REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3999/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Marko Perkušić i Mirko Perkušić odvjetnici u Imotskom, protiv tuženice NČ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dragan Marin, odvjetnik u Makarskoj, radi predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice, protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-1213/2022-2 od 14. lipnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, poslovni broj P-2781/2019-41 od 28. listopada 2022., u sjednici održanoj 6. prosinca 2023.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-1213/2022-2 od 14. lipnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom, poslovni broj P- 2781/2019-41 od 28. listopada 2022. radi pravnih pitanja koja glase:
„1. Da li nekretnina označena katastarskom česticom koja nije upisana u zemljišnoj knjizi niti u katastru zemljišta predstavlja pojedinačno neodređenu stvar koja ne može biti predmet zaštite vlasničkih prava?
2. Da li je u parnici radi predaje u posjed stvari pokrenutom pravnom vlasničkom tužbom, na tužitelju teret dokaza da se stvar nalazi u posjedu tuženika?
3. Da li je prilikom ocjene osnovanosti prigovora prava na dom u smislu čl. 8. Konvencije u parnici radi iseljenja, pri utvrđivanju predstavljaju li neke prostorije dom tuženika, sud dužan utvrditi činjenice postojanja dovoljnih i trajnih veza s konkretnim mjestom bez obzira na zakonitost posjeda prema domaćem pravu?“.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije, nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
2.1. Prvo postavljeno pitanje, polazi od drugačijih činjeničnih utvrđenja od onih iznesenih u pobijanoj odluci. Tako sud u pobijanoj odluci navodi da su predmetne nekretnine upisane u zemljišne knjige te da prema podacima iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je tužitelj upisan kao njihov vlasnik u cijelosti, što je suprotno činjenice od koje polazi prvo postavljeno pitanje.
2.2. Odgovor na drugo postavljeno pitanje, proizlazi iz odredbe čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14) koja odredba je jasna i ne zahtjeva posebno tumačenje.
2.3. Konačno, s obzirom na treće postavljeno pitanje, navodi se da nižestupanjski sudovi zaključuju da tuženica nije mogla ostvariti trajne i dostatne veze sa predmetnom nekretninom da bi ih mogla smatrati svojim domom, dakle, od odgovora na to pitanje ne ovisi odluka u konkretnom sporu.
3. Slijedom svega navedenoga, pozivom na odredbu čl. 389.b. st. 1. ZPP-a valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije.
Zagreb, 6. prosinca 2023.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina