REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3728/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HB, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Draganu Mijoču, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika JB pok. H iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Feliksu Dukanu, odvjetniku u Solinu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-587/2023-2 od 2. svibnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3218/2018 od 13. siječnja 2023., u sjednici održanoj 29. studenog 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske odluke naznačene u uvodu ovog rješenja
2. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo je da u ovom predmetu nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije.
3. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije smatrajući da joj je povrijeđeno pravo na pošteno i nepristrano suđenje, pravo na pristup sudu, koja temeljna ljudska prava su zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te ujedno postavlja sljedeća pitanja:
(1) “Predstavlja li grubu povredu odredaba parničnog postupka; povredu prava zajamčenog člankom 29. Ustava Republike Hrvatske; povredu prava na pošteno suđenje zajamčenog člankom 6.1. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; činjenica da je stranka na raspravnom ročištu postavila zahtjev za izuzeće uredujućeg suca, a da pri tom uredujući sudac nije, sukladno članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona o parničnom postupku, posebnim rješenjem odlučio nastaviti s radom niti odredio da se spis predmeta umnoži te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzeće proslijedi na odlučivanje predsjedniku suda, već je u toj situaciji zaključio raspravljanje pa tek s danom objave presude donio rješenje kojim se odbacuje se kao nedopušten zahtjev kojim traži izuzeće uređujućega suca?” (2) “Predstavlja li grubu povredu odredaba parničnog postupka; povredu prava zajamčenog člankom 29. Ustava Republike Hrvatske; povredu prava na pošteno suđenje zajamčenog člankom 6.1. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; činjenica da je stranka obrazloženo predložila izradu dopune vještačenja (pri čemu bez provođenja tog dokaza ne može precizirati tužbeni zahtjev), a da je sud navedeni dokazni prijedlog odbio bez valjanog razloga?’’
(3) “Može li stranka na temelju zakona steći pravo vlasništva posebnog (realnog) dijela nekretnine, točnije stana u kući, a bez povezivanja toga stana kao posebnog (realnog) dijela s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele kuće kako to i nalažu odredbe članka 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?”
3. Prvo postavljeno pitanje polazi od pogrešne postavke da je odluka o zahtjevu za izuzeće utemeljena na čl. 75. st. 2. i 3. ZPP jer iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je utemeljena na čl. 73. st. 2. toč. 3. ZPP. Drugo postavljeno pitanje također polazi od pogrešne pretpostavke da je sud odbio dokazni prijedlog dopunom vještačenja bez kojeg ne može precizirati tužbeni zahtjev bez valjanog razloga. Naime, nižestupanjskih sudovi su dali razloge zbog čega je odbijen dokazni prijedlog tužiteljice, budući da su utvrdili da tužiteljica nije aktivno legitimirana tražiti suvlasništvo na utuženoj nekretnini na kojoj se niti ne nalazi predmetna gradnja, a da ni dodatno očitovanje vještaka o površinama balkona i vanjskog stepeništa te "preciziranje" tužbenog zahtjeva u pogledu drugačijeg suvlasničkog dijela na utuženoj nekretnini ne bi bilo od utjecaja na odluku o osnovanosti njezina zahtjeva. S obzirom da su nižestupanjski sudovi utvrdili da je već iz ranije navedenih razloga tužbeni zahtjev neosnovan, odgovorom na treće pitanje ne bi se izmijenila konkretna pozicija tužiteljice, pa tako nije od utjecaja za razrješenje spora. Stoga se ne radi o pitanjima važnim za odluku u sporu u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Člankom 385.a st. 2. ZPP propisano je da će se revizija dopustiti ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije smatrajući da joj je povrijeđeno pravo na pošteno i nepristrano suđenje, pravo na pristup sudu, pozivom na čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja), shvaćanje nižestupanjskih sudova izraženo u pobijanoj presudi te sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, ocjena je ovog suda da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava bila povrijeđena temeljna ljudska prava na koja se poziva, tako da nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu članka 385.a st. 2. ZPP.
5. Slijedom navedenog, kako nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 1 ZPP u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke, dok je u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP valjalo na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 29. studenog 2023.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
