Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 P-409/2021-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja Likvidacijska imovina iza RASPUTIN j.d.o.o. u likvidaciji, OIB 68543245570, Split, Radmilovićeva 27, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & partneri u Splitu, Sukoišanska 4, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, Pisarnica Split, Varaždinska 54, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 3. svibnja 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Željka Vrdoljaka i punomoćnika tuženika Rinalda Mešina, 4. prosinca 2023.

p r e s u d i o  je

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku od petnaest dana platiti tužitelju iznos od 250.000,00 kn / 33.180,70 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 8. siječnja 2017. do isplate."

II Nalaže se tužitelju Likvidacijska imovina iza RASPUTIN j.d.o.o. u likvidaciji u roku od petnaest dana naknaditi EUROHERC OSIGURANJE d.d. troškove parničnog postupka u iznosu od 20.770,62 EUR / 156.496,24 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 4. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III Odbija se zahtjev tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. da mu tužitelj Likvidacijska imovina iza RASPUTIN j.d.o.o. u likvidaciji naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.508,59 EUR / 33.969,97 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 4. prosinca 2023. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 22. rujna 2017. podnio tužbu protiv tuženika, tražeći da mu tuženik plati osigurninu u iznosu od 1.000.000,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 8. siječnja 2017. do isplate.

2. Tužbeni zahtjev za isplatu osigurnine je istaknuo jer je kod tuženika osigurao nekretninu ugostiteljske namjene u kojem je obavljao poslovnu djelatnost, apart hotel, kao i stvari, opremu i pokretnine koje su se nalazile u objektu kod tuženika, policom osiguranja broj 804046592 i to na osiguranu svotu za stvari (namještaj, oprema i pokretnine) do iznosa od 150.000 kn, a za zgradu do iznosa do 4.980.000,00 kn. Izjavio je tužitelj da je 8. siječnja 2017. uslijed plavljenja etaže zgrade došlo do uništenja podnih obloga, zidova, stropova, elektroinstalacija, drvenarije, sve opisano u nalazu i mišljenju vještaka Josipa Šituma. Osim toga, da je uništen namještaj i to kožni trosjed, dvosjed i fotelja, stolovi, stolice, lampe, kuhinja u prizemlju, četiri spavaće sobe i pomoćni krevet na prvom katu i četiri spavaće sobe i pomoćni krevet na drugom katu. Visina štete na stvarima da iznosi najmanje 150.000,00 kn. Do oštećenja osigurane stvari da je došlo zbog iskakanja dovodne, vodovodne, krute, metalne cijevi za umivaonik u kupaonici na drugom katu zgrade, odakle je voda prodrla u ostale prostorije. U objekt da je isteklo cca 95 m3 vode.

3. Radi dokazivanja istinitosti navoda iz tužbe predložio je tužitelj izvesti dokaze čitanjem isprava sadržanih u spisu Općinskog suda u Splitu, stalne službe Trogir broj R1-102/2017, računa broj 1710208647, nalaza vještaka za geodeziju dipl.ing. Zvonimira Rubića, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke dipl.ing. Josipa Šituma, čitanjem isprava iz spisa tuženika broja 171808320012, police osiguranja broj 804046592, vještačenjem po vještaku građevinske struke i vještaku za procjenu vrijednosti namještaja i aparata. Predložio je da se od nekog trgovačkog društva koje se bavi prodajom namještaja i aparata zatraži podatak o prosječnoj cijeni opremanja predmetnog objekta u turističke svrhe, kao i da se izvede dokaz saslušanjem Gordane Šimundić i Ljubomira Šimundića.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu izjavio da se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti.

5. Potvrdio je da su stranke sklopile ugovor o osiguranju pod uvjetima Master/Opći uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine, kao i činjenicu da je u objektu došlo do izljeva vode. Izjavio je da je uzrok izljeva vode puknuće ventila na vodovodnoj cijevi zbog djelovanja leda. Šteta nastala iz tog uzroka da nije obuhvaćena osiguranjem, pa da tužiteljev zahtjev nije osnovan. Osim toga izjavio je i to da je za rizik izljeva vode građevinski dio predmeta osiguranja osiguran na svotu apsolutnog prvog rizika od 100.000 kn, kao što je i navedeno u polici i da je to maksimalni iznos obveze za taj dio predmeta osiguranja.

6. Osporio je aktivnu legitimaciju tužitelja navodeći da predmet osiguranja nije vlasništvo tužitelja.

7. Osporio je i traženje zateznih kamata.

8. Predložio je izvesti dokaze čitanjem police osiguranja broj 804046592, Master Općih uvjeta za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine, čitanjem spisa tuženika broja 171808320012 te građevinskim vještačenjem.

9. Tužitelj je potvrdio da nije vlasnik predmetne nekretnine, ali je smatrao da ima ovlaštenje tražiti plaćanje osigurnine jer je ugovaratelj osiguranja. Predložio je da se pozove i sasluša stalni sudski vještak Josip Šitum.

10. Tuženik je navodima iz odgovora na tužbu dodao i to da je 8.siječnja 2017. uslijed prodora hladne sibirske fronte u Hrvatsku, u Splitu i okolici došlo do iznimnog spuštanja temperature zraka i da su na ovom području zabilježene najniže temperature zraka u posljednjih više od pola stoljeća. Vrhunac zahlađenja da je bio upravo 7. i 8. siječnja. Prije dolaska hladne fronte da je izdano niz upozorenja građanima između ostalog i na mogućnost stvaranja leda u vodovodnim instalacijama i njihova defekta, zbog čega je posebno preporučeno poduzimanje mjera predostrožnosti za objekte koji se koriste samo sezonski i u kojima se ne prebiva i koji se ne griju, kao što je zatvaranje glavnog ventila dovoda vode u objekt te ispuštanje vode iz cijevi da bi se spriječilo zaleđivanje i defekt instalacija uslijed djelovanja leda te da se cijevi izoliraju. Unatoč tome, da su dežurne službe u danima vrhunca zahlađenja zabilježile brojne pozive građana i pravnih osoba radi zaleđivanja vode u cijevima i problemima s vodoopskrbom, a nekoliko dana nakon prolaska hladne fronte (između 15. i 19. siječnja ) kada je došlo do topljenja leda i izljeva vode iz instalacija oštećenih ledom, da su zabilježene brojne poplave u objektima. Zbog toga da je u konkretnom slučaju tužitelj u prijavi štete kao dan nastanka štete naveo 8. siječnja 2017., iako je do otkrivanja izljeva i prijave štetnog događaja došlo 16. siječnja 2017.

11. Izjavio je tuženik da je tužitelj kod tuženika zaključio police osiguranja imovine za dva objekta. Prilikom prijave štete na objektu koji se nalazi u neposrednoj blizini predmetnog objekta, jer ih dijeli samo ogradni zid, tužitelj da je izričito naveo da je do štete na vodovodnim mjerilima 8. siječnja 2017., došlo uslijed djelovanja leda. Dostavio je tuženik ponudu vodoinstalatera koji je prvi izašao na oba objekta po dojavi nastanka štete i popravio oštećenja instalacija na oba objekta, i to na prvom puknuće dva ventila, a na drugom oštećenja vodomjerila, a radi dokazivanja činjenice da je do pucanja ventila došlo zbog leda.

12. Izjavio je da su u postupku osiguranja dokaza uviđaj i vještačenje obavljeni 27.veljače 2017. nakon što su obavljeni svi popravci i da je u uzrok poplave naveden u vještačenju prenesena subjektivna tvrdnja punomoćnice tužitelja koja je kazala da je do plavljenja došlo uslijed iskakanja dovodne vodovodne krute metalne cijevi za umivaonik. Izjavio je da je nejasno zašto su se onda na dva mjesta u kupaonici radile rupe u pločicama i zidu i mijenjali ukopani ventili ako je do plavljenja došlo na cijevi umivaonika. Pored toga da je do oštećenja došlo na dvije pozicije u dvije kupaonice, a što da je vidljivo iz fotografija sačinjenih prilikom izvida štete i obavljanja radova. Iz količine vode koja je istekla da je vidljivo da je suprotno upozorenjima glavni ventil na objektu bio otvoren jer u suprotnom voda ne bi tekla u objektu, a da je vidljivo i da je voda otjecala dulje vrijeme, odnosno da u objektu nitko nije boravio.

13. Osporio je aktivnu legitimaciju tužitelju jer nije vlasnik objekta, pa zbog štetnog događaja nije došlo do umanjenja njegove imovine, pa da nije imao osigurljiv interes, niti je dokazao da bi imao bilo kakav osigurljiv interes prilikom zaključenja police kao pretpostavku osiguranja imovine, kao i zbog činjenice da je polica vinkulirana u korist Credo banke d.d.

14. Osporio je i visinu tužbenog zahtjeva posebno s obzirom na svotu apsolutnog prvog rizika označenu u polici pod točkom MM1 podtočka 2. izjavio je da je najveći mogući iznos naknade koji je moguće ostvariti po predmetnom štetnom događaju 250.000,00 kn jer su pokretnine predmetnog objekta osigurane s osiguranom svotom od 150.000,00 kn, a građevinski objekt je osiguran s osiguranom svotom od 4.980.000,00 kn s ugovorenom klauzulom na prvi rizik. Najveći iznos odštete po tom riziku iznosi 100.000,00 kn.

15. Izjavio je da je prema mišljenju vještaka Bogdanovića uzrok iskakanja fleksibilne cijevi koja se nalazi izvan zida, starost instalacija vjerojatno potpomognuta porastom tlaka u cjevovodu. Uvjetima osiguranja da je određeno da osiguranjem nisu obuhvaćene štete izljeva vode nastale zbog dotrajalosti instalacija postavljenih nadžbukno (izvan zida) i dostupnih pregledu.

16. Predložio je izvesti i dokaze čitanjem izvadaka iz Slobodne Dalmacije od 3. do 15. siječnja 2017., predložio je pribaviti od Državnog hidrometeorološkog zavoda podatak o vremenskim prilikama u razdoblju od 7. do 17. siječnja 2017. za područje mjerenja Okrug Gornji, Otok Čiovo, posebno podataka o temperaturama zraka i mogućnostima stvaranja leda. Predložio je pribaviti od Državnog hidrometeorološkog zavoda, Split, podatke o izdanim upozorenjima za val hladnoće na splitskom području od 5. siječnja do 10. siječnja 2017., a od Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Ureda regionalne uprave Split, podatak o broju dojava građana i pravnih osoba vezano za zaleđivanje cijevi, pucanje vodovodnih instalacija, poplava kao posljedica pucanja instalacija zbog leda u periodu od 5. siječnja do 18. siječnja 2017. Predložio je da se od Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split pribave podaci o upozorenjima koja su izdana vezano za val hladnoće koji je pogodio šire splitsko područje u periodu od 5. siječnja do 18. siječnja 2017., a vezano za zaštitu vodovodnih cijevi od leda, mogućnosti nastanka leda, zaštitu od plavljenja prostora i slično. Predložio je izvesti dokaze čitanjem prijave štete po polici 804046593, fotografija po prijavi i izvidu štete po polici 804046593, podneska oštećenog po punomoćnicima od 3. travnja 2017., ponude uslužnog obrta Miljak instalacije od 14. veljače 2017., izvida štete stručnog procjenitelja tuženika od 15. veljače 2017., ponude br.002-MM/2017 Gradnje- građevinskog obrta od 27. siječnja 2017.

17. Predložio je da sud pribavi tehničke podatke o predmetnim ventilima od distributera vodoinstalacijske opreme, kao i da pribavi zapisnik o intervenciji vatrogasaca u predmetnom objektu nakon uočavanja poplave. Predložio je da sud od Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, pribavi zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu označenu kao č.zem.932/4 K.O.Okrug, Maravčica upisanu u ZU broj 2612.

18. Predložio je izvesti dokaze saslušanjem svjedoka Emila Grubišića procjenitelja tuženika koji je obavio izvid štete, saslušanjem svjedoka Mirele Mustapić Bjelanović radnice tuženika koja je utvrđivala činjenice i rješavala odštetni zahtjev te saslušanjem vatrogasaca koji su vršili intervenciju.

19. Predložio je izvesti i dokaz uviđajem i vještačenjem.

20. Tužitelj je izjavio da je na drugom objektu došlo do oštećenja vodnih mjerila koja imaju tzv. vodeni brojčanik i koja se nalaze na vanjskom fasadnom zidu objekta. Tu da nije došlo do izlijevanja vode. Na predmetnom objektu na kojem je došlo do plavljenja da nije pukla niti jedna vanjska špina, niti vanjska cijev, pa da nije bilo smrzavanja instalacija. Uostalom da je na predmetnom objektu došlo do smrzavanja instalacija da u objektu ne bi došlo do plavljenja i iskakanja cijevi na drugom katu jer bi voda istekla na nižim etažama i na vanjskim špinama, cijevima i sl. Na objektu da je postavljena termo fasada čime da je spriječen eventualni utjecaj hladnog vremena na sami objekt i da su sve vodovodne cijevi na objektu termoizolirane. K tome da se objekt nalazi na moru.

21. Predložio je izvesti dokaze uviđajem, vještačenjem po vještaku građevinske struke i vještaku za instalacije, čitanjem ispisanog sadržaja s interneta o lokaciji objekta na obali, fotografija te saslušanjem svjedoka Duje Vukmana, Antona Buble, Jurgena Strausa, Mirka Radanovića i Siniše Luksana.

22. Predložio je saslušati vještaka Josipa Šituma na tu okolnost.

23. Izjavio je i to da je Credo banka d.d. predala brisovno očitovanje i vratila instrumente osiguranja i da nema nikakvih prava temeljem predmetne police osiguranja.

24. Tuženik je izjavio da se brisovno očitovanje ne odnosi na tužitelja, niti se tužitelj u njemu spominje, a niti na predmetnu policu osiguranja.

25. Radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu, sud je izveo dokaze čitanjem isprava sadržanih u spisu te saslušanjem svjedoka Ljubomira Šimundića, Emila Grubišića i Duje Vukmana. Sud je izveo i dokaz vještačenjem koje je obavio stalni sudski vještak za graditeljstvo Slobodan Bogdanović. Izveden je i dokaz vještačenjem koje je obavio stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivan Mijanović.

