REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj: 64. Pp-4227/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću,
uz sudjelovanje zapisničara Marka Jakelića, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M. A., branjenog po D. V., odvjetniku iz Z., zbog
prekršaja iz čl. 286. st. 12. i čl. 196. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23) i čl. 29. st. 1. toč. 1. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“ broj 62/15, 42/20, 144/20 i 114/22), pokrenutog povodom optužnog prijedloga PU zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, klasa …, urbroj … od … ,
nakon provedenog žurnog
postupka, …
p r e s u d i o j e
I. okrivljeni M. A., sin M. A. i N. H., djevojačko prezime
majke H., rođen … u Z., državljanin RH-e, OIB … ,
bez osnovne škole, pismen, direktor u vlastitoj firmi koja je trenutno u mirovanju te živi od povremenih poslova te dječjeg doplatka u iznosu od 400,00 eura, oženjen, otac četvero maloljetne djece, prekršajno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u K. P., U. kralja T. … kriv je
1) što je … u 22.45 sati u Z. upravljao osobnim
automobilom registarskih oznaka … kolnikom A. D. u smjeru
zapada, a prilikom zaustavljanja kod U. M. P. utvrđeno je da mu je poništena vozačka dozvola zbog prikupljenih 37 negativnih bodova temeljem rješenja Policijske postaje Đ. broj … , a koje je postalo izvršno …,
dakle, upravljao je motornim vozilom, a nakon izvršnosti rješenja kojim mu je određeno da ne može podnijeti zahtjev za izdavanjem vozačke dozvole na rok od dvije godine, jer je kao vozač prije stjecanja na upravljanje motornim vozilom u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih bodova,
čime je počinio prekršaj iz čl. 286. st. 12. kažnjiv po čl. 286. st. 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
2) što je zgode kao pod točkom 1. izreke presude utvrđeno da je za vrijeme vožnje koristio mobilni uređaj na način da ga je držao desnom rukom ispred lica te je time umanjio sposobnost reagiranja,
dakle, kao vozač je koristio mobitel bez upotrebe naprave koja omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruku,
čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan u čl. 196. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl. 196. st. 7. istog Zakona,
3) što je zgode kao pod točkom 1. izreke presude utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu kojom bi potvrdio svoj identitet,
dakle, kod sebe nema osobnu iskaznicu,
čime je počinio prekršaj iz čl. 16. st. 1. Zakona o osobnoj iskaznici kažnjiv po čl. 29 st. 1. istog Zakona
pa mu se zbog počinjenih prekršaja, za djelo prekršaja pod točkom 1. izreke presude
izriče
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 13 (trinaest) DANA.
II. Na temelju čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se uračunava vrijeme provedeno u uhićenju po policiji te u zadržavanju po Sudu od … u
22.45 sati kada je uhićen do … u 13.00 sati kada je pušten na slobodu,
kao 13 (trinaest) dana zatvora pa okrivljenik nema za izdržati više ništa.
III. Dok mu se za djela prekršaja pod točkama 2. i 3. izreke presude,
utvrđuje
za djelo prekršaja pod točkom 2. izreke presude NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 (sto trideset) EURA / 979,49 KUNA (devetsto sedamdeset devet kuna i
četrdeset devet lipa)[1]
za djelo prekršaja pod točkom 3. izreke presude NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 20,00 (dvadeset) EURA / 150,69 KUNA (sto pedeset kuna i šezdeset devet lipa)
pa mu se na temelju čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona
izriče
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (sto pedeset) EURA / 1.130,18 KUNA (tisuću sto trideset kuna i osamnaest lipa).
IV. Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude u korist
Državnog proračuna putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. st. 1. - 5. Prekršajnog zakona. Temeljem čl. 152. st. 3. i čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona, Sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
V. Na temelju članka 76a. stavka 1. Prekršajnog zakona uz svezi članka 229. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama od okrivljenika se trajno i bez naknade oduzima vozilo marke BMW serije 5, sive boje, registarske oznake … s pripadajućim ključem, vlasništvo M. Š., OIB … , koje postaje
vlasništvo Republike Hrvatske te se po pravomoćnosti ove presude stavlja na raspolaganje tužitelju PU zagrebačkoj, II. postaji prometne policije Zagreb, radi postupanja sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koju su postali vlasništvo Republike Hrvatske („Narodne novine‟ broj 38/14).
