Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-603/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Zlatani Bihar, u pravnoj stvari tužiteljice M. P., OIB: ..., ..., G. B., koju zastupa punomoćnik D. J. iz Z. odvjetničkog ureda J. B. i D. J., odvjetnici u N. G., protiv tuženika B. K., OIB: ..., iz G. B., ... radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu – Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj: Psp- 13/2022-19 od 9. svibnja 2023., ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj: Psp- 13/2022-22 od 18. svibnja 2023., 4. prosinca 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu – Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj: Psp- 13/2022-19 od 9. svibnja 2023., ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj: Psp- 13/2022-22 od 18. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem od 9. svibnja 2023., koje je u odnosu na rok za podnošenje žalbe ispravljeno rješenjem od 18. svibnja 2023. je odlučeno:

"I Utvrđuje se da je tuženik B. K., OIB: ..., iz G. B., ..., smetao tužiteljicu M. P., OIB; ..., iz G. B., ..., u posjedu njezine nekretnine označene kao k.č. br. 1467 G. B., O. površine 400 m2 , od toga dvorište 353 m2 i kuća, G. B., ..., površine 47 m2 , upisane u zk. ul. 1496, k.o. Gornji Bogićevci (317888), tako što je na opisanoj nekretnini postavio 10 (deset) drvenih stupova visine od oko 2m sa žičanom ogradom visine od oko 1 m pa mu se nalaže uspostava posjedovnog stanja koje je bilo prije smetanja u roku od 8 dana te mu se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.

II Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.074,15€ / 8.093,28kn1 zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, tekućom od dana presuđenja 9. svibnja 2023. pa do isplate, na ruke ili na račun IBAN: ..., otvoren kod Z. b. d.d., sve to u roku 15 dana.

III Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za oslobađanjem od plaćanja sudskih pristojbi."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tuženik ne navodeći određeno zbog kojih žalbenih razloga pobija rješenje suda prvog stupnja i bez određenog prijedloga u pogledu sadržaja drugostupanjske odluke. Žalbeni se navodi tuženika u bitnome svode na to da je prvostupanjski sud odluku o predmetu spora donio pristrano, pribavljajući donošenjem pobijane odluke nepripadnu imovinsku korist tužiteljici. Pritom je, smatra tuženik, prvostupanjski sud zanemario činjenicu da je on sporni dio nekretnine ogradio štiteći na taj način svoje pravo vlasništva koje podrazumijeva i pravo na njegov posjed, a sve to nakon što su po izlasku građevinske inspekcije na lice mjesta utvrđene nepravilnosti građenja objekta koji se nalazi na njegovoj nekretnini.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. U postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud, prema odredbi članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07.- odluka USRH, 84/08., 96/08. - odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 43/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. – dalje: ZPP), pazi po službenoj dužnosti.

6. U odnosu na navode tuženika o navodnoj pristranosti prvostupanjskog suca, u situaciji kada tuženik nije zatražio izuzeće suca, paušalnim iznošenjem navoda o navodnom postojanju okolnosti koje dovode sumnju u njegovu nepristranost nije dovedena u pitanje zakonitost pobijane odluke.

7. Iz sadržaja žalbe moglo bi se zaključiti da tuženik sadržajno ukazuje da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP.

7.1. Međutim, prema ocjeni ovog suda takva povreda nije počinjena, jer se ocjena dokaza koju je dao prvostupanjski sud temelji na savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na rezultatima cjelokupnog postupka.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za zaštitu posjeda nekretnine kčbr. 1467 G. B., O., površine 400 m2, od toga dvorište 353 m2 i kuća G. B., ..., površine 47 m2, upisane u zk.ul. 1496 k.o. G. B., koju je prema navodima tužbe smetao tuženik tako što je na predmetnoj nekretnini postavio deset drvenih stupova visine od oko 2 m sa žičanom ogradom visine od oko 1 m.