26. Sud je odustao od izvođenja dokaza vještačenjem po stalnom sudskom vještaku strojarske struke Nevenu Kralju jer nije bilo potrebe za izvođenjem tog dokaza. Sud nije izveo dokaz saslušanjem zastupnice po zakonu tužitelja jer se ona unatoč pozivu suda, nije odazvala na ročište na kojem je određeno izvesti dokaz njezinim saslušanjem. Sud nije izveo niti dokaz saslušanjem svjedoka Mirele Mustapić Bjelanović, Antona Buble, Jurgena Strausa, Mirka Radanovića i Siniše Luksana niti je saslušao Josipa Šituma, jer nije bilo potrebe za izvođenjem tih dokaza.

27. Sud nije pribavljao podatke od Državnog hidrometeorološkog zavoda, od Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Ureda regionalne uprave Split niti od Vodovoda i kanalizacije d.o.o., niti je tražio zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu označenu kao č.zem.932/4, K.O. Okrug. Nije bilo potrebe za izvođenje dokaza čitanjem ovih isprava, a u svakom slučaju je stranka koja predlaže izvođenje dokaza čitanjem određene isprave dužna priložiti tu ispravu, osim u slučaju da stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže a isprava se nalazi kod državnog tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja. Nije bilo potrebe niti za izvođenjem dokaza uviđajem.

28. Tužitelj je u podnesku koji je sud primio 5. lipnja 2018. smanjio tužbeni zahtjev tražeći da mu tuženik plati osigurninu u iznosu od 700.000,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 8. siječnja 2017. do isplate, a potom na ročištu glavne rasprave koje je održano 17. veljače 2020. ponovno smanji tužbeni zahtjev tražeći da mu tuženik plati osigurninu u iznosu od 250.000,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 8. siječnja 2017. do isplate.

29. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik plati osigurninu u iznosu od 250.000,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 8. siječnja 2017. do isplate na temelju ugovora o osiguranju imovine.

30. Među strankama nije bilo spora o tome da je tuženik kao osiguratelj predao tužitelju kao ugovaratelju osiguranja policu osiguranja imovine broj 804046592.

31. Propisano je člankom 925. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022., dalje: ZOO) da je o sklopljenom ugovoru o osiguranju osiguratelj je obvezan bez odgađanja ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja ili neku drugu ispravu o osiguranju (list pokrića i sl.).

32. S obzirom na to da nema spora među strankama o postojanju police osiguranja, to treba zaključiti da su stranke sklopile ugovor o osiguranju imovine.

33. Nema spora niti o tome da je tužitelj pored toga što je ugovaratelj osiguranja, ugovorom određen i kao osiguranik.

34. Nema spora da su stranke ugovorile osiguranje građevine, i to vidjeti je iz police osiguranja, građevine zgrade objekta masivne gradnje površine 790 m[2] koji se sastoji od prizemlja, dva kata i potkrovlja, namijenjenog za turizam, iznajmljivanje, a u naravi kuća za odmor te da su ugovorile i osiguranje pokretnina stambene zgrade stvari kućanstva, namještaj, oprema i pokretnine u kući. Nema spora niti o tome da su stranke ugovorile svotu osiguranja, odnosno najveći novčani iznos koji se ugovaratelj obvezao isplatiti osiguraniku i to za građevinu u iznosu od 4.980.000.00,00 kn, a za pokretnine 150.000,00 kn.

35. Iz sadržaja police osiguranja vidjeti je da su stranke ugovorile osiguranje imovine u razdoblju od 8. studenoga 2016. do 8. studenoga 2017. Pored toga vidjeti je i to da su ugovorile osiguranje od osnovnih rizika požara, ekspolzije i implozije, oluje, elementarnih nepogoda: udara munje i tuče. Vidjeti je i da su ugovorile dopunski rizik izljeva vode i drugih tekućina i pri tome kod osiguranja od ovog rizika ograničile obvezu osiguratelja za štetu na građevini na iznos od 100.000,00 kn ( svota apsolutnog prvog rizika), a za štetu na pokretninama na svotu punog osiguranja.

36. Iz sadržaja police osiguranja vidjeti je i to da stranački odnos uređuju Master Opći uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine 2016/89-1.

37. Nema spora niti o tome da je polica osiguranja imovine vinkulirana u korist Credo banke d.d., a što je i navedeno u samoj polici osiguranja. No vidjeti je iz sadržaja police osiguranja da je polica vinkulirana u korist Credo banke d.d. "za osigurani interes I". Kao osigurani interes I u polici navedena je građevina, dok su pokretnine stambene zgrade naznačene kao osigurani interes II.

38. Nema spora niti o tome da Rasputin j.d.o.o. nije bio vlasnik građevine. Naime, vlasnik nekretnine označene kao č.zem. 932/4 K.O. Okrug Mavarčica upisane u ZU 2612 koju je identificirao stalni sudski vještak Zvonimir Rubić u mišljenju u predmetu R1-102/17 je prema kazivanju Ljubomira Šimundića, Gordana Šimundić koja je bila član i direktor tužitelja. Tužitelj nije tvrdio da su osigurane pokretnine njegove, pa stoga treba zaključiti da i osigurane pokretnine pripadaju vlasniku nekretnine.

39. Nema spora među strankama niti o tome da se u siječnju 2017. dogodio izljev vode u građevini i da je tom prigodom oštećen osigurani predmet, odnosno da je oštećena građevina i pokretnine u njoj.

40.Iz spisa Općinskog suda u Splitu poslovnog broja R1-102/17 koji je formiran povodom prijedloga Gordane Šimundić za osiguranje dokaza vidjeti je da je izveden dokaz uviđajem i vještačenjem. Uviđaj je održan 27. veljače 2017. Te prigode stalni sudski vještak Josip Šitum je pregledao, premjerio i fotografirao zgradu i naveo da se nekretnina sastoji od suterena prizemlje i tri kata s okućnicom. U suterenu da je smješten garažni prostor, u prizemlju restoran s kuhinjom i sanitarnim čvorovima, a na ostalim etažama sobe sa sanitarnim čvorovima. Na dan uviđaja, etaža prizemlja, prvog i drugog kata, da je u potpunosti devastirana zbog prodora velike količine vode. Na tim etažama da nije bilo namještaja niti koje druge opreme, izuzev kuhinje u prizemlju zgrade. Osim toga, na etažama prvog i drugog kata da su skinute sve podne obloge do nosive armiranobetonske ploče, a na zidovima prizemlja prvog i drugog kata, kao i stropovima prizemlja i drugog kata, vidljivi veliki tragovi prodora vode, očitovani u bubrenju, ljuštenju i opadanju boje te dijelom odvajanjem keramičkih pločica sa zidova. Osim toga, da su uništena sva drvena vrata na etažama prvog i drugog kata. Vještak je u svom uratku, i to prema izjavi punomoćnice predlagateljice osiguranja, napisao da je do plavljenja etaža došlo zbog iskakanja dovodne vodovodne krute metalne cijevi za umivaonik u kupaonici prve sobe s lijeve strane na drugom katu zgrade, odakle je voda prodrla u sve ostale prostorije na drugom katu, prvom katu i prizemlju. Dakle, sudski vještak koji je izradio ovaj nalaz i mišljenje nije dao, a to i nije mogao s obzirom na određenja članka 272. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP), mišljenje o uzroku oštećenja osigurane stvari. On je naprosto zabilježio oštećenja predmetnog objekta. Iz ovog nalaza i mišljenja je vidljivo da je uzrok plavljenja objekta određen od strane predlagateljice osiguranja dokaza. Taj isti uzrok u tužbi je označio i Rasputin j.d.o.o. međutim, u podnesku od 5. lipnja 2018. izmijenjena je tvrdnja o uzroku plavljenja osiguranog predmeta i određeno da je uzrok iskakanje fleksibilne cijevi vodokotlića sobe na drugom katu objekta. Tuženik je tvrdio da je oznakom drugog uzroka plavljenja objekta promijenjena istovjetnost zahtjeva, odnosno učinjena preinaka tužbe, kojoj se i protivio. Međutim, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju tužitelj zapravo promijenio pojedine navode, a što nije utjecalo na promjenu tužbenog zahtjeva, pa stoga sukladno članku 191. stavku 3. ZPP-a, tužba nije preinačena.

41. Spor je među strankama nastao stoga što je tuženik smatrao da tužitelj nema ovlaštenje tražiti isplatu osigurnine iz više razloga, i to zbog toga što Rasputin j.d.o.o. nije imao osigurljiv interes u vrijeme nastanka osiguranog rizika, odnosno opravdani materijalni interes da ne nastupi osigurani slučaj, potom stoga što je policu osiguranja vinkulirao u korist Credo banke d.d. te u konačnici i stoga što je tuženik tvrdio da osiguranjem nije obuhvaćena šteta nastala predmetne prigode ostvarenjem dopunskog rizika izljeva vode, odnosno jer je do izljeva vode u objektu došlo uslijed smrzavanja i zbog dotrajalosti instalacija postavljenih nadžbukno i dostupnih pregledu. Osim toga, tuženik je tvrdio da likvidacijska imovina brisanog društva nema stranačku sposobnost i da ne može biti stranka u ovom postupku. Naime, tužbu je u ovoj parnici podnijelo trgovačko društvo Rasputin j.d.o.o. To društvo prestalo je postojati kada je rješenjem ovog suda poslovnog broja Tt-19/8175-2 od 2. lipnja 2020. brisano iz sudskog registra. Sud je stoga rješenjem poslovnog broja 8P- 611/2017-48 od 25. lipnja 2020. utvrdio prekid postupka. Nakon toga je Likvidacijska imovina iza Rasputin j.d.o.o. predložila nastavak postupka, pa je sud rješenjem poslovnog broja 8 P-611/2017-55 od 4. ožujka 2021. odredio nastavak postupka.

42. Iz izvatka iz sudskog registra za subjekt upisa Likvidacijska imovina iza Rasputin j.d.o.o. vidljivo je da je likvidacijska imovina upisana radi provođenja likvidacije nad likvidacijskom imovinom brisanog društva na temelju rješenja ovog suda poslovnog broja R1-59/2020 od 21. srpnja 2020.

43. Propisano je člankom 70.e stavkom 3. Zakonom o sudskom registru ("Narodne novine", broj 1/1995., 57/1996., 1/1998., 30/1999., 45/1999., 54/2005., 40/2007., 91/2010., 90/2011., 148/2013., 93/2014., 110/2015., 40/2019., 34/2022. i 123/2023., dalje ZSR) da je likvidacijska masa nositelj prava vlasništva i drugih prava. U ime i za račun likvidacijske mase mogu se voditi sporovi, ako zakonom nije drukčije određeno.

44. S obzirom na to da je citiranim člankom 70.e ZSR-a likvidacijskoj masi priznata stranačka sposobnost, to nije bilo prepreke za nastavkom postupka po zahtjevu sada Likvidacijske imovine iza Rasputin j.d.o.o.

45. Propisano je člankom 921. ZOO-a da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

46. Propisano je člankom 922. stavkom 1. i 2. ZOO-a da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom. Rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika.

47. Propisano je člankom 948. ZOO-a da ugovor o osiguranju imovine može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja. Osiguranik može biti samo osoba koja ima ili očekuje da će imati opravdani interes da ne nastane osigurani slučaj, jer bi inače pretrpjela neki materijalni gubitak. Osiguranik može zahtijevati naknadu nastale štete pokrivene osiguranjem samo ako je imao pravno dopušten materijalni interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja.

48. Propisano je člankom 949. stavkom 1. i 2. ZOO-a da se osiguranjem imovine osigurava naknada za štetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja. Iznos osigurnine ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja.

49. Propisano je člankom 949. stavkom 4. ZOO-a da su pravovaljane odredbe ugovora kojima se naknada ograničuje na manji iznos od iznosa štete.

50. Propisano je člankom 949. stavkom 7. ZOO-a da se osigurnina određuje prema ugovorenoj vrijednosti ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrđena (ugovorena vrijednost).

51. Propisano je člankom 953. ZOO-a da je osiguratelj dužan naknaditi štete nastale slučajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, osim ako je za određenu štetu ta njegova obveza izrijekom isključena ugovorom o osiguranju.

52. Propisano je člankom 962. stavkom 1. i 2. ZOO-a da nakon nastupanja osiguranog slučaja založna prava i ostala prava koja su ranije postojala na osiguranoj stvari prelaze na dugovanu naknadu, kako u slučaju osiguranja vlastite stvari, tako i u slučaju osiguranja tuđih stvari zbog obveze njihova čuvanja i vraćanja, te osiguratelj ne može isplatiti naknadu osiguraniku bez suglasnosti nositelja tih prava. Te osobe mogu zahtijevati neposredno od osiguratelja da im u granicama iznosa osiguranja i prema zakonskom redu isplati njihove tražbine.

53. Trebalo je u ovom postupku utvrditi je li Rasputin j.d.o.o. bio ovlašten temeljem stranačkog ugovora o osiguranju, tražiti isplatu osigurnine, odnosno je li u takvoj vezi s predmetom osiguranja, koja jamči da će biti ispunjena svrha osiguranja, odnosno ima li osigurljiv interes. Trebalo je utvrditi i to je li imao ovlaštenje tražiti isplatu osigurnine s obzirom na to da je polica osiguranja vinkulirana u korist Credo banke d.d. sada Credo banke d.d.d u stečaju, kao i to je li za nastalu štetu isključena obveza plaćanja osigurnine ugovornim određenjima. S tim u vezi trebalo je utvrditi zbog čega je došlo do izljeva vode u osiguranom objektu.

54. Tuženik je osporavao ovlaštenje tužitelja tražiti isplatu osigurnine zbog činjenice što je polica osiguranja vinkulirana u korist Credo banke d.d. Činjenica da je polica osiguranja vinkulirana nije sporna. No, vidjeti je iz sadržaja police osiguranja da je polica vinkulirana u korist Credo banke d.d. "za osigurani interes I". Kao osigurani interes I u polici navedena je građevina, dok su pokretnine stambene zgrade naznačene kao osigurani interes II.

55. Stoga je trebalo utvrditi je li zbog činjenice što je vinkulirana polica osiguranja u odnosu na osiguranje građevine, trgovačko društvo Rasputin j.d.o.o. imalo ovlaštenje tužbom tražiti plaćanje osigurnine ugovorene za slučaj nastupa osiguranog rizika koji bi doveo do oštećenja građevine, odnosno tražiti plaćanje ugovorene svote osiguranja na svotu apsolutnog prvog rizika u iznosu od 100.000,00 kn.

56. Vinkulacija je izjava u polici osiguranja kojom se ustupaju prava na osigurninu trećoj osobi. Ustupanje prava na naknadu obavlja se prije nastanka osiguranog slučaja, a vinkulacijom police ne prenosi se svojstvo osiguranika.

57. Propisano je člankom 962. stavkom 1. i 2. ZOO-a da nakon nastupanja osiguranog slučaja založna prava i ostala prava koja su ranije postojala na osiguranoj stvari prelaze na dugovanu naknadu, kako u slučaju osiguranja vlastite stvari, tako i u slučaju osiguranja tuđih stvari zbog obveze njihova čuvanja i vraćanja, te osiguratelj ne može isplatiti naknadu osiguraniku bez suglasnosti nositelja tih prava. Te osobe mogu zahtijevati neposredno od osiguratelja da im u granicama iznosa osiguranja i prema zakonskom redu isplati njihove tražbine.

58. Vinkulacija police osiguranja predstavlja ustupanje prava na osigurninu (cesija). Prijenosom prava na osigurninu vjerovnik ne postaje osiguranik. To svojstvo zadržava prvobitni osiguranik, ovdje trgovačko društvo Rasputin j.d.o.o. Dakle, vinkulacijom police ne prenosi se svojstvo osiguranika (osiguranik sklapa osiguranje u svoje ime i za svoj račun). Vinkulacija je zapravo oblik dužnikovog jamstva za otplatu obveza vjerovniku.

59. Iz ove zakonske odredbe proizlazi da u ovom konkretnom slučaju tužitelj, kao osiguranik, može nakon što nastupi osigurani slučaj, zahtijevati od osiguratelja isplatu svote osiguranja, ali samo u slučaju da za tu isplatu postoji suglasnost Credo banke d.d. kojoj je polica vinkulirana, odnosno da ne postoji potraživanje Credo banke d.d. koje je osigurano vinkulacijom police osiguranja.

60. Tužitelj je tvrdio da nema duga prema Credo banci d.d. u stečaju te je dostavio brisovno očitovanje Credo banke d.d. u stečaju od 15. listopada 2019. i 22. studenoga 2019. dopis Hrvatske banke za obnovu i razvitak Klasifikacijske oznake :KPR-KR/16-1903, urudžbeni broj:DO-19-21 od 4. rujna 2019. te brisovno očitovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak od 23. kolovoza 2019. i i 25. listopada 2019.

61. Iz isprave brisovno očitovanje Credo banke d.d. u stečaju od 15. studenoga 2019. vidljivo je da je ta banka kao vjerovnik izjavila da dopušta brisanje prava zaloga upisanog u korist banke na nekretnini označenoj kao čest.zem. 932/4 i čest.zgr. 473 upisane u K.O. Okrug u vlasništvu Gordane Šimundić. Vidljivo je da je pravo zaloga na toj nekretnini bilo uknjiženo na temelju sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem prava zaloga i prava podzaloga koji je sklopljen 25. srpnja 2004. između Credo banke d.d. kao vjerovnika i Obrta za turizam i ugostiteljstvo Apartmani Sv. Mavar u vlasništvu Ljubomira Šimundića kao založnog dužnika i Gordane Šimundić kao sudionika, radi osiguranja tražbine banke prema dužniku Obrt za turizam i ugostiteljstvo Apartmani Sv. Mavar na temelju ugovoru o kreditu broj 8610001254 od 9. srpnja 2004.

62. Iz isprave brisovno očitovanje Credo banke d.d. u stečaju od 22. studenoga 2019. vidljivo je da je ta banka kao vjerovnik izjavila da dopušta brisanje prava zaloga upisanog u korist banke na nekretnini označenoj kao čest.zem. 926/9 i čest.zem. 926/10, sve K.O. Okrug u vlasništvu Gordane Šimundić. Vidljivo je da je pravo zaloga na toj nekretnini bilo uknjiženo na temelju sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem prava zaloga i prava podzaloga koji je sklopljen 25. srpnja 2004. između Credo banke d.d. kao vjerovnika i Obrta za turizam i ugostiteljstvo Apartmani Sv. Mavar u vlasništvu Ljubomira Šimundića kao založnog dužnika i Gordane Šimundić kao sudionika, radi osiguranja tražbine banke prema dužniku Obrt za turizam i ugostiteljstvo Apartmani Sv. Mavar na temelju ugovoru o kreditu broj 8610001254 od 9. srpnja 2004.

63. Iz isprave koju je sastavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak 4. rujna 2019. vidljivo je da je ta banka Rasputin j.d.o.o. vratila instrumente osiguranja jer je otplaćen kredit po ugovoru broj MT-41/04 i to obične i bjanko zadužnice, izjavu o zapljeni po pristanku dužnika, mjenice i izjave o suglasnosti zapljene. Iz brisovnih očitovanja Hrvatske banke za obnovu i razvitak od 23. kolovoza 2019. i 25. listopada 2019. vidljivo je da su dana radi brisanja nadhipoteka osnovanih radi osiguranja tražbine prema Ljubomiru Šimundiću na temelju ugovora o kreditu broj 8610001254 i ugovora o kreditu broj MT-41/04.

64. Iz ovih isprava kojima je tužitelj dokazivao prestanak obveze prema banci u čiju je korist vinkulirana predmetna polica osiguranja ne može se zaključiti da je banka vratila policu osiguranja, odnosno da je tražbina koja je osigurana vinkulacijom predmetne police osiguranja prestala. Pored toga nije tužitelj dokazao niti to da je banka dala suglasnost da se tužitelju plati osigurnina temeljem predmetnog ugovora o osiguranju.

65. Utoliko je bez daljnjega, a s obzirom na to da tužitelj nije dokazao da ima suglasnost Credo banke d.d. u stečaju za isplatu osigurnine odnosno nije dokazao da je tražbina osigurana vinkulacijom police prestala, a imajući na umu činjenicu da je polica osiguranja vinkulirana u korist Credo banke d.d. za osigurani interes I iz police, dakle za građevinu zgradu, trebalo odbiti zahtjev tužitelja da mu tuženik plati osigurninu u iznosu od 100.000,00 kn.

66. Međutim polica osiguranja nije vinkulirana u korist Credo banke d.d. u odnosu na osigurani interes II iz police osiguranje, odnosno za pokretnine stambene zgrade, pa bi stoga tužitelj, uz ispunjenje ostalih pretpostavki o kojima će biti riječi u nastavku ovog obrazloženja, mogao bez suglasnosti Credo banke d.d. tražiti isplatu osigurnine zbog nastupa osiguranog rizika u odnosu na te osigurane pokretnine.

67. Međutim da bi pravno osnovano mogao tražiti ispunjenje obveze isplate osigurnine trebao je tužitelj dokazati i postojanje osigurljivog interesa. Tuženik je osporavao da bi tužitelj imao osigurljiv interes.

68. Propisano je člankom 949. stavkom 1. i 2. ZOO-a da se osiguranjem imovine osigurava naknada za štetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja. Iznos osigurnine ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja.

69. Postojanje osigurljivog interesa osnovni je element svojstva osiguranika. To stoga što je osnovno pravilo prava osiguranja, da prava iz osiguranja mogu ostvariti samo one osobe koje imaju interes u odnosu na osigurani predmet, zato što se osiguranje ne može koristiti za stjecanje koristi u slučaju ostvarenja osiguranog rizika.

70. Interes za osiguranje proizlazi iz odnosa prema osiguranom predmetu. Pravo vlasništva na osiguranom predmetu nije isključivi odnos iz kojeg proizlazi interes na osiguranom predmetu, već taj interes proizlazi iz svakog odnosa prema stvari iz kojeg proizlazi korist očuvanja stvari, odnosno šteta od uništenja stvari.

