REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

Pr-6046/2021-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice Ž. B., S., OIB: …, zastupane po punomoćnici M. R. Š., odvjetnici S., protiv tuženika zavoda, Z., OIB: …, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 06. prosinca 2023.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od rujna 2016.g. do siječnja 2017.g. u ukupnom iznosu od 190,79 EUR / 1.437,47 kuna zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 40,73 € / 306,89 kuna teče od 16. listopad 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 40,73 € / 306,89 kuna teče od 16. studeni 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 40,73 € / 306,88 kuna teče od 16. prosinac 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 40,73 € / 306,89 kuna teče od 16. siječanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 27,86 € / 209,92 kuna teče od 16. veljača 2017.

do isplate, u visini stope od dospijeća do 31.12.2022. određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate određene za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici parnični trošak u ukupnom iznosu od 591,03 EUR / 4.453,13 kuna sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 11. lipnja 2021. tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 23.11.2006. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Naime, tužiteljica tvrdi da je bila u radnom odnosu kod tuženika, koji predstavlja javnu službu te da je bila zaposlenik tuženika i u utuženom periodu. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 29.03.2023.godine tako da ista potražuje iznos od 190,79 Eur-a/1.437,47 Kuna s pripadajućom kamatom.

2. Iz odgovora na tužbu od 05. listopada 2021.godine je razvidno da se tuženik protivi tužbenom zahtjevu i u pogledu osnova i u pogledu visine potraživanja, te ističe prigovor zastare potraživanja, dok matematički izračun visine potraživanja nije sporan budući je sam tuženik izvršio navedeni izračun.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom dokaza dostavljenih uz tužbu, odgovor na tužbu, podnesak tužitelja od 28. listopada 2021. godine.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od rujna 2016. godine do siječnja 2017. prema uvećanoj osnovici . Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva, dok nije sporan matematički izračun visine tužbenoga zahtjeva. Sporno je da li je predmetno potraživanje u zastari obzirom na istaknuti prigovor zastare potraživanja istaknut od strane tuženika u odgovoru na tužbu. Budući potraživanja iz radnog odnosa sukladno odredbi članka 139. Zakona o radu (''NN'' 93/14) zastarijevaju za pet godina, a radi se o potraživanju za razdoblje od rujna 2016.godine do siječnja 2017.godine, a tužba je u predmetnoj pravnoj stvari podnesena 11.06.2021.godine te u tom smislu predmetno potraživanje nije zastarjelo jer nije proteklo pet godina od dospjelosti svakog pojedinog potraživanja.

6. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji zavoda (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade i sindikata, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada posebnom odlukom.

8. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

9. U postupku je utvrđeno da su Vlada, s jedne strane, i sindikati, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

10. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te da su time u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

11. Vlada i sindikati, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

12. Vlada i sindikati prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

13. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

14. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada i Sindikati dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

15. Dakle, tuženik je tužiteljici u utuženom razdoblju, a obzirom da je počevši od siječnja 2016. godine bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn bio u obvezi isplaćivati plaću po navedenoj osnovici budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao tužiteljičinu plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.

16. Sukladno navedenom, a kako tuženik ne osporava matematički izračun tužbenog zahtjeva te visina potraživanja u tom smislu nije sporna između stranaka prihvaćen je kao osnovan zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće koja je tužiteljici trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 190,79 Eur- a/1.437,47 Kuna. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u R. H. ("Narodne novine" br. 57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna (1.437,47 Kuna : 7,53450 = 190,79 EUR-a).

17. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate koje se do 31.12.2023. godine obračunavaju primjenom odredbe čl. 29. stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 126/21, 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), te koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14).

18. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz navedenog razloga, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

19. Obzirom da je tužiteljica uspjela u cijelosti u ovom postupku tuženik joj je dužan u cijelosti naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 126/22), a uvažavajući vrijednost boda od 15,00 Kuna pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 49,77 Eur-a; trošak sastava podneska od 28.10.2021.godine u iznosu od 49,77 Eur-a; trošak sastava podneska od 17.03.2022.godine u iznosu od 49,77 Eur-a; zastupanja na ročištu od 21.11.2022.godine u iznosu od 49,77 Eur-a; trošak sastava podneska od 08.12.2022.godine u iznosu od 49,77 Eur-a; zastupanja na ročištu od 29.03.2023.godine u iznosu od 49,77 Eur-a; trošak sastava podneska od 29.03.2023. u iznosu od 49,77 Eur-a; zastupanja na ročištu od 04.10.2023.godine u iznosu od 49,77 Eur-a; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 24,89 Eur-a, a što ukupno iznosi 472,83 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 93,32 Eur-a ukupno iznosi 591,03 Eur-a ili 4.453,13 Kuna (4.453,13 kn : 7,53450 = 591,03 EUR-a), a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 06. prosinca 2023.

SUDAC

Eneja Stejskal Kanazir,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.