9. Polazeći od utvrđenja:

- da su stranke vlasnici i posjednici susjednih nekretnina,

- da je tužiteljica svoju nekretninu kupila 2002. od S. Č., dok je tuženik svoju nekretninu kupio 2008. od Z. V.,

- da je tužiteljica sve do 17. svibnja 2019. bila u mirnom posjedu spornog dijela nekretnine koji je obrađivala kao dio svog vrta, što su u svojim iskazima potvrdili saslušani svjedoci R. i M. Š., susjedi stranaka,

- da je u svibnju 2019., u katastru, proveden geodetski elaborat društva G. g. u. d.o.o. od 30. travnja 2019. br. 013/2019, kojim je utvrđen stvarni položaj već evidentiranih katastarskih čestica broj 1466 i 1467 k.o. G. B. i koji, između ostalog sadrži, i izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, kao i izvješće o zgradama i drugim građevinama,

- da je tuženik nakon toga, 17. svibnja 2019., na spornom dijelu nekretnine zabio stupce preko kojih je u jednom dijelu rastegao žicu, oduzevši tužiteljici na taj način posjed dijela vrta,

- da je tuženik navedeno učinio s ciljem da, poštujući stare mapne međe, razgraniči svoje nekretnine od nekretnina tužiteljice svojatajući na taj način zemljište ispred tužiteljičine kuće, s obzirom na činjenicu da je kuća tužiteljice jednim dijelom sagrađena na nekretnini tuženika,

- da je tek nakon toga započet i postupak uređenja međe između nekretnina stranaka koju nije bilo moguće urediti prema katastarskom nacrtu niti prema sporazumu stranaka, pa je u cilju da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu, taj postupak prekinut do pravomoćnog okončanja ove parnice,

- da je tužiteljica ovaj postupak pokrenula tužbom od 5. lipnja 2019.,

prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica, kao posljednja mirna posjednica spornog dijela nekretnine, podnošenjem tužbe u roku iz članka 21. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. – dalje: ZVDSP), ostvarila pravo na posjedovnu zaštitu, budući da tuženik ne osporava postavljanje stupića i žičane ograde na način kako je to u svom nalazu i mišljenju označio geodetski vještak M. K., čime joj je oduzeo posjed dijela nekretnine koji je do tada obrađivala kao vrt. To bez obzira na pravo tuženika na posjed ovog dijela nekretnine, pravni temelj tužiteljičina posjeda odnosno njezino poštenje. Naime, prvostupanjski sud ističe da je u konkretnom slučaju riječ o posjedovnoj parnici u kojoj je, prema odredbi članka 441. ZPP, raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je u smislu odredbe članka 22. stavak 2. ZVDSP isključeno svako raspravljanje o pravu na posjed.

10. Tuženik žalbenim navodima ne osporava utvrđenje odlučnih činjenica – posljednjeg mirnog posjeda i nastalog smetanja – već opetovano iznosi tvrdnje da se kuća tužiteljice većim dijelom nalazi na njegovoj nekretnini (kčbr. 1464), da su izmjene na katastarskim česticama 2019. godine izvršene bez njegove suglasnosti i bez odluke suda, slijedom čega pravo na posjed spornog dijela nekretnine pripada njemu, kao vlasniku, a tužiteljica bi svoja prava trebala ostvarivati protiv svog prednika koji joj je očito prodao i dio zemljišta koji mu nije pripadao.

11. Ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz članka 21. i 22. ZVDSP kada je prihvatio tužbeni zahtjev utvrđenjem počinjenog smetanja, naredbom da se uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, ali i da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

12. Žalitelju valja odgovoriti da posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, a unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava. Cilj posjedovne parnice je uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja i, kako to pravilno obrazlaže i sud prvog stupnja, u toj je parnici rasprava ograničena isključivo na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. Stoga žalbeni navodi tuženika da je on vlasnik spornog dijela nekretnine, pa da stoga ima i pravo na njegov posjed, nisu od značaja za odlučivanje u ovoj parnici. Smetanje posjeda postoji ako je posjedniku bez njegove volje oduzet posjed (članak 20. stavak 2. ZVDSP), a u ovom je postupku utvrđeno da je postavljanjem stupića i razvlačenjem žičane ograde tuženik tužiteljici oduzeo posjed vrta kojeg je sve do 2019. neometano obrađivala.

13. Slijedom svega navedenoga, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP, valjalo je odbit žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

14. I odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita, kako po osnovi (članak 154. stavak 1. ZPP), tako i po visini (članak 155. ZPP).

U Sisku 4. prosinca 2023.

Sutkinja

Zlatana Bihar,v.r.