71. Osiguranik mora imati osigurljiv interes u trenutku nastupanja osiguranog slučaja. Drugim riječima, tužitelj je trebao dokazati da je pretrpio materijalni gubitak zbog izljeva vode u predmetnom objektu i uništenja objekta i stvari uslijed tog događaja.

72. Trgovačko društvo Rasputin j.d.o.o. sklopilo je s tuženikom ugovor o osiguranju. To je društvo u polici osiguranja označeno kao osiguranik. To trgovačko društvo nije bilo vlasnik osiguranih stvari, građevine i pokretnina u njoj, već je vlasnik tih osiguranih stvari (imovine) Gordana Šimundić.

73. Prema izjavi tužitelja u predmetnom osiguranom objektu trgovačko društvo Rasputin j.d.o.o. pružalo je ugostiteljske usluge. U polici osiguranja je navedeno da je namjena objekta turizam-iznajmljivanje i da je u naravi kuća za odmor. To je potvrdio u svom iskazu i svjedok Ljubomir Šimundić koji je izjavio da je Rasputin j.d.o.o. ovaj objekt koristio kao aparthotel. Međutim, samo tim činjenicama tužitelj nije dokazao postojanje osigurljivog interesa, odnosno činjenice da je u imovini Rasputin j.d.o.o. došlo do štete zbog nastupanja osiguranog slučaja. Naime, tužitelj nije prezentirao sudu niti jedan dokaz iz kojeg bi sud uopće mogao zaključiti o sadržaju odnosa trgovačkog društva Rasputin j.d.o.o. i vlasnika osiguranog objekta i stvari u njemu, pa da bi se onda mogla raspraviti činjenica je li oštećenje objekta i stvari u njemu imalo kakve posljedice na imovinu društva Rasputin j.d.o.o. Sama činjenica da je društvo obavljalo djelatnost u objektu ne znači da je društvo imalo kakvu obvezu vezano za otklanjanje nastalih oštećenja. Štoviše, u svom je iskazu svjedok Ljubomir Šimundić kazao da ga je sanacija objekta koštala cca 90.000,00 EUR-a, što upućuje na zaključak da Rsputin j.d.o.o. nije imalo obvezu snošenja troškova vezanih za otklanjanje oštećenja predmetnog objekta i stvari u njemu. K tome, tužitelj je predložio izvođenje dokaza saslušanjem zastupnice po zakonu tužitelja radi dokazivanja činjenica iznesenih u tužbi, pretpostaviti je i činjenica vezanih za odnos Rasputin j.d.o.o. u odnosu na predmetni osigurani objekt. Sud je rješenjem poslovnog broja 8P-611/2017-7 od 11. travnja 2018. odredio izvesti dokaza saslušanjem zastupnice po zakonu tužitelja na ročištu glavne rasprave koje je određeno za 4. lipnja 2018. Na to ročište zastupnica po zakonu tužitelja nije došla, niti je opravdala izostanak s ročišta, niti je došla na bilo koje od kasnije održanih ročišta. Sukladno članku 265. stavku 2. ZPP-a sud neće saslušati stranku, odnosno zastupnika po zakonu stranke koji se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda. Prema članku 269. ZPP-a sud ne može primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslušanja, niti se stranka može prisiliti na davanje iskaza, a s obzirom na sve okolnosti, sud će ocijeniti od kakva je značenja što stranka nije došla na saslušanje ili što je uskratila iskaz. Stoga treba zaključiti da tužitelj nije dokazao postojanje osigurljiv interes u trenutku nastupanja osiguranog slučaja, odnosno da je pretrpio materijalni gubitak zbog izljeva vode u predmetnom objektu i uništenja objekta i stvari uslijed tog događaja. Utoliko i nema ovlaštenje tražiti isplatu osigurnine.

74. No, i da je dokazao postojanje osigurljivog interesa, tužitelj, tako to treba zaključiti uzimajući u obzir odredbe predmetnog ugovora o osiguranju i uzrok izljeva vode u objektu, odnosno uzrok nastalog rizika, ne bi mogao tražiti isplatu osigurnine. To stoga što je do izljeva vode u objektu, dakle unutar građevine došlo zbog starosti, odnosno dotrajalosti instalacije. Šteta nastala zbog tog uzroka izljeva vode unutar građevine je prema odredbi MM 1.4 općih uvjeta za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine, isključena.

75. Naime, propisano je člankom 953. ZOO-a da je osiguratelj dužan naknaditi štete nastale slučajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, osim ako je za određenu štetu ta njegova obveza izrijekom isključena ugovorom o osiguranju.

76. Nesporno je, već je rečeno, da je došlo do izljeva vode u osiguranom objektu i da je tom prilikom došlo do oštećenja objekta i stvari u njemu. Međutim sporno je zbog čega je došlo do izljeva vode u objektu. Tužitelj je prvenstveno tvrdio da je do izljeva vode došlo zbog „iskakanja dovodne vodovodne krute cijevi za umivaonik u kupaonici na drugom katu zgrade anagrafske oznake Put Mavarčice 37 u Okrugu Gornjem“. Kasnije u parnici, nakon što je izveden dokaz saslušanjem svjedoka Ljubomira Šimundića, tužitelj je kao uzrok izljeva vode u objektu označio „iskakanje fleksibilne cijevi vodokotlića sobe na drugom katu objekta“.

77. Svjedok Ljubomir Šimundić je prvi pristupio u objekt i uočio da je došlo do izljeva vode. To je bilo 15. siječnja 2017. prema kazivanju tog svjedoka. On je kazao i to da je prošao cijelu kuću da bi utvrdio odakle teče voda i da je uvidio da voda teče od drugog kata od sobe broj 6. Kazao je da je zatvorio glavni ventil i da je voda nakon toga prestala teći. Kazao je i da je vodoinstalater došao sutradan u objekt, utvrdio da je pukla brtva na ventilu, da je promijenio oba ventila i fleksibilnu cijev ostavio u ležište. Vodoinstalater da mu je rekao da je došlo do iskakanja fleksibilne cijevi vodokotlića. Nakon dolaska vodoinstalatera da je otišao tuženiku prijaviti štetu. Taj dan da je došao netko od tuženika i sve snimio kamerom, a nedugo nakon toga i procjenitelj tuženika.

78. Svjedok Emil Grubišić, procjenitelj tuženika, je kazao da je prilikom dolaska u predmetni objekt zatekao puno oštećenja nastalih zbog izlijevanja vode. Kazao je i to da mu je vlasnik objekta odgovorio da su dva tijela ventila izbila uslijed smrzavanja vode. Taj da mu je i pokazao mjesto gdje su nastala oštećenja ventila koja su dovela do oštećenja objekta u apartmanima broj 7 i 8. Oko ventila da je bilo „oštemano“, a te radove da je odradio Duje Vukman prema kazivanju vlasnika objekta. Stoga da je nazvao Duju Vukmana i pitao ga što je radio i koji je uzrok izljeva vode, a da mu je taj rekao da su izbila dva ventila na vodovodnoj cijevi kao posljedica smrzavanja vode jer uslijed smrzavanja vode dolazi do širenja materijala i voda izbija gdje je najmanji otpor i da je to popravio. Svjedok je izjavio i to da su u to vrijeme imali „masovne“ prijave štete iste kakvu je prijavio tužitelj, a do kojih je došlo zbog smrzavanja. Izjavio je ovaj svjedok i to da je od vodoinstalatera tražio da u pisanoj formi navede uzrok štete. On da je to i napravio i to preko obrta Miljak građenje. Kazao je i da je u neposrednoj blizini objekta vidio puknut tuš, koji mu je pokazao vlasnik.

