REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3355/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Antun Šagovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, protiv tuženice TB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Tatjana Barišić Tomše, odvjetnica u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-128/2023-2 od 15. ožujka 2023. kojima je odlučeno o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici broj P-199/2021-20 od 13. siječnja 2023., u sjednici održanoj 5. prosinca 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv odluke Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-128/2023-2 od 15. ožujka 2023.
2. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja predlagatelj navodi da su važna za ujednačavanje sudske prakse, a koja glase:
„Da li je utvrđivanje građevinske čestice preduvjet za izdavanje potvrde o samostalnoj uporabnoj cjelini ako su na katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina? Može li sud usvojiti tužbeni zahtjev na način da dozvoli etažiranje nekretnine koja se nalazi na čestici na kojoj postoje drugi nelegalni objekti koji nisu upisani niti u katastar, niti u zemljišne knjige?
Može li sud usvojiti tužbeni zahtjev na način da dozvoli etažiranje nekretnine bez sveobuhvatnog rješenja vlasničkih odnosa na parceli na način da samo podjeli nekretninu na dvije etaže bez da obuhvati sve objekte na parceli, te odredi način korištenja zemljišta (definira kućne vrtove jer to zakon predviđa tom definicijom)?
Može li sud usvojiti tužbeni zahtjev na način da dozvoli etažiranje nekretnine bez legaliziranja svih objekata na parceli, bez da bi se svi objekti upisali u katastar i zemljišnu knjigu, bez da se napravi usklađenje katastra i zemljišnih knjiga?
Mora li tužena snositi parnične troškove kada se već u odgovoru na tužbu nije protivila etažiranju nekretnine, navodeći da se ne protivi ukoliko je isto moguće, a da nakon prvotnog tužbenog zahtjeva kojim tužitelj u početku traži i podjelu zemljišta i etažiranje odustaje od podjele zemljišta i traži samo etažiranje objekta?“.
3. Obrazlažući razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) tuženica navodi da je praksa viših sudova neujednačena te ukazuje na odluku Županijskog suda u Zadru broj Gž-317/2018 od 2. listopada 2019.
4. Uz navedena pitanja tuženica se u prijedlogu pozivala i na povrede temeljnih ustavnih i konvencijskih prava.
5. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
6. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
7. Predmet ovog parničnog postupka je utvrđenje suvlasništva i razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva.
O prijedlogu podnesenom u smislu st. 1. čl. 385.a ZPP-a
8. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP-a vijeće revizijskog suda je ocijenilo da za naznačena pravna pitanja predlagateljica nije iznijela odgovarajuće i dostatne razloge važnosti, jer se pozvala na ukidno rješenje županijskog suda kojim je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Pravna shvaćanja izražena u ukidnim rješenjima ne daju značaj važnosti postavljenim pitanjima u pravcu potrebe usuglašavanja različitih pravnih shvaćanja, jer se ne radi o odlukama kojima je pravomoćno odlučno o određenoj pravnoj stvari, a drugostupanjski sud (u slučaju nastavka postupka) nije vezan svojim pravnim shvaćanjem iz ranije ukidne odluke. Osim toga, riječ je o rješenju kojim je u izvanparničnom postupku ukinuto rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom (prodajom).
9. Budući da odluka na koju se predlagateljica pozvala ne daje značaj važnosti postavljenim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a prijedlog za dopuštenje revizije je u odnosu na postavljena pravna pitanja valjalo odbiti na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a (točka I. izreke).
O prijedlogu podnesenom u smislu st. 2. čl. 385.a ZPP-a
10. Tuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da su nižestupanjske odluke arbitrarne i nezakonite, jer da su nižestupanjski sudovi počinili bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno primijenili materijalno pravo čime da je povrijeđeno njezino temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017).
10.1. Predlagateljica polazi od pogrešne pretpostavke da su nižestupanjske presude u suprotnosti s provedenim dokazima te ustraje u tvrdnjama koje je isticala u žalbi, a koje je drugostupanjski sud otklonio kao neosnovane i za to dao dostatne razloge.
10.2. Glede navoda koji se odnose na pogrešnu primjenu materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede prava na pravično suđenje, u pravilu, niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
11. Budući da, imajući u vidu izneseno, tuženica nije učinila vjerojatnim da joj je postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, prijedlog za dopuštenje revizije je u dijelu u kojem je sastavljen u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a odbačen na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a.
Zagreb, 5. prosinca 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
