REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj 4 Pr-665/2022-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužitelja D.H., V., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima V.T., N.J., S.S., K.R. i I.E.H., odvjetnicima u O.D.T. d.o.o. iz Z., protiv tuženika Z.z. d.o.o., Z., OIB: …, zastupana po punomoćnici D.B., odvjetnici u Z., nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 25. listopada 2023., u prisutnosti tužitelja i punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 1. prosinca 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju otpremninu u iznosu od 1.693,24 eur 12.757,69 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom otpremnine u preostalom dijelu u iznosu od 114,45 eur / 862,31 kuna sa zatraženim kamatama.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je nedopuštena Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 27.1.2020. godine kojom je tuženik Z.z. d.o.o., za zaštitarsku djelatnost, Z., OIB: … otkazao ugovor o radu zbog osobito važnih činjenica tužitelju D.H., V., OIB: ..."

II. Raskida se Ugovor o radu sklopljen između tužitelja D.H., V., OIB: … i tuženika Z.z. d.o.o., za zaštitarsku djelatnost, Z., OIB: … za radno mjesto poslova privatne zaštite – zaštitara u trajanju od 2.7.2010. godine do dana 9.2.2022.godine.

III. Nalaže se protivniku osiguranja Z.z. d.o.o., za zaštitarsku djelatnost, Z., OIB: … isplaćivati predlagatelju

osiguranja D.H., V., OIB: … iznos od 3.405,66 HRK na ime plaće jednom mjesečno do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec od dana primitka odluke o izvanrednom otkazu do sudskog raskida ugovora o radu.

IV. Nalaže se tuženiku Z.z. d.o.o., za zaštitarsku djelatnost, Z., OIB: … naknaditi štetu tužitelju D.H., V., OIB: … u iznosu od 27.245,28 HRK sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

V. Nalaže se tuženiku Z.z. d.o.o., za zaštitarsku djelatnost, Z., OIB: … da u roku od 15 dana naknadi tužitelju D.H., V., OIB: … trošak ovog parničnog postupka sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana."

IV. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 597,00 eur / 4.499,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 1. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 1.008,91 eur / 7.601,63 kuna sa zatraženim kamatama.

r i j e š io je

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja D.H., V., OIB: … za određivanjem privremene mjere koji glasi:

"I. Nalaže se protivniku osiguranja Z.z. d.o.o., za zaštitarsku djelatnost, Z., OIB: … isplaćivati predlagatelju osiguranja D.H., V., OIB: … naknadu u iznosu od 3.405,66 HRK na ime plaće jednom mjesečno do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka gornji broj.

III. Žalba protiv ovog rješenja o osiguranju ne odgađa provedbu privremene mjere.

IV. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak ovog postupka, u roku od 8 dana."

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je bio zaposlen kod tuženika na poslovima privatne zaštite na radnom mjestu zaštitara od dana 2.7.2010. godine do dana 9.2.2022. godine. Od 1.11.2021. do dana 31.12.2021. bio je na bolovanju, te se nakon isteka bolovanja dana 3. siječnja 2022. javio tuženiku, koji ga je uputio na izvanredni liječnički pregled sljedećeg dana. Dana 4.1.2021. godine obavio je liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za poslove čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti, na kojem je utvrđeno i naznačeno da je zdravstveno nesposoban – kontrola po završetku bolovanja. Na liječničkom je pregledu tužitelj priložio dokaz o naručivanju za operativni zahvat. Dana 18.1.2022. godine obaviješten je od strane Ministarstva da vrati iskaznicu zaštitara,

koju je i vratio. 19.1.2022. tuženik ga je usmenim putem obavijestio da „nije zadovoljio“ na liječničkom pregledu i da je do daljnjeg na godišnjem odmoru.

1.2.2022. putem pošte zaprimio je Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, bez prava na otpremninu, koju je odluku tuženik donio 27.1.2022. godine. (dalje u tekstu: Odluka o otkazu). U cijelosti osporava Odluku o otkazu, jer tuženik nije imao opravdan razlog za otkaz. Naime, on ima trajnu zdravstvenu nesposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu privatne zaštite – zaštitara, no ne zbog svog skrivljenog ponašanja, odnosno to nije osobito važna činjenica zbog koje bi radni odnos trebao prestati izvanrednim otkazom, već su eventualno ispunjeni uvjeti za donošenje odluke o osobno uvjetovanom otkazu. Stava je da mu tuženik donošenjem odluke o izvanrednom otkazu izbjegava naknaditi otpremninu sukladno članku 126. ZR-a. Kako daljnji nastavak njegovog radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, kod tuženika nije moguć, predlaže raskinuti ugovor o radu s danom donošenja presude i naknadu štete u iznosu od osam ugovorenih mjesečnih plaća. Ističe da je bio na bolovanju duže vremensko razdoblje, te je djelomično naknadu plaće dobivao i od zavoda. Stoga, predlaže utvrditi da Odluka o otkazu nije dopuštena, raskinuti njegov Ugovor o radu s danom presuđenja, naložiti tuženiku za razdoblje od primitka Odluke o otkazu pa do sudskog raskida isplatiti mu mjesečni iznos od 3.405,66 kuna s pripadajućim zateznim kamatama, naložiti tuženiku isplatiti mu otpremninu u iznosu od 13.620,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, naknaditi mu štetu u iznosu od 27.245,28 kuna sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, uz naknadu parničnih troškova. S obzirom da ima 53 godine, da je nesposoban za poslove čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti, narušenog je zdravstvenog stanja, da živi u kućanstvu sa suprugom i roditeljima koji su umirovljenici s mirovinama malih iznosa, da iste uzdržava te da mu je uzevši u obzir globalni poremećaj na tržištu rada uzrokovan pandemijom Covid-19, nadolazećom financijskom krizom, inflacijom i sveopćim globalnim zbivanjima, buduće zaposlenje upitno, na temelju čl. 346. i 347. toč. 10. Ovršnog zakona, predlaže sudu radi osiguranja nenovčane tražbine odrediti privremenu mjeru kojom će se tuženiku kao protivniku osiguranja naložiti isplaćivati mu kao predlagatelju osiguranja na ime plaće naknadu u mjesečnom iznosu od 3.405,66 kuna s pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe da je tužitelju izvanredno otkazao ugovor o radu zbog činjenice da je istome Rješenjem Ministarstva, Ravnateljstvo civilne zaštite,