79. Svjedok Duje Vukman je kazao da ga je svjedok Ljubomir Šimunidć pozvao kad se vratio iz Njemačke jer mu je poplavila kuća. Prilikom njegovog dolaska voda da je bila zatvorena,a nakon što je voda otvorena da je ispod jednog „lavandina“, što bi bio umivaonik, izletjela fleksibilna cijev koja je slavinom spojena na umivaonik, obložena gumicom i stisnuta vidom. Izjavio je da je riječ o bakrenoj fleksibilnoj cijevi na kojoj je gumica i holender na vrhu koji se stegne na kutni ventil. Ta cijev da je izletjela iz holendera, a radi toga što je vjerojatno popustila gumica koja drži cijev u holenderu. Kazao je da je voda koja je poplavila prostor od tuda krenula. Instalacije da su pregledali od trećeg kata, cijev koja je izletjela da je cijev na drugom katu koju su odmah sanirali i voda više nije tekla. Osim toga da je Ljubomir Šimundić čuo šumove na prvom katu, pa da su odštemali rupe, došli do ventila i promijenili gumicu koja je bila oštećena zbog starosti. Ti ventili da su šuštali, ali voda nije curila jer je ventil propuštao. Izjavio je i to da je na objektu bio Miljak instalacije, ali da radove nisu izvodili jer se nisu dogovorili oko cijene. Izjavio je i da nije bio zaposlen u Miljak instalacije. Izjavio je i to da je razgovarao s nekom osobom koju je telefonom zvao Ljubomir Šimundić i kojoj je objasnio što se dogodilo.

80. Svjedok Šimunidć prvi je pristupio u objekt i uočio izljev vode. Nakon njega je u objekt pristupio Duje Vukman. Ova dva svjedoka navode različite izvore otjecanja vode i to svjedok Šimunidić taj da je izletjela fleksibilna cijev vodokotlića i to baš po kazivanju svjedoka Vukmana, dok je svjedok Vukman kao izvor vode koja je poplavila objekt označio mjesto gdje je izletjela fleksibilna cijev umivaonika. No oba ova svjedoka su izjavila i to da su učinjeni popravci na ventilima, na kojima su promijenjene gumice oštećene zbog starosti. Obojica svjedoka koji su prvi pristupili na objekt nakon izljeva vode označavaju kao mjesto s kojeg je voda tekla u objekt dva različita mjesta i pri tome se jedan od njih poziva na to da je saznanje o uzroku plavljenja stekao od drugog od njih, odnosno svjedok Šimundić izjavljuje da je uzrok plavljenja na mjestu koje je utvrdio svjedok Vukman. Taj je pak svjedok izjavio da je do plavljenja došlo zbog toga što je jedna fleksibilna cijev „iskočila“ i to cijev lavandina. No oba ova svjedoka dakle izjavljuju da je mjesto s kojeg je voda tekla mjesto spajanja fleksibilnog crijeva na kutni ventil.

81. Izljev vode u objektu se dogodio u vrijeme iznimno nepovoljnih vremenskih prilika na području na kojem se nalazi osigurani objekt. Zbog toga je tuženik kao uzrok plavljenja označio smrzavanje cijevi. Taj zaključak podupirao je činjenicom što je u drugom objektu tužitelja, koji je također osiguran kod tuženika, također došlo do oštećenja i da je kao uzrok štete naveden led uslijed hladnog nevremena. Tuženik je ispravu prijavu štete od 17. siječnja 2017. po polici broj 80404659 dostavio u spis. U toj ispravi su podaci tužitelja. Međutim svjedok Šimundić je izjavio da je prijavio tuženiku štete na oba objekta, ali da nije naveo uzrok štete. Osim toga taj je zaključak podupirao i time što je Mate Miljak vlasnik uslužnog obrta Miljak instalacije dao ponudu za radove utvrđivanja stanja na postojećim vodoinstalacijama, pri tome navodeći da su ventili na pocinčanoj instalaciji popucali od leda na predmetnom objektu, odnosno za dijagnosticiranje stanja na vodoinstalacijama u objektu broj dva s traženjem kvara čime je utvrđena problematika sa 11 unutarnjih mjerila. Obrt Miljak instalacije je zaista dao ponudu tužitelju, to su potvrdili i svjedok Šimundić i Vukman. Međutim tu ponudu prema kazivanju ova dva svjedoka tužitelj nije prihvatio. 82. Stalni sudski vještak Slobodan Bogdanović dao je mišljenje o uzroku izljeva vode u predmetnom objektu. On je otklonio mogućnost da je do izljeva vode došlo zbog zaleđivanja instalacija. Po mišljenju vještaka „iskakanje“ fleskibilnog cijeva vodokotlića, a što je i fotografirano prilikom izvida štete (stranica 229 spisa) je posljedica starosti instalacije koja je u trenutku nastanka štetnog događaja iznosila 30 godina, potpomognuto nepovoljnim okolnostima.

83. Informaciju o starosti građevine vještak je dobio od vlasnika građevine. Osim toga vještak je uočio da je za siječanj obračunata potrošnja vode u objektu u količini od 95 m[3] . Izjavio je da se objekt nije mogao koristiti nakon izljeva vode, a nije se koristio niti prije toga jer je svjedok Ljubomir Šimundić izjavio da je bio na odmoru s kojeg se vratio 15. siječnja 2017.Vještak je predočio sudu podatak da kroz jednu otvorenu kuhinjsku slavinu u jednom danu istekne oko 15 m[3] vode, pa da bi isteklo 90ak m[3] vode da je potrebno 6 dana, a kroz kutni ventil uz holender i koji dan duže. Izjavio je vještak da tolike količine vode nisu mogle isteći iz kutnih ventila kojima su gumice dotrajale i koji propuštaju. Jedini uzrok istjecanja tolike količine vode vještak je našao u iskakanju fleksibilnog cijeva iz navoja na holenderu, a otklonio je mogućnost da je do toga došlo zbog zaleđivanja. Otklonio je mogućnost zaleđivanja u zatvorenom prostoru kupaonice, a da pri tome nije došlo do zaleđivanja vanjskih dvorišnih slavina, glavnog ventila i sl. Razlog iskakanja cijevi vještak je našao u starosti instalacije, a što je po njegovom mišljenju potpomognuto porastom tlaka u cjevovodu na najosjetljivijem mjestu, odnosno na spoju cijevi s holenderom. Porast tlaka u cjevovodu prema mišljenju vještaka uzrokovan je položenosti zgrade na najvišem stupcu vode do rezervoara jer se nalazi na obali, činjenicom minimalizirane potrošnje jer je do toga došlo u zimskom periodu izvan turističke sezone i činjenicom što je cjelovita vodovodna mreža vjerojatno trpila proces zaleđivanja ili su dijelovi mreže zatvorenih ventila ( smanjenje ukupne duljine cjevovoda i porast inteziteta na preostalim dijelovima mreže). Starost instalacija na predmetnom objektu uočio je i svjedok Vukman koji je izjavio da je promijenio gumice na ventilima koje su bile oštećene zbog starosti.

