Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 27 Gž Ovr-574/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Amaliji Švegović kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu tužitelja-predlagatelja osiguranja D. D., OIB:... iz M. S., zastupanog po punomoćniku P. P., odvjetniku u S. protiv tuženice-protivnice osiguranja A. Š., OIB:... iz S., zastupane po punomoćniku Z. Š., odvjetniku u Z., radi osiguranja novčane tražbine, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P- 565/2023-2 od 3. studenoga 2023., dana 11. prosinca 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnice osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu poslovni broj P-565/2023-2 od 3. studenoga 2023. u cijelosti.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka u cijelosti glasi:

''Radi osiguranja nenovčane tražbine prava na sklapanje glavnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine, određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

I. Zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama-Zemljišnoknjižni odjel Sesvete i to:

- na ½ suvlasničkog dijela tuženice-protivnice osiguranja A. Š. na nekretnini označenoj kao kč.br. 2169/4, KUĆA BR. 4 I 6 I DVORIŠTE U S., površine 197 čhv, odnosno 710 m2, ukupne površine 197 čhv, odnosno 710 m2, sve upisano u zk. uložak 6054 k.o. S.

- na nekretnini označenoj kao kč.br. 2169/57 LIVADA površine 140 m2, ukupne površine 140m2, a sve upisano u zk. uložak 10111 k.o. S..

II. Zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina nalaže se Općinskom sudu u Sesvetama, Zemljišnoknjižnom odjelu.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.''

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija protivnica osiguranja, bez navođenja zakonskih žalbenih razloga, ali sadržajem žalbe upućuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022– dalje u tekstu: ZPP), koji se Zakon u postupcima osiguranja primjenjuje na temelju čl. 21. st. 2. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020 i 114/2022 – dalje: OZ) i pogrešnu primjenu materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. Predlagatelj osiguranja nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba protivnice osiguranja nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je tužitelj- predlagatelj osiguranja podnio protiv tuženice-protivnice osiguranja tužbu radi sklapanja glavnog Ugovora o kupoprodaji nekretnina, te je u tužbi podnio i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine, navodeći da je tuženica trenutno zemljišnoknjižna vlasnica nekretnine, za koju je s njim sklopila predugovor o kupoprodaji, ali odbija sklopiti glavni ugovor o kupoprodaji, pa postoji opasnost da bi tuženica-protivnica osiguranja mogla otuđiti predmetnu nekretninu prodajom drugoj osobi. Prvostupanjski sud, polazeći od utvrđenja da je tužitelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine - pravo na sklapanje glavnog ugovora o kupoprodaji i da je tuženica-protivnica osiguranja uknjižena zemljišnoknjižna vlasnica predmetne nekretnine, pozivajući se na odredbu čl. 346. OZ-a, zaključuje da je predlagatelj osiguranja, dokumentacijom priloženom uz prijedlog, učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine - pravo na sklapanje glavnog kupoprodajnog ugovora, te da bi tuženica-protivnica osiguranja otuđenjem predmetne nekretnine mogla spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njegove tražbine, slijedom čega je prihvatio prijedlog tužitelja-predlagatelja osiguranja i odredio zahtijevanu privremenu mjeru.

6. Protivnica osiguranja u žalbi navodi da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja nije naveo razloge za donošenje takve odluke, da tužitelj- predlagatelj osiguranja nije dokazao niti postojanje svoje tražbine niti opasnost da bi protivnica osiguranja spriječila ili u znatnoj mjeri otežala ispunjenje tražbine, pri čemu skreće pozornost da su uz tužbu dostavljena i pismena tuženice-protivnice osiguranja iz kojih jasno proizlazi da se tuženica pozvala na preugovorom o kupoprodaji ugovoreno pravo na odustanak od prodaje te obavijestila tužitelja da odustaje od zaključenja glavnog kupoprodajnog ugovora, radi čega tužitelj ne može podnijeti tužbu radi zaključenja glavnog kupoprodajnog ugovora.

7. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, koju povredu obrazlaže tuženica u žalbi, jer je prvostupanjski sud u obrazloženju naveo dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji su u skladu sa stanjem spisa, pa rješenje nema nedostataka u tolikoj mjeri da ovaj sud ne bi mogao ispitati njegovu zakonitost. Prvostupanjski sud nije počinio niti bilo koju drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

8. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Protivno žalbenim navodima tuženice-protivnice osiguranja, ovaj sud ocjenjuje pravilnim zaključak prvostupanjskog suda o vjerojatnosti postojanja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnici osiguranja obzirom je predlagatelj osiguranja protiv protivnice osiguranja pokrenuo parnični postupak sa zahtjevom da sud naloži tuženici sklapanje glavnog kupoprodajnog ugovora s tužiteljem, a što proizlazi iz dokumentacije priložene u spisu, pri čemu valja naglasiti da žalbeni navodi tuženice-protivnice osiguranja kojima osporava osnovanost tužbenog zahtjeva zbog njezinog odustanka od prodaje nisu od utjecaja na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o vjerojatnosti postojanja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, jer u smislu odredbe čl. 344. st. 1. OZ-a prvostupanjski sud nije bio dužan utvrđivati postojanje osnovanosti tražbine predlagatelja osiguranja kao tužitelja (to će biti predmet raspravljanja u parničnom postupku P-565/2023), nego samo vjerojatnost postojanja te tražbine kao slabijeg stupnja uvjerenja o postojanju određene činjenice.

10. Obzirom na sadržaj postavljenog zahtjeva za određivanje privremene mjere i priložene dokumentacije, iz koje proizlazi da je tuženica-protivnica osiguranja u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina te da oglašava prodaju istih, ovaj sud nalazi pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez takve mjere tuženica-protivnica osiguranja otuđenjem predmetnih nekretnina (primjerice prodajom ili darovanjem) spriječila ili znatno otežala ostvarenje njegove tražbine.

11. Slijedom iznijetog, valjalo je žalbu protivnice osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Varaždinu 11. prosinca 2023.

Sutkinja

Amalija Švegović v.r.