Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž-3739/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zorislavu Krivačiću, odvjetniku u Bjelovaru, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. OIB:22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pn-59/2023- 3 od 4. kolovoza 2023. godine, dana 5. prosinca 2023. godine

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pn-59/2023-3 od 4. kolovoza 2023. godine i predmet vraća istom sudu na daljnji postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Smatra se da je povučena tužba tužitelja iz podneska od 28. travnja 2023. godine, zaprimljenog kod ovoga suda istoga dana."

2. Protiv ovog rješenja žali se tužitelj iz žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je svojim rješenjem od 9. svibnja 2023. godine pozvao tužitelja da u roku od 15 dana uredi i činjenično dopuni tužbu iz podneska od 28. travnja 2023. godine, pa kada tužitelj to nije učinio, prvostupanjski sud donosi pobijano rješenje.

5. Vezano uz poziv prvostupanjskog suda tužitelju iz rješenja od 9. svibnja 2023. godine da navede točne novčane iznose koje potražuje na ime naknade neimovinske štete po kriteriju fizičkih bolova i straha (ukoliko tužitelj i po nekom još kriteriju potražuje naknadu štete potrebno je konkretizirati koliki novčani iznos potražuje i po kojem kriteriju), a zbroj kojih pojedinih zahtjeva daje ukupno zatraženu svotu od 30.000 eura (neovisno o tome što je tužitelj naveo u tužbi da mu se naknada neimovinske štete dosuđuje u jedinstvenom iznosu), valja reći da tužitelj pored imovinske štete zahtjeva i naknadu neimovinske štete koja se, sukladno čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje: ZOO) sastoji od povrede prava osobnosti, i to prema odredbi čl. 19. st. 2. ZOO povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, s tim da kod određivanja neimovinske štete treba voditi računa o pretrpljenim fizičkim bolovima, duševnim bolovima zbog smanjenja životnih aktivnosti, duševnim bolovima zbog naruženosti te strahu izazvanim štetnom radnjom.

6. Dakle, naknada neimovinske štete dosuđuje se u jedinstvenom iznosu a samo prilikom dosuđenja iste vodi se računa o kvalifikatornim okolnostima o kojima ovisi visina novčane naknade, dakle, te kvalifikatorne okolnosti kao što je to bilo prema ZOO/91 više ne predstavljaju poseban osnov za naknadu štete pa da bi trebalo svaku od njih novčano valorizirati.

7. Vezano uz pozivanje tužitelja da navede da li mu je neka stručna osoba pružala tuđu njegu po izlasku iz bolnice ili se predmetno potraživanje u iznosu od 1.752 eura odnosi isključivo na tuđu pomoć koju su tužitelju pružali supruga i brat, valja reći da iz navoda tužbe jasno proizlazi da su tužitelju takvu pomoć pružali ukućani, supruga i brat koji su na te okolnosti i predloženi da se saslušaju pri čemu je glede visine te imovinske štete upravo i pošao od cijene sata nemedicinske njege uz, a što je sud prethodno naveo, prethodnu tvrdnju da su mu tu njegu pružali ukućani.

8. Vezano uz poziv tužitelju da navede da li je tužitelj potraživao u okviru sustava socijalne skrbi isplatu novčane naknade u vezi tuđe pomoći i njege, i ovaj sud ukazuje na pravno shvaćanje izraženo u odluci Vrhovnog suda RH u predmetu poslovni broj Rev-754/2022 iz kojeg jasno proizlazi da oštećenom se ne mogu u parnici radi naknade štete umanjivati njegova prava po toj osnovi zbog ostvarenih prava koja mu pripadaju po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi slijedom čega ne dolazi niti do bilo kakvog uračunavanja ili odbijanja u nominalnom iznosu ostvarenih primanja po osnovi socijalne skrbi od ostvarenih vidova štete, niti se činjenica ostvarivanja prihoda i socijalne skrbi treba cijeniti prilikom utvrđivanja visine štete zbog povrede prava osobnosti ili tuđe pomoći i njege.

9. Vezano uz pozivanje tužitelja da navede jesu li uništene hlače, košulja i jakna bile markirane stvari ili ne, odnosno kad su te stvari kupljene i za koji novčani iznos, odnosno na koji su to konkretan način baš sve tri stvari uništene u prometnoj nezgodi, valja reći da je tužitelj u tužbi i tvrdio da mu je uništena odjeća (hlače, košulja, jakna) te obuća te je po toj osnovi potraživao imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 300,00 eura[1] /2.260,34 kn, te na te okolnosti predložio svoje saslušanje, dakle, nije tvrdio da se radi o bilo kakvoj markiranoj odjeći, tvrdio je da je uništena (a ne oštećena) te će prvostupanjski sud nakon saslušanja tužitelja, a po pravilima o teretu dokazivanja iz čl. 221.a a i primjenom čl. 223. ZPP odlučiti o tom zatraženom osnovu imovinske štete.

10. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 5. prosinca 2023. godine

Sudac:

Marijan Vugić