitom pozornošću).

33. Spremnik je posuda, kanistar, kontejner, bačva, kutija, vreća i drugi odgovarajući spremnik koji sprječava rasipanje, razlijevanje odnosno ispuštanje otpada u okoliš.

34. Tuženik je tvrdio da se spremnik za otpad-kontejner nalazio na ravnoj površini, zakočenih kotača. Iz istražnog izvješća vidljivo je da je spremnik kontejner bio metalni. Tuženik je kazao da drugih radnji u svrhu osiguravanja spremnika od djelovanja vanjskih uzroka na njega nije činio jer da nije niti ovlašten na poduzimanje radnji kojima bi se to omogućilo. Dakle, zaključiti je da je predmetni spremnik za otpad stajao ravno na otvorenom prostoru kojim se kreću korisnici kojima je namijenjen bez da je na bilo koji način pričvršćen za tlo te je izložen utjecaju nepovoljnih vremenskih prilika. Uzimajući u obzir osobine tog spremnika, dakle materijal od kojeg je izrađen, metal, kao i veličinu tog spremnika jer je riječ o kontejneru, a općepoznato je da se pojam kontejner podrazumijeva spremnik za otpad značajne zapremnine, pa time i veličine te činjenicu da je položen na otvorenom prostoru i da nije pričvršćen za tlo na bilo koji način, zaključiti je da predstavlja povećanu opasnost za okolinu, odnosno da je opasna stvar.

35. Prema tome, sukladno članku 1064. ZOO-a tuženik koji je bez dvojbe vlasnik kontejnera odgovara za štetu od opasne stvari.

36. Međutim, prema članku 1067. stavku 1. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

37. Tuženik je i tvrdio da je uzrok nastale štete viša sila, odnosno vjetar nedvojbeno iznimne jačine koji je puhao toga dana, dakle da uzrok štete ne potječe od njegove opasne stvari već od nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

38. Odgovor na pitanje je li vjetar koji je puhao toga dana viša sila, odnosno taj nepredvidivi uzrok izvan stvari (spremnika) koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti treba dati uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog događaja.

39. Određeni događaj, da bi imao obilježje više sile kao pravnog događaja, treba se nalaziti izvan utjecaja tuženika, kao onoga koji se na višu silu poziva. To znači da nastala šteta nije posljedica stvorene povećane opasnosti za okolinu iz uporabe predmetnog spremnika, već utjecaja vjetra koji je puhao toga dana.

40. Određeni događaj je nepredvidiv ako nije bilo moguće pretpostaviti mogućnost njegovog nastupanja. Nepredvidivost događaja koja se traži nije opća ili apsolutna nepredvidivost već konkretna i relativna. Dakle, potrebno je ispitati je li prema svim okolnostima konkretnog slučaja bilo za pretpostaviti da će nastupiti vjetar one jakosti kakve je bio u konkretnom slučaju. Pored toga događaj mora biti izvanredan. Na području na kojem je došlo do štetnog događaja nisu nepoznati i relativno često pušu vjetrovi, osobito u zimskom razdoblju godine. Međutim ono što može biti izvanredno kod te vremenske pojave je izuzetna snaga, odnosno brzina vjetra kojom može nastupiti. Prema izvješću Državnog hidrometeorološkog zavoda na dan 23. veljače 2019. na predmetnom području puhao je vjetar opisa orkan najveće jačine od 12 Beaufortovih stupnjeva. Ta najviša jedinica mjere jačine vjetra orkan obuhvaća vjetrove koji pušu brzinom od 32,7 i više m/s. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda u 2-3 sata puhao je vjetar brzine 44,2 m/s, od 3-4 47,2 m/s, od 4-5 sati brzinom od 48,9 m/s, od 5-6 sati brzinom od 41,00 m/s, od 6-7 sati brzinom od 40,00 m/s. Razornost i jačina vjetra te snage vidljiva je i iz ispisanih članaka objavljenih 23. veljače 2019. na internetu koje je tuženik dostavio u spis. Vidljivo je iz jednog od objavljenih članaka da je uslijed djelovanja vjetra iščupano veliko stablo bora bačeno na šleper u vožnji. Pored toga objavljena je informacija da je na dan 23. veljače 2019. zabilježen najjači udar u povijesti mjerenja. Tužitelj je izjavio da su i prije predmetnog događaja zabilježeni vjetrovi velike jačine na području Dalmacije i to na Masleničkom mostu i Paškom mostu, u Makarskoj (212,4 km/h), Palagruži (204,84 km/h), a na širem splitskom području 2004. 174,6 km/h. Međutim činjenica da se već dogodio iznimno snažan vjetar na ovom području uzimajući u obzir vremensko razdoblje proteklo od tog događaja, a riječ je o razdoblju od petnaest godina ne utječe na ocjenu o izvanrednosti ovog događaja i konkretnoj nepredvidivosti.

41. Pored navedenog okolnost treba biti i neotklonjiva. To znači da se nastupanje okolnosti nije moglo spriječiti nikakvim mjerama ili sredstvima, postupajući u skladu s odgovarajućom pažnjom. Neotklonjivost se ispituje s obzirom na raspoložive mogućnosti tuženika da spriječi, odnosno svlada utjecaj vjetra na svoju stvar. Tuženik je predmetni spremnik postavio na udaljenosti od trideset metara od pruge i na javnoj površini.

42. Imajući na umu jačinu vjetra koji je puhao te prigode te činjenicu koju tužitelj nije osporio, dakle da je kontejner bio postavljen na zemljištu koje je položeno uz drugo zemljište koje je položeno uz prugu, odnosno da je vjetar otpuhao kontejner na prugu udaljenu trideset metara dalje od mjesta na koji je položen, zaključiti je da je uzrok nastale štete zaista izvan tuženikove stvari. Utoliko tuženik ne odgovora za nastalu štetu, pa je tužbeni zahtjev trebalo odbiti u cijelosti.

43. Tuženik je u cijelosti uspio u parnici, ali nije tražio naknadu troškova parničnog postupka.

U Splitu 11. prosinca 2023.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

Sukladno članku 467.a ZPP-a žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu.

DNA:

- HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb

- ČISTOĆA d.o.o., Split

- CROATIA osiguranje d.d, Zagreb

Broj zapisa: 9-30860-cfa15

Kontrolni broj: 0d38a-1e518-29b7a

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.