Područni ured civilne zaštite V., Služba civilne zaštite K., Odjel

inspekcije, Klasa: UP/I – 217 – 02/22 – 16/3, Ur. broj: 511 – 01 – 394 – 22 – 2, od dana 18. siječnja 2022. godine, zabranjeno obavljanje poslova privatne zaštite – zaštitara, a kako je to i navedeno u obrazloženju pobijane Odluke. Tužitelju je, dakle, ugovor o radu otkazan zbog činjenice da mu je zabranjeno obavljanje poslova privatne zaštite i što mu je oduzeta zaštitarska licenca, a ne zbog činjenice što isti ima trajnu zdravstvenu nesposobnost za obavljanje poslova zaštitara. Gubitak dopuštenja (licence) za obavljanje određenih poslova, a radi kojih poslova je zaključen ugovor o radu, osobito je važna činjenica koja predstavlja opravdan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu pa, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja i interese tužitelja i njega kao poslodavca, nastavak njihovog radnog odnosa više nije moguć. Budući da je tužitelju izvanredno otkazan ugovor o radu, isti nema pravo na otpremninu. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu parničnih troškova. Vezano uz prijedlog za određivanje privremene mjere, istome se protivi u cijelosti, jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke. Tužitelj- predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje svoje tražbine, niti je točno da tužitelj ne može ostvariti svoje pravo na plaću koju bi zaradio kod njega da mu ugovor o radu nije izvanredno otkazan. Tužitelj smatra da je umjesto odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu trebao donijeti odluku o osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, u kojem bi slučaju ne bi primao plaću, ali bi imao pravo na naknadu za nezaposlene kod HZZZ-a. U prilog navedenom govori i činjenica da je Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dana 31. siječnja 2022. godine utvrdio da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti, zbog čega Rješenjem HZMO-a od dana 07. veljače 2022. godine istome nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Nadalje, tužitelj nije dokazao opasnost da bi bez određivanja privremene mjere on kao protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje njegove tražbine. Također, tužitelj-predlagatelj osiguranja nije dokazao ni da postoji opasnost od nastanka nenadoknadive štete, jer je tužitelj –predlagatelj osiguranja osoba srednje životne dobi (53 godine), radno sposobna i na tržištu rada postoji veliki broj radnih mjesta za poslove koje bi mogao obavljati. To što roditelji tužitelja- predlagatelja osiguranja imaju niske mirovine ni na koji način ne utječe na nastanak nenadoknadive štete za istog, a posebno ako se uzme u obzir činjenica da je isti od 2015. godine pa do prestanka radnog odnosa bio „na bolovanju“, pa je primao naknadu plaće na teret HZMO-a, a koja nije bila dostatna i za uzdržavanje roditelja. Stoga, predlaže odbiti i prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Potvrdu o vrsti poslova od 9. veljače 2022., Uvjerenje Ustanove za zdravstvenu skrb "Vaš pregled" od 4. siječnja 2022., Odluku o otkazu, Zahtjev za zaštitu prava, dokumentaciju, Pravilnik o radu tuženika, Rješenje MUP-a od 18. veljače 2022., Rješenje HZMO-a od 7. veljače 2022., Obavijest Sektora za vještačenje, Područni ured u Z. od 31. siječnja 2022., Obračunske liste, izvršen je uvid u predmet ovog suda poslovni broj R2- 2/2022, te je saslušan tužitelj.

4. Na ročištu 25. listopada 2023. kao nepotreban je odbijen prijedlog tuženika da se od HZMO-a zatraži podatak je li tužitelj od 1. veljače 2022. do 25. listopada 2023. bio u radnom odnosu i kod koga te da se od Regosa zatraži podatak je li tužitelj u istom razdoblju imao kakva primanja i po kojoj osnovi.

5. Tužitelj je već u tužbi naveo da raskid ugovora o radu predlaže odrediti s danom presuđenja, pa nisu osnovani navodi tuženika s ročišta 25. listopada 2023. kako se u konkretnom slučaju radi o preinaci tužbe.

6. Na temelju dokumentacije u spisu i uvida u predmet ovog suda poslovni broj R2-2/2022 utvrđeno je da je tužitelj dana 1. veljače 2022. putem pošte zaprimio Odluku o otkazu, te je 10. veljače 2022. podnio Zahtjev za zaštitu prava, koji je tuženik zaprimio 11. veljače 2022. na koji se nije očitovao. Tužitelj je u daljnjem roku od 15 dana ovom sudu dana 10. ožujka 2022. podnio tužbu, koju mu je sud sukladno čl. 106. Zakona o parničnom postupku vratio uz uputu kako ista treba biti u formi tužbe. Navedeni dopis tužitelj je zaprimio 23. ožujka 2022., nakon čega je isti postupio sukladno uputi suda i dana 28. ožujka 2022. u roku podnio ispravljenu tužbu. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj podnio tužbu u roku iz čl. 133. st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", 93/14., 127/17. i 98/19., dalje u tekstu: ZR-a).

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj kod tuženika bio zaposlen na poslovima privatne zaštite – zaštitara.

8. Uvidom u Odluku o otkazu (list 5 spisa) utvrđeno je da se tužitelju Ugovor o radu otkazuje jer zbog osobito važnih činjenica (uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka) nastavak radnog odnosa nije moguć. Iz obrazloženja proizlazi da je tuženik zaprimio Rješenje Ministarstva, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite V., Služba civilne zaštite K., Odjel inspekcije, od 18. siječnja 2022. godine prema kojem se tužitelju zabranjuje obavljanje poslova privatne zaštite – zaštitara.