VI. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obavezan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura / 226,04 kuna (dvjesto dvadeset šest kuna i četiri lipa)
u roku od 15 dana od primitka ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, II. postaja prometne policije Zagreb, pod klasom i urbrojem gornjim podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika … , zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude. Predstavnik tužitelja na ročištu održanom … javio se za riječ te je izmijenio vrijeme počinjenja
prekršaja, odnosno umjesto "22.50 sati" treba ispravno glasiti "22.45 sati" te iza riječi "temeljem rješenja Policijske postaje Đ. br. … dodaje "a koje je postalo izvršno … "
2. Okrivljeni M. A. je na ročištu održanom … kod ovog
Suda u svojoj obrani naveo da se smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret te da je točno da je … u 22.45 sati u Z. upravljao osobnim
automobilom registarske oznake … kolnikom A. D. u smjeru
zapada, a prilikom zaustavljanja kod U. M. P. utvrđeno je da mu je poništena vozačka dozvola zbog prikupljenih 37 negativnih bodova temeljem rješenja Policijske postaje Đ. br. … , a koje je postalo izvršno …
Daljnjim nadzorom, utvrđeno je da je za vrijeme vožnje koristio mobilni uređaj na način da ga je držao desnom rukom ispred lica te je time umanjio sposobnost reagiranja. Nadalje, utvrđeno je da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu kojom bi potvrdio svoj identitet. Naime, supruga mu je javila da im je kćer bolesna, tj. da joj ide krv iz nosa te je požurio kući da ju što prije vidi. Osobnu iskaznicu je zaboravio doma. Što se tiče predmetnog vozila s kojim je počinjen prekršaj, isto je samo u formalnom vlasništvu njegove kume M. Š., a vozilo su zapravo supruga i on prije tri dana kupili sebi za njihove potrebe.
3. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje je utvrdio da je okrivljenik do sada više puta prekršajno osuđivan, a za što potvrda prileže spisu.
4. Na temelju obrane okrivljenika, koji je djela u cijelosti priznao, u skladu sa čl. 171.a Prekršajnog zakona kojim je propisano da u slučaju okrivljenikovog očitovanja da se smatra krivim u odnosu na optužbu nije nužno provođenje daljnjih dokaza u odnosu na prekršajnu odgovornost okrivljenika, Sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, tj. da je … u
22.50 sati u Z. upravljao osobnim automobilom registarskih oznaka …
kolnikom A. D. u smjeru zapada, a prilikom zaustavljanja kod U. M.
P. utvrđeno je da mu je poništena vozačka dozvola zbog prikupljenih 37
negativnih bodova temeljem rješenja Policijske postaje Đ. broj …, a koje je postalo izvršno … , a
utvrđeno je da je za vrijeme
vožnje koristio mobilni uređaj na način da ga je držao desnom rukom ispred lica te je time umanjio sposobnost reagiranja te je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu kojom bi potvrdio svoj identitet, čime je počinio prekršaje iz čl. 286. st. 12. i čl. 196. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 29. st. 1. toč. 1. Zakona o osobnoj iskaznici pa ga je Sud proglasio krivim i izrekao mu je za djelo prekršaja pod točkom 1. izreke presude kaznu zatvora, dok mu je za djela prekršaja pod točkom 2. i 3. izreke presude utvrdio novčane kazne primjerene težini počinjenih prekršaja kao i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.
