REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-1942/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe S. H. d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz članka 96. stavak 1. točka 21. i dr. Zakona o privatnoj zaštiti (Narodne novine broj 16/20.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe S. H. d.o.o. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo, broj Pp J-510/2020 od 8. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 6. prosinca 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljene pravne osobe S. H. d.o.o., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda te se:

Na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni I. F. i okrivljeni M. T. (s osobnim podacima kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐAJU OD OPTUŽBE

da bi:

- dana 21. travnja 2020. godine, u vremenu od 23,34 do 23,41 sati, operater dojavnog centra pravne osobe S. H. d.o.o. na radnom mjestu I. – I. n. d.d. Z., Avenija V. H. xx, sa štićenog objekta benzinske postaje I. (B. j.) koja je smještena u mjestu V., P. xx, zaprimio više dojava o detektiranoj aktivnosti senzora, znači poruke koje signaliziraju/upućuju na protupravnu radnju usmjerenu prema štićenom objektu, a da prilikom zaprimanja dojave sa štićenog objekta, prostora ili štićene površine operater na dojavnom centru nije odmah izvijestio policiju o svim saznanjima koja upućuju na kazneno djelo i dao druge informacije korisne za postupanje policije i tek onda po izvješćivanju policije uputio interventni tim te izvijestio službenu osobu poslodavca. Budući da operater u nadzornom centru nije postupio sukladno gore navedenim zakonskim procedurama radi primanja alarmne dojave dana 21. travnja 2020. u 23,34 sata, već je bez izvještavanja policije uputio interventa istog dana u 23,41 sati na mjesto događaja i po povratnoj informaciji interventa o počinjenom kaznenom djelu teške krađe, izvijestio Policijsku postaju Poreč – Parenzo tijekom sutrašnjeg dana 22. travnja 2020. u 00,11 sati

- pa da bi time okrivljeni I. F. i okrivljeni M. T. postupili protivno članku 81. stavak 3. Zakona o privatnoj zaštiti, a kažnjivo prema članku 96. stavak 3. istog Zakona za okrivljenog I. F., odgovornu osobu u pravnoj osobi i članku 97. stavak 1. točka 39. istoga Zakona za okrivljenog M. T.

II. U povodu žalbe okrivljene pravne osobe S. H. d.o.o., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i odluci o novčanoj kazni za okrivljenu pravnu osobu S. H. d.o.o., tako da se prekršaj pravno označava kao onaj iz članka 96. stavak 1. točka 21. Zakona o privatnoj zaštiti (Narodne novine broj 16/20. i 114/22.), te se okrivljenoj pravnoj osobi S. H. d.o.o. na temelju tog propisa izriče novčana kazna od 1.320,00 eura (tisuću tristo dvadeset eura) koju je dužna platiti u roku od 15 dana od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

III. Žalba okrivljene pravne osobe S. H. d.o.o. odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

IV. Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog, okrivljena pravna osoba S. H. d.o.o. obvezuje se naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura) / 226,04 kune (dvjesto dvadeset šest kuna i četiri lipe)[1] u roku 15 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo, broj Pp J-510/2020 od 8. listopada 2020., okrivljena pravna osoba S. H. d.o.o., okrivljeni I. F. i okrivljeni M. T. proglašeni su krivima i kažnjeni zbog prekršaja iz članka 96. stavak 1. točka 21. i dr. Zakona o privatnoj zaštiti.

2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnijela je okrivljena pravna osoba S. H. d.o.o., pobijajući je po svim zakonom dopuštenim osnovama, te prijedlogom da ista preinači i žalitelj oslobodi od optužbe odnosno podredno ukine i vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, utvrdio je povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točka 1. Prekršajnog zakona, budući djelo za koje se protiv okrivljenog I. F. i okrivljenog M. T. vodi postupak po propisu nije prekršaj. Primjenjujući odredbu članka 202. stavak 6. Prekršajnog zakona koja propisuje da ako drugostupanjski sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenika od koristi i za kojeg od suokrivljenika koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smislu, postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.