84. Stranke su uvjete osiguranja imovine odredile ugovorom o osiguranju. Sastavni dio tog ugovora su Master/Opći/uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine.

85. Ti opći uvjeti dio su ugovora i obvezuju sukladno članku 295. stavku 2. ZOO-a strane ugovora jednako kao i ugovor.

86. Općim uvjetima osiguranja određeni su dopunski rizici, odnosno opasnosti za koje se može proširiti osigurateljno pokriće, između ostalih i rizik izljeva vode. Odredbom MM 1.1. općih uvjeta određeno je da izljev vode i drugih tekućina obuhvaća štetu nastalu nekontroliranim izljevom vode i drugih tekućina uslijed iznenadnog i neočekivanog puknuća ili začepljenja cijevi instalacije ili kvara opreme (otkazivanja pripadajućih upravljačko- sigurnosnih jedinica) i to: unutar građevine- iz opreme ili instalacija građevine (na primjer vodoopskrbna ili kanalizacijska cijev, bojler, sprinkler sustav, solarni sustav) ili iz uređaja koji su na njih spojeni (na primjer perilice rublja) ili stvari koje su vodom napunjene (na primjer vodeni krevet, akvarij) i izvan građevine- čak i ako je takav izljev nastao uslijed događaja isključenih prema MM 1.4 od (B) do (C)- na primjer puknuće magistralnog cjevovoda poplavi Vašu građevinu i pokretnine u njoj koje ste osigurali od ovog rizika izljeva.

87. Odredbom MM 1.4 određene su štete izljeva vode koje nisu obuhvaćene osiguranjem, a to su štete izljeva vode nastale (A) razvojem gljivica, plijesni i drugih mikroorganizama nastale kao posljedice izlijeva uslijed kondenzacije, (B) zbog lošeg projekta građevine, nepravilno izvedene ili neodržavane opreme ili instalacije građevine, (C) zbog dotrajalosti, korozije (hrđe) opreme ili instalacija postavljenih nadžbukno i dostupnih pregledu, (D) uslijed smrzavanja ( na primjer zbog nezagrijavanja građevine), (E) ako je neki osigurani predmet uništen ili oštećen iz drugih razloga (izvan navedenih primjera isključenja), a koji se uvažavajući tekst police i/ili ovdje navedenog za ovaj rizik te uz primjenu načela pravičnosti – objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom.

88. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka o uzroku izljeva vode, odnosno o tome da se izljev vode dogodio zbog toga što se fleksibilna cijev vodokotlića odvojila, a do čega je došlo zbog starosti, dakle dotrajalosti instalacije. Činjenica odvajanja fleksibilne cijevi potvrdili su svjedoci, a pri tome je naglasiti da se ta činjenica vidi iz fotografije (stranica 229 spisa) i to da je riječ o odvojenoj fleskibilnoj cijevi vodokotlića, a me umivaonika. S obzirom na to da su stranke ugovorom isključile štetu nastalu zbog izljeva vode do kojeg je došlo zbog dotrajalosti instalacije, to je tužbeni zahtjev i zbog toga neosnovan.

89. Stoga je sud iz svih navedenih razloga odbio zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati osigurninu u iznosu od 250.000,00 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 8. siječnja 2017. do isplate.

90. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. ZPP-a te na temelju članka 155. ZPP-a te okolnost da je tuženik u cijelosti uspio u ovoj parnici u konačno postavljenom zahtjevu.

91. Sud je, uvažavajući vrijednost predmeta spora koja se mijenjala tijekom postupka zbog činjenice što je tužitelj smanjivao tužbeni zahtjev, priznao tuženiku kao potreban za vođenje ove parnice trošak sastava odgovora na tužbu po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 2.487,50 EUR / 18.742,06 kn (Tbr.8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/2012., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022., dalje: Tarifa), potom trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 7. ožujka 2018. u iznosu od 2.487,50 EUR / 18.742,06 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 11. travnja 2018. u iznosu od 2.487,50 EUR / 18.742,06 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 4. lipnja 2018. u iznosu od 2.487,50 EUR / 18.742,06 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 27. lipnja 2018. u iznosu od 124,38 EUR / 937,14 kn (Tbr.8.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 24. rujna 2018. u iznosu od 1.741,25 EUR / 13.119,45 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 20. prosinca 2018. u iznosu od 1.741,25 EUR / 13.119,45 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 10. listopada 2019. u iznosu od 1.741,25 EUR / 13.119,45 kn (Tbr.8.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 14. listopada 2019. u iznosu od 1.741,25 EUR / 13.119,45 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 28. listopada 2019. u iznosu od 1.741,25 EUR / 13.119,45 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 14. veljače 2020. u iznosu od 124,38 EUR / 937,14 kn (Tbr.8.3.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 17. veljače 2020. u iznosu od 621,87 EUR / 4.685,48 kn (Tbr.9.1.Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 18. listopada 2021. u iznosu od 621,87 EUR / 4.685,48 kn (Tbr.9.1.Tarife) te trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 3. svibnja 2023. u iznosu od 621,87 EUR / 4.685,48 kn (Tbr.9.1.Tarife).

92. Stoga je sud prihvatio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 20.770,62 EUR / 156.496,24 kn sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude do isplate po stopi koja se primjenjuje u ostalim odnosima prema članku 29. stavku 2. ZOO-a.

93. Sud je odbio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 7. ožujka 2018. u iznosu od 124,38 EUR / 937,14 kn jer je taj podnesak predan na ročištu održanom isti dan. Iz istog razloga sud je odbio i zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 11. travnja 2018. u iznosu od 124,38 EUR / 937,14 kn. 94. Sud je odbio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi više traženi trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 14. veljače 2020. u iznosu od 1.616,87 EUR / 12.182,30 kn jer je riječ o podnesku za koji se nagrada određuje sukladno Tbr.8.3. Tarife.

95. Sud je odbio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi trošak sastava podneska po punomoćniku odvjetniku od 25. veljače 2020. u iznosu od 621,87 EUR / 4.685,48 kn jer je ta radnja nije bila potrebna za vođenje postupka. Iz istog razloga odbijen je i zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi trošak sastava podneska od 24. lipnja 2020. u iznosu od 621,87 EUR / 4.685,48 kn jer je tim podneskom obavijestio sud da je Rasputin j.d.o.o. brisan iz sudskog registra. Sud je odbio i zahtjev tuženika ad mu tužitelj naknadi trošak sastava žalbe od 1. srpnja 2020. u iznosu od 777,35 EUR / 5.856,94 kn jer ta radnja nije bila potrebna za vođenje postupka. Nije bila potrebna za vođenje postupka niti radnja tuženika sastava podneska od 30. lipnja 2020., pa je sud odbio i zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi trošak u iznosu od 621,87 EUR / 4.685,48 kn.

96. Stoga je sud odbio zahtjev tuženika da mu tužitelj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.508,59 EUR / 33.969,97 kn sa zateznim kamatama.

97. Stoga je o troškovima parničnog postupka odlučeno kao u izreci presude pod točkama II i III.

U Splitu 4. prosinca 2023.

Sudac

Ana Misir Šarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- OD Ljubičić-Vrdoljak & partneri, Split

- OD Grgić&partneri, Split

- U spis

Broj zapisa: 9-30860-8e333

Kontrolni broj: 08893-9244e-3cc4d

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.