5. Sud je u konkretnom slučaju, prilikom odmjeravanja kazni za djela prekršaja cijenio kao olakotne okolnosti priznanje okrivljenika te činjenicu da je otac četvero maloljetne djece koju uzdržava, dok mu je kao otegotno cijenio dosadašnju prekršajnu osuđivanost pa je okrivljeniku za djelo prekršaja pod točkom 1. izreke presude, odnosno za prekršaj iz čl. 286. st. 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izrečena kazna zatvora u trajanju od 13 dana, a za ovo djelo prekršaja propisana je novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana, dok mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 130,00 eura, za djelo prekršaja pod točkom 2. izreke presude, odnosno za prekršaj iz čl. 196. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a za ovo djelo prekršaja propisana je novčana kazna u iznosu od 130,00 eura, a za djelo prekršaja pod točkom 3. izreke presude, odnosno za prekršaj iz čl. 29. st. 1. toč. 1. Zakona o osobnoj iskaznici mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 20,00 eura, a za ovo djelo prekršaja je propisana novčana kazna od 20,00 eura, smatrajući da će se upravo izrečenom ukupnom novčanom kaznom i izrečenom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja i okrivljenika ubuduće odvratiti od činjenja ovakvih i sličnih prekršaja. U odnosu na izrečenu zatvorsku kaznu treba istaknuti da je okrivljenik višestruko osuđivan za najteže prometne prekršaje (prekršaji iz čl. 199. st. 7., st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekršaj iz čl. 289. st. 4. istog Zakona i dr.), ali i za prekršaje iz domene javnog reda i mira (prekršaji iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr.). Osim toga, okrivljenik je prekršaj iz čl. 286. st. 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, počinio s najvišim stupnjem krivnje – izravnom namjerom, jer je, iako je bio svjestan da mu je vozačka dozvola poništena, kupio motorno vozilo s namjerom daljnje vožnje i činjenja prekršaja.
6. U izrečenu kaznu zatvora okrivljeniku je primjenom čl. 40. Prekršajnog zakona vrijeme provedeno u uhićenju po policiji te zadržavanju po Sudu u trajanju od 13 dana uračunato u izrečenu kaznu zatvora od 13 dana pa okrivljenik nema za izdržati više ništa.
7. Sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona na način da je okrivljeniku omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen za njeno plaćanje – 15 dana po pravomoćnosti presude, novčana kazna bude smatrana plaćenom u cijelosti.
8. Po mišljenju ovoga Suda, s obzirom da je okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 286. st. 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u višestrukom povratu, u konkretnom slučaju postoji opasnost da će se predmetno vozilo ponovo uporabiti za počinjenje prekršaja pa razlozi za oduzimanje postoje sukladno članku 76a. stavka 1. Prekršajnog zakona. Sud je odluku o trajnom oduzimanju predmeta donio u zakonom propisanom roku iz članka 229. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Oduzeto vozilo postaje vlasništvo Republike Hrvatske po pravomoćnosti ove presude te se stavlja na raspolaganje tužitelju PU zagrebačkoj, II. postaji prometne policije Zagreb, radi postupanja sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koju su postali vlasništvo Republike Hrvatske. Oduzimanje predmeta je prekršajnopravna mjera sui generis koja se prema počinitelju prekršaja može primijeniti u odnosu na predmete i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem. Nesporno je da je vozilo kojim je upravljao okrivljenik predmet koji je uporabljen za počinjenje prekršaja iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer bez tog predmeta okrivljenik ne bi bio u mogućnosti počiniti navedeni prekršaj. Okrivljenik je izjavio da je predmetno vozilo u vlasništvu njegove kume, ali samo formalno, dok ga koriste on i njegova supruga za njihove potrebe. Međutim, za odluku Suda o oduzimanju predmeta, budući sukladno članku 76.a stavku 4. Prekršajnog zakona predmet može biti oduzet i osobi koja nije vlasnik te to ne utječe na pravo trećih osoba za naknadu štete prema počinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije počinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove tržišne vrijednosti iz Državnog proračuna, osim ako je najmanje krajnjom nepažnjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za počinjenje prekršaja ili da nastane njegovim počinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajući za okolnosti koje omogućuju njegovo oduzimanje. Svako oduzimanje predmeta je svojevrsno zadiranje u pravo vlasništva neke osobe, a pravo vlasništva zajamčeno je člankom 48. Ustava RH i člankom 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga je Sud prije donošenja odluke o zaštitnoj mjeri oduzimanja vozila izvršio test razmjernosti oduzimanja predmeta, sukladno pravnim stajalištima izraženim u odlukama Europskog suda za ljudska prava. Po mišljenju ovog Suda u konkretnom slučaju razmjernost kod oduzimanja predmeta prekršaja odgovara ozbiljnosti povrede, a sankcija (kazna zatvora) odgovara težini djela za čije kažnjavanje je predviđena. Stoga po mišljenju ovoga Suda postoji odnos razmjernosti između primijenjene mjere oduzimanja vozila kojim je okrivljenik u povratu počinio prekršaj iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i zaštite prava vlasnika na mirno uživanje vlasništva. Naime, po mišljenju ovoga Suda ponašanje okrivljenika na način da opetovano ponavlja isti prekršaj, koji spada među najteže prekršaje protiv sigurnosti prometa na cestama, kojim opetovano ugrožava ne samo vlastitu sigurnost nego i sigurnost svih drugih sudionika u prometu na cestama, kao i do sada bezuspješno primijenjene sankcije prema okrivljeniku radi odvraćanja od počinjenja istog prekršaja u budućnosti, ukazuju da niti sankcija (novčana kazna i zabrana upravljanja motornim vozilima) koje su izrečene okrivljeniku radi počinjenja ovoga prekršaja, očito ne pružaju dovoljnu garanciju da će okrivljenik u budućnosti prestati ponavljati ovaj prekršaj, tim više što je sam okrivljenik priznao da on koristi navedeno vozilo, kojim upravlja iako je svjestan činjenice da više nema položen vozački ispit. Stoga je po mišljenju ovoga Suda bilo neophodno prema okrivljeniku pored kazne zatvora za prekršaj iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama primijeniti i zaštitnu mjeru oduzimanja vozila kojim je počinjen prekršaj, kako bi izrečena sankcija bila dodatno pojačana tom mjerom i kako bi primijenjena mjera zajedno s izrečenom sankcijom bila dovoljno odvraćajuća za okrivljenika od ponavljanja istih prekršaja. Stoga po mišljenju ovoga Suda primijenjena mjera oduzimanja vozila nije nesrazmjerna prema okrivljeniku te ne predstavlja prekomjerni teret za podnositelja te da je time Sud ispoštovao odredbe Konvencije. Primijenjena mjera ne predstavlja prekomjerni teret na podnositelja. Po mišljenju ovoga Suda, s obzirom da je okrivljenik počinio ovaj prekršaj u višestrukom povratu, u konkretnom slučaju postoji opasnost da će se predmetno vozilo ponovo uporabiti za počinjenje prekršaja, pa razlozi za oduzimanje postoje sukladno članku 76a. stavka 1. Prekršajnog zakona. Sud je odluku o trajnom oduzimanju predmeta donio u zakonom propisanom roku iz članka 229. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Oduzeto vozilo postaje vlasništvo Republike Hrvatske po pravomoćnosti ove presude te se stavlja na raspolaganje tužitelju II. postaji prometne policije Zagreb, radi postupanja sukladno Pravilniku o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koju su postali vlasništvo Republike Hrvatske.
9. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka od 30,00 eura, odnosno 226,04 kuna koji se sastoje od troškova
Suda u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a određena visina ukupnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka kao i imovnom stanju okrivljenika.
U Zagrebu, 8. prosinca 2023.
zapisničar
sudac
Marko Jakelić, v.r.
Edhem Kapetanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Okrivljenik može žalbu, sukladno čl. 194. st. 2. Prekršajnog zakona, podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.
Presuda se dostavlja:
1. okrivljenom M. A. – ovdje,
2. tužitelju PU zagrebačkoj, II. postaji prometne policije Zagreb,
3. branitelju D. V., M. Š. 1… , Z.,
4. pismohrana.
.