5. Naime, činjenični opis pobijane presude u odnosu na okrivljenog I. F. i okrivljenog M. T. predstavlja samo i isključivo zakonski opis materijalne odredbe članka 81. Zakona o privatnoj zaštiti, dok istovremeno ne sadrži niti jednu konkretnu radnju odnosno propust svakog pojedinog okrivljenika, njihovu konkretnu ulogu u inkriminaciji u vidu točnog naznačavanja svake pojedine aktivnosti svakog pojedinog okrivljenika, kako bi se takvo protupravno postupanje moglo podvesti pod kažnjive odredbe za koje je svaki od njih i proglašen krivim. Na takav način djelo prekršaja nije određeno.

6. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju odlučne činjenice. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja pojedinog okrivljenika i njegova uloga u inkriminaciji, nego se samo nabrajaju dijelovi zakonskih odredaba, nije prekršaj.

7. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja ustvari podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog i konkretne radnje odnosno propusti okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

8. Budući prvostupanjski sud nije u odnosu na okrivljenog I. F. i okrivljenog M. T. primijenio odredbu članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, ovaj drugostupanjski sud, postupajući po žalbi okrivljene pravne osobe S. H. d.o.o., po službenoj dužnosti donio je odluku kojom se okrivljeni I. F. i okrivljeni M. T. (beneficium cohaesionis) na temelju odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, oslobađaju od optužbe.

9. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točci I. izreke.

10. U odnosu na žalitelja, okrivljenu pravnu osobu S. H. d.o.o., prvenstveno valja navesti da unatoč činjenici što se prvostupanjska presuda pobija po svim zakonom dopuštenim osnovama, sadržajno i smisleno žalitelj je nezadovoljan isključivo utvrđenim činjeničnim stanjem. Stoga na nekonkretizirane žalbene osnove bitne povrede odredaba i i pogrešne primjene materijalnog prava nije moguće odgovoriti, dok u odnosu na žalitelja nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

11. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje, nedvojbeno je da je pravna osoba S. H. d.o.o. odgovorna za štićeni objekt I. – I. n. d.d. Z., I. (B. j.), V., P. xx. Ono što žalitelj spori jest tumačenje odredbe članka 81. Zakona o privatnoj zaštiti, te se u tom smislu poziva i na sukus dopisa Ministarstva unutarnjih poslova od 8. listopada 2020., Klasa: 214-03/20-35/896, Urbroj: 511-01-391-20-2. Žalitelju se ukazuje da očitovanja tijela izvršne vlasti ne predstavljaju zakonodavni okvir, te da takva tijela ne stvaraju sudsku praksu, ali i sam žalitelj je svjestan da se Ministarstvo unutarnjih poslova u tom dopisu očitovalo po sasvim različitom razlogu istupanja, a „lažne dojave“ kao pojava ne amnestiraju počinitelja prekršaja iz materijalne odredbe članka 81. Zakona o privatnoj zaštiti da odmah, koji pojam nomotehnički znači bez odgode, prvo obavijesti policiju, a tek potom obavještava interventni tim kojeg upućuje na lice mjesta. Obrnuti redoslijed znači postojanje konstitutivnih elemenata terećenog prekršaja, neovisno o razlozima koje navodi žalitelj, te eventualno životne logike takve argumentacije.

12. Odluka o kazni razmatrana je uslijed žalbe, ali i po službenoj dužnosti, zbog obveze primjene odredbe članka 3. stavak 2. Prekršajnog zakona.

13. Prvenstveno valja navesti da je 1. siječnja 2023., stoga do trenutka odlučivanja o žalbi, na snagu stupio Zakon o privatnoj zaštiti (Narodne novine broj 16/20. i 114/22.) koji je u smislu odredbe članka 3. Prekršajnog zakona za okrivljenika povoljniji iz razloga što je novčana kazna za predmetno djelo prekršaja određena u rasponu od 1.320,00 do 3.980,00 eura, što je, primjenjujući fiksni iznos konverzije od 7,53450 kuna za jedan euro, povoljnije od zakonskog raspona novčane kazne za isto djelo prekršaja po Zakonu o privatnoj zaštiti (Narodne novine broj 16/20.) koji je bio u snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.

14. Stoga je ovaj sud žalitelju izrekao novčanu kazna u zakonom propisanom minimalnom iznosu od 1.320,00 eura, prihvaćajući sve razloge prvostupanjskog suda, koji žalbenim navodima nisu dovedeni u sumnju. Izrečena kazna primjerena je svrsi kažnjavanja iz članka 6. i 36. Prekršajnog zakona.

15. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točci II., III. i IV. izreke.

Zagreb, 6. prosinca 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.