REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2627/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Goranke Barać Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. OS, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. Hrvatskog crvenog križa - Gradsko društvo crvenog križa Osijek, Šetalište P. Preradovića 6, OIB 90585353515, koje zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Burić i Mišljenović Dasović, sa sjedištem u Osijeku, protiv tuženika: 1. ES iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ĐS, ranije ES iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Branko Nenadić, odvjetnik u Osijeku, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž - 1053/2022-2, Gž - 1054/2022-2 od 25. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Bjelovaru broj P - 1047/2021-80 od 22. rujna 2022., dopunjena rješenjem istog suda broj P - 1047/2021-84 od 11. listopada 2022., ispravljena rješenjem tog suda broj P-1047/2021-106 od 3. travnja 2023., u sjednici održanoj 29. studenog 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž - 1053/2022-2, Gž - 1054/2022-od 25. siječnja 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Bjelovaru broj P - 1047/2021-80 od 22. rujna 2022., dopunjena rješenjem istog suda broj P - 1047/2021-84 od 11. listopada 2022 te ispravljena rješenjem tog suda broj P- 1047/2021-106 od 3. travnja 2023.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, u odnosu na naznačena pravna pitanja nije riječ o pitanjima koja su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbi članka 385.a stavak 1. ZPP-a.
4. Pobijana presuda temelji se na činjeničnim utvrđenjima da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz odredbi čl. 66. – 71. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) za pobijanje dužnikovih radnji, u okviru kojih pretpostavki cijeni da je tražbina tužitelja dospjela do utuženja. Prema pravnom shvaćanju ovog suda zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 25. svibnja 2021., „...dospjelost vjerovnikove tražbine za isplatu, kao jedna od općih pretpostavki za pobijanje dužnikovih pravnih radnji poduzetih na štetu vjerovnika (članak 66. stavak 1. ZOO-a), mora postojati u trenutku podnošenja tužbe.“ Shodno navedenom, materijalnopravno pitanje kojeg tuženici naznačuju u prijedlogu nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, jer pobijana presuda ne odstupa od citiranog pravnog shvaćanja ovog revizijskog suda. Postupovnopravna pitanja kako su ih tuženici naznačili u prijedlogu, iscrpljuju se u isticanju bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Međutim navedeno nije samo po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Kako, u odnosu na naznačena pravna pitanja nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, riješeno je kao u izreci pod t. I. ovog rješenja.
6. Isto tako, postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje su tuženici dostavili uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, tuženici nisu učinili vjerojatnim da bi im bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, tuženici su se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvali na razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da im je u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da tuženici nisu učinili vjerojatnim da bi im u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci pod t. II. ovog rješenja.
Zagreb, 29. studenog 2023.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