9. Člankom 116. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

10. Sporno je predstavlja li zabrana obavljanja poslova privatne zaštite – zaštitara osobito važnu činjenicu zbog koje se tužitelju može izvanredno otkazati Ugovor o radu.

11. Uvidom u Rješenje Ministarstva, Ravnateljstvo civilne

zaštite, Područni ured civilne zaštite V., Služba civilne zaštite K., Odjel inspekcije, od 18. siječnja 2022. utvrđeno je da se istim tužitelju zabranjuje obavljanje poslova privatne zaštite – zaštitara. Proizlazi da je dana 18. siječnja 2022. u Odjel inspekcije dostavljeno liječničko uvjerenje izdano od Ustanove za zdravstvenu skrb "Vaš pregled" od 4. siječnja 2022. kojim je utvrđeno da je tužitelj zdravstveno nesposoban obavljati poslove privatne zaštite – zaštitara. Navedeno rješenje doneseno je na temelju čl. 26. st. 6. Zakona o privatnoj zaštiti kojim je propisano da će nadležna ustrojstvena jedinica inspekcijskih poslova osobama koje više ne ispunjavaju neki od propisanih uvjeta potrebnih za stjecanje dopuštenja rješenjem zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite.

12. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je kod tuženika radio od 2. srpnja 2010. pa do 9. veljače 2022. na radnom mjestu zaštitara. Odluku o otkazu zaprimio je na kućnu adresu 1. veljače 2022. Prije donošenja Odluke o otkazu bio je na bolovanju nakon čega mu je liječnica prekinula bolovanje, te se 3. siječnja 2022. javio tuženiku koji mu je dao uputnicu za izvanredni liječnički pregled. 4. siječnja 2022. obavio je liječnički pregled, te ga je liječnik pitao kakvo mu je stanje i on mu je rekao da mora obaviti još dva ili tri pregleda prije operacije. Liječnik mu je rekao da nema pravo na uvid u taj nalaz i da će on taj nalaz dostaviti tuženiku. Nakon tog liječničkog 4. siječnja 2022. bio je na godišnjem odmoru i u tom razdoblju je u par navrata zvao tuženika, te mu je bilo rečeno da je do daljnjega na godišnjem i da će ga o svemu obavijestiti. U međuvremenu je dobio obavijest od strane MUP-a da mora vratiti zaštitarsku iskaznicu i on je to i vratio. Nakon toga je također bio doma i uredno je primio Odluku o otkazu. U međuvremenu ga tuženik nije kontaktirao hoće li biti ova ili ona solucija. Po preporuci je trebao ići na daljnje bolovanje, ali on za tu preporuku nije znao. On po izvanrednom otkazu nema nikakva prava, nema prava na burzi, niti pravo na dodatke. Smatra da mu je tuženik trebao ponuditi nekakvu drugu alternativu. Ne traži da ga se vrati na posao. Nije si mogao plaćati niti staž po bilo kojoj osnovi. Prije dva mjeseca počeo je raditi u S., a do tada nije nigdje radio. Njegov liječnik podno je zahtjev zavodu za zdravstveno osiguranje za invalidsku mirovinu, a što je morao, jer je bio dugo na bolovanju. Taj zahtjev je od HZZO-a odbijen, ali ne zna kada je to bilo. Ne zna je li tuženik dobio to rješenje od HZZO-a. Tuženik ga je 3. siječnja 2022. uputio na liječnički pregled, ali mu nisu rekli zbog čega. Ni od tuženika, niti od klinike nije dobio to uvjerenje o obavljanju liječničkog pregleda, već jedino kasnije od Inspektorata rada ili policije kada je on to tražio. Od MUP-a je dobio i potvrdu da je predao iskaznicu. Ne zna je li ikada od MUP-a primio rješenje da mu se zabranjuje obavljanje poslova privatne zaštite – zaštitara od 18. siječnja 2022. Nije se žalio na rješenje MUP-a da mora vratiti zaštitarsku iskaznicu. Ne zna zbog čega je dobio otkaz. Tužbu je podnio jer apsolutno nije imao nikakvih prava. Nije mu bilo poznato da može podnositi žalbu na rješenje MUP-a. On je liječniku predočio svu medicinsku dokumentaciju. Od donošenja Odluke o otkazu pa do unatrag dva mjeseca nije nigdje radio. Zaposlio se prije dva mjeseca, te je za rujan primio plaću u iznosu od 1.200,00 eura. Nema nekretninu u svom vlasništvu osim jedne parcele. Živi u zajedničkom kućanstvu sa suprugom, roditeljima i dvije punoljetne kćeri. Nema nikakvih zakonskih obveza uzdržavanja. Njegova supruga ne radi jer ne može raditi.

