- 1 -              Poslovni broj: I Kž-19/2024-4

Poslovni broj: I Kž-19/2024-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića, univ.spec.crim., predsjednika vijeća te Tomislava Juriše i dr.sc. Tanje Pavelin, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Marijane Barišić zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene J. M. L., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi sa člankom 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku od 28. prosinca 2023., broj Kir-765/2023, u sjednici vijeća održanoj 7. veljače 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika i preinačuje se pobijano rješenje na način da se odbija prijedlog okrivljene J. M. L. za izdvajanje iz spisa dijela zapisnika o ispitivanju svjedokinje D. L. pred sucem istrage 8. prosinca 2023. koji počinje riječima „ na što mi je ona odgovorila“ a završava s riječju „nožem“.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku od 28. prosinca 2023., broj Kir-765/2023, prihvaćen je prijedlog obrane da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoji dio zapisnika o ispitivanju svjedokinje D. L. pred sucem istrage 8. prosinca 2023. koji počinje riječima „ na“ a završava s riječju „nožem“.

2. Protiv tog rješenja podnio je žalbu državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 467. stavak 1. točka 11. ZKP/08., iako je iz žalbenih navoda vidljivo da se suštinski radi o žalbi na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da ukine pobijano rješenje.

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom  495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

5. U pravu je državni odvjetnik kad u žalbi ukazuje da niti jednom odredbom ZKP/08. nije propisano da se na temelju iskaza svjedoka koji ima saznanja o kaznenom djelu i počinitelju tog djela ne bi mogla temeljiti odluka ukoliko je do tog saznanja došao na osnovi kazivanja privilegiranog svjedoka te da se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitom dokazu.

5.1. Prvostupanjski sud obrazlažući rješenje pogrešno smatra da se u konkretnom slučaju radi o situaciji koja je regulirana odredbom članka 10. stavak 2. ZKP/08., jer se izdvojeni dio iskaza svjedokinje D. L. odnosi na to što joj je rekla tzv. privilegirana svjedokinja, majka okrivljene M. L. koja je blagodat i koristila (zapisnik od 8. prosinca 2023. list 112).

5.2. Naime, građani koji su izvan kaznenog postupka (pa i prije pokrenutog kaznenog postupka) nešto saznali od privilegiranih svjedoka koji su prihvatili blagodat nesvjedočenja, mogu se u svojstvu svjedoka ispitati o sadržaju tako dobivenih izjava. Privilegirani svjedoci su svojom slobodnom voljom odlučili pred njima govoriti o okolnostima koji su predmet utvrđivanja kaznenom postupku, pa zabrana ispitivanja takvih svjedoka „po čuvenju“ ne proizlazi iz odredbe članka 285. ZKP/08. a niti bilo koje druge odredbe ZKP/08. Stoga izvor saznanja tih svjedoka koji potiče iz izvansudskog postupka, ne čini iskaze tih svjedoka nezakonitim dokazima u smislu članka 10. stavak 2. ZKP/08. Takvo pravno shvaćanje izraženo je u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, npr. I Kž-1256/04 od 12. siječnja 2005., Kžm-14/2017 od 29. lipnja 2017., I Kž-111/16. od 24. veljače 2016.

6. S obzirom na navedeno, a da u skladu s odredbom članka 494. stavak 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08., valjalo je odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 7. veljače 2024.