REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Požega, Sv. Florijana 2
Poslovni broj: 19 Gž-1114/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao sudca izvjestitelja i članice vijeća, te Berislava Devčića, kao člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja R. Ć. P. (OIB: …), T., koga zastupa punomoćnik S. M., odvjetnica u Š., protiv tuženika Š. B. (OIB: ….), Š., koga zastupaju punomoćnici, odvjetnici u ZOU M. & M. iz Š., radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 11P-539/2021-29 od 30. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 5. prosinca 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj 11P-539/2021-29 od 30. srpnja 2021.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo nekretnina označenih kao kat. čest. zem. 2878/2 i kat. čest. zem. 6872/2 sve Z.U. … K.O. T., te se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime za cijelo uz istodoban izbris toga prava s imena: Š. B., OIB: …"
II Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana na ime naknade parničnih troškova isplati tuženiku iznos od 9.862,50 kn.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
2.1. Sadržajno u žalbi tužitelj ukazuje na bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku, jer da je presuda zbog promijenjenog stava i drugih zaključaka, a temeljem istih dokaza posve nerazumljiva a to stoga što je prvostupanjski sud prvo prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan , a nakon ukidne odluke županijskog suda je temeljem istih dokaza pobijanom presudom odbio tužbeni zahtjev. Nastavno tužitelj tvrdi da postojanje pravomoćnih odluka u smislu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19.10.1930. kao ni postojanje pravomoćne odluke Agrarne komisije ili odluke Narodnog odbora Kotara donesene temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja iz 1946. nije bilo sporno, da se nesporne činjenice ne moraju dokazivati. Tvrdi da obrađivač automatski postaje vlasnik zemljišta temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja iz 1946., da je sam upis kmetskog prava dovoljan da obrađivač postane vlasnikom tog zemljišta.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Suprotno navodima žalbe tužitelja ovaj sud ne nalazi osnovanim žalbeni razlog bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), jer je za svoju odluku prvostupanjski sud dao dostatne razloge koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima, tako da se presuda može ispitati, a nisu počinjene ni druge bitne povrede postupka na koje temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Iz isprava u spisu u koje je prvostupanjski sud izvršio uvid proizlazi:
- da je u zemljišnim knjigama na čest.zem. 2878/2 u površini od 166 m2 i čest.zem. 6872/2 bez upisane površine, obje iz z.k ul. … K.O. T., kao vlasnik upisan tuženik,
- da su kao posjednici čest.zem. 2878/2 u površini od 166 m2 i čest.zem. 6872/2 u površini od 1680 m2 upisani tužitelj Ć. P. R. u 1/3 dijela, Ć. P. T. udova J. u 1/3 i Ć.
P. B. u 1/3 dijela
- da je prema povijesnom izvatku zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku, za k.o. T. na predmetnim nekretninama (biće 2 i 8 ) temeljem nagodbe iz 1924. i darovnice iz 1925. uknjiženo kmetsko pravo na ime Ć. P. J. pok S., te da na istima postoji zabilježba agrarne prijave Ć. P. J. br. Agr … od 19. veljače 1931.
-da iz Dosudnice od 19. travnja 1947. ( str. lista 19 spisa) proizlazi da se ostavina Ć. P. J., umrlog 18. ožujka 1947. raspoređuje nasljednicima i to Ć. P. T. ženi ostavitelja u 2/8 dijela, Ć. P. R. u 3/8 dijela i Ć. P. B. u 3/8 dijela, te sporne nekretnine nisu utvrđene kao ostavina Ć. P. J.,
-da su Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku O-659/86 od 16. travnja 1987. iza Ć. P. T., nasljednicima proglašeni tužitelj Ć. P. R. sin ostaviteljice i S. B. kćerka ostaviteljice, a prijeporne nekretnine nisu utvrđene ostavinskom imovinom ostaviteljice,
- da iz nalaza vještaka na očevidu 18. veljače 2019. proizlazi da je čest.zem. 2878/2 nasipana i u naravi pretvorena u parkiralište, a čest.zem. 6872/2 zarasla u makiju i nisko raslinje, te su na istoj zatečene samo četiri tanka debla maslina.
7. Suprotno navodima žalbe ovaj drugostupanjski sud smatra da postojanje zabilježbe agrarne prijave br. Agr … od 19. veljače 1931. Ć. P. J. na spornim nekretninama, ne znači da je otac tužitelja kao podnositelj prijave time postao vlasnikom zemljišta u smislu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930. („Službene novine“, broj 279 od 4. prosinca 1930.), odnosno Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja od 20. studenog 1946. (Narodne novine, broj 138/46 i 111/47).
7.1. Agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije počeli su se rješavati donošenjem Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930., ("Službene novine", broj 279 od 4. prosinca 1930.) kada je na tom području došlo do ukidanja težačkih odnosa feudalnog karaktera, a u cilju provođenja Zakona je donesena i posebna Naredba ("Službene novine", broj 279 od 4. prosinca 1930. godine). Težaci koji su do dana stupanja na snagu navedenog Zakona neprekidno obrađivali takvo zemljište najmanje 30 godina, postali su vlasnici, s tim da nisu mogli imati više od 10 hektara obradivog zemljišta ako broj članova njihove obitelji nije bio veći od 6 članova, a za svakog daljnjeg člana obitelji težaka priznalo se pravo vlasništva na još ½ hektara obradive površine zemljišta, sukladno paragrafu 6. Naredbe o provođenju Zakona. Težački odnosi koji nisu pravomoćno razriješeni na osnovu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije iz 1930. što je prema stanju zemljišne knjige i upisanoj zabilježbi agrarne prijave prvostupanjski sud utvrdio da ovdje slučaj, mogli su biti ukinuti Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja od 20. studenog 1946. Prema odredbi članka 1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja ukidaju se svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja i zemlja prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača, a takvim odnosima se prema odredbi članka 2. Zakona, smatraju feudalni, kmetski, kolonatski, težački i svi slični trajni, agrarni odnosi, bez obzira na naziv, kod kojih vlasnik nije sam obrađivao zemlju, nego ju je pod raznim uvjetima davao drugome na obrađivanje.
8. Suprotno navodima žalbe tužitelja brisanje upisanih težačkih odnosa i utvrđenje da je zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača, sukladno Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930., utvrđivalo se odlukom Kotarskog suda, a nakon stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja iz 1946. pravomoćnom odlukom Agrarne komisije, odnosno Narodnog odbora Kotara.
9. Kako se na pravni osnov stjecanja prava vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa ne može primjenjivati institut dosjelosti, jer se radi pravnim osnovama koje se međusobno isključuju, budući je osoba koja se nalazila u agrarnom odnosu znala da obrađuje tuđu nekretninu što znači da nije bila pošteni posjednik, pa u tom smislu za odluku o tužbenom zahtjevu nisu relevantni personalni dokazi iz kojih proizlazi da je predmetno zemljište dugi niz godina bilo u posjedu prednika tužitelja.
10. Kako tužitelj u postupku nije dokazao da je njegov otac temeljem Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930., i Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja od 20. studenog 1946. postao vlasnikom spornih nekretnina, osnovano je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja i obvezao ga da tuženiku naknadi troškove postupka temeljem članka 154. stavak 1. ZPP-a.
11. Radi iznesenog je žalbu kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi pobijanu presudu.
U Požegi 5. prosinca 2023.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević, v.r.