13. Budući da je tužitelju dana 18. siječnja 2022. zabranjeno obavljanje poslova privatne zaštite – zaštitara, sud je mišljenja da je tuženik imao opravdani razlog za donošenje Odluke o otkazu, jer zabrana obavljanja poslova za koje je imao sklopljen Ugovor o radu od strane nadležnog tijela predstavlja osobito važnu činjenicu zbog koje nastavak radnog odnosa tužitelja kod tuženika više nije moguć.

14. Vezano uz navode tužitelja kako iz Uvjerenja Ustanove za zdravstvenu skrb "Vaš pregled" od 4. siječnja 2022. proizlazi kako nije zdravstveno sposoban za rad za poslove zaštitara, slijedom čega da mu je tuženik ugovor o radu trebao otkazati osobno uvjetovanim otkazom, valja istaknuti da predmetna tužiteljeva zdravstvena nesposobnost nije trajnog karaktera, s obzirom da iz Obavijesti Sektora za vještačenje, Područni ured u Z. od 31. siječnja 2022. proizlazi da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti – jer kod njega još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti. Navedeno je naknadno potvrđeno i Rješenjem HZMO-a od 7. veljače 2022. prema kojem kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti je došlo do djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

15. Budući da je tuženik imao opravdani razlog za donošenje Odluke o otkazu, te da zabrana obavljanja poslova za koje je imao sklopljen Ugovor o radu od strane nadležnog tijela predstavlja osobito važnu činjenicu zbog koje radni odnos tužitelja kod tuženika više nije moguć, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se predlaže utvrditi nedopuštenom Odluku o otkazu. S obzirom da je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenjem nedopuštenosti otkaza, nije bilo uvjeta ni za sudskim raskidom ugovora o radu, naknadom plaće i naknadom štete, pa je i taj dio tužbenog zahtjeva valjalo odbiti. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

16. Člankom 126. st. 1. ZR-a propisano je da radnik kojem poslodavca otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koja se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (st. 2. ). Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, ukupan iznos otpremnine iz st. 2. ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu (st.3.).

17. Člankom 78. Pravilnika o radu tuženika od 20. rujna 2019. (Pravilnik o radu) propisano je da radnik koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnoga trajanja radnog odnosa kod ovog Poslodavca. Otpremnina se određuje u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. Ukupni iznos otpremnine iz ovoga članka ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ako radniku iz osobnih razloga ili po nekoj drugoj osnovi bude oduzeta ovlast za obavljanje poslova radi kojih sklapa radni odnos, poslodavac će mu otkazati ugovor o radu, a radnik nema pravo na otpremninu iz prethodnog stavka ovoga članka.

18. Člankom 12. Ugovora o radu ugovoreno je da radnik i poslodavac mogu izvanredno otkazati ugovor o radu sukladno odredbama Pravilniku o radu. Ako radniku iz osobnog razloga ili po nekoj drugo osnovi bude oduzeta ovlast za obavljanje poslova radi koji sklapa radni odnos, poslodavac će otkazati ugovor o radu. U slučaju iz st. 2. radnik nema pravo na otpremninu.

19. Tuženik smatra da tužitelj sukladno čl. 78. st. 4. Pravilnika o radu i čl. 12. st. 2. i 3. Ugovora o radu nema pravo na otpremninu.

20. S obzirom da tuženik tužitelju Ugovor o radu nije otkazao zbog razloga uvjetovanih njegovim ponašanjem, odnosno njegovim skrivljenim ponašanjem, već zbog druge osobito važne činjenice (zabrana obavljanja poslova za koje je imao sklopljen Ugovor o radu od strane nadležnog tijela zbog njegovog zdravstvenog stanja), isti sukladno čl. 126. st. 1. ZR-a ima pravo na otpremninu.

21. U konkretnom slučaju pravo na otpremninu različito je uređeno Ugovorom o radu, Pravilnikom o radu i ZR-om, pa se na tužitelja sukladno čl. 9. st. 3. ZR-a primjenjuje čl. 126. st. 1. ZR- kao najpovoljnije pravo.

22. Uvidom u Obračunske liste koje je tuženik dostavio u spis utvrđeno je da su zadnja tri mjeseca za koje je tužitelj prije donošenja Odluke o otkazu ostvario punu mjesečnu plaću kolovoz, rujan i listopad 2015. Tako je za kolovoz 2015. ostvario bruto plaću u iznosu od 3.424,68 kuna, za rujan 2015. u bruto iznosu od 3.427,11 kuna i za listopad 2015. u bruto iznosu od 3.586,28 kuna. Imajući u vidu da jedna trećina prethodno navedene prosječne mjesečne plaće iznosi 1.159,79 kuna, a da je tužitelj kod tuženika bio zaposlen 11 godina i 7 mjeseci, istome za 11 navršenih godina rada kod tuženika sukladno čl. 126. st. 2. ZR-a i čl. 78. st. 2. Pravilnika o radu pripada pravo na otpremninu u bruto iznosu od 1.693,24 eur / 12.757,69 kuna sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

23. Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a).

24. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za isplatom otpremnine u bruto iznosu od 114,45 eur / 862,31 kuna sa zatraženim kamatama nije osnovan, slijedom čega je isti valjalo odbiti kao pod točkom II. izreke presude.

25. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12. i 103/14., u daljnjem dijelu teksta: OT/12). Prema čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

26. Tako su tuženiku priznati troškovi sastava odgovora na tužbu (100 bodova prema Tbr. 7/1 OT/), sastava podneska od 11. studenog 2022. (100 bodova prema Tbr. 8/1 OT/12) te pristupa na ročišta 6. listopada 2022., 15. ožujka 2023., 3. svibnja 2023. i 25. listopada 2023. (po 100 bodova prema Tbr. 9/1 OT/12), što uz vrijednost boda od 1,99 eur / 15,00 kn (Tbr. 50. OT/12) i poreza na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 42. OT/12) ukupno iznosi 1.492,50 eur / 11.245,24 kuna.

27. Tuženiku nisu priznati troškovi sudske pristojbe na odgovor na tužbu, jer isti nisu niti nastali.

28. Tužitelj je uspio u sporu u osnovi svoga potraživanja u omjeru od 30%, dok je, tuženik uspio u omjeru od 70%. Uvažavajući odredbu čl. 154. st. 2. ZPP-a prema kojoj se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, sud je ocijenio da je tužitelj dužan tuženiku u omjeru od 40% naknaditi troškove, a što iznosi 597,00 eur / 4.499,00 kuna. Slijedom navedenog, valjalo je naložiti tužitelju naknaditi tuženiku troškove postupka u visini od 597,00 eur / 4.499,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO), kao pod točkom IV. izreke presude.

29. Zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 1.008,91 eur / 7.601,63 kuna sa zatraženim kamatama odbijen je kao pod točkom V. izreke, dok je zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka odbijen kao pod točkom III. izreke presude.

30. Prema odredbi čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., dalje u tekstu: OZ-a) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

31. Budući da je utvrđeno da je Odluka o otkazu dopuštena, tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, slijedom čega je valjalo odbiti prijedlog tužitelja za određivanjem predložene privremene mjere, kao u točki I. izreke rješenja.

32. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 1. prosinca 2023.

Sutkinja

Ruža Garac, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

Dna:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika