Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž Ob-212/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vande Senta kao predsjednice vijeća, Marijana Vugića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice L. A. iz M. …, OIB: … koju zastupa punomoćnik H. G., odvjetnik iz V., protiv tuženika B. A. iz M., …, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica V. Š., odvjetnica iz V., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv dijela presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P Ob-191/19-48 od 9. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 28. studenog 2023.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj P Ob-191/19- 48 od 9. ožujka 2023. u točki I. izreke u dijelu koji se odnosi na nekretninu upisanu u zk. ul. 2421 k.o. Mirkovci, kč. br. 919/1 kuća i dvor u selu s 5051 m[2] te u točki II., III. i IV. izreke te se u tom dijelu predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

„I./ Utvrđuje se da su nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Vinkovcima upisane u zk.ul. 2421 k.o. M., kč.br. 919/1 kuća i dvor. u selu sa 5051 m2

-nekretnine upisane u zk.ul. 500 k.o. M., kč.br. 665 oranica G. sa 9224 m2, kč.br. 666 oranica G. sa 2750 m2, kč.br. 672 ranica G. sa 6585 m2 tj. ukupno 18559 m2,

-nekretnine upisane u zk.ul. 2773 k.o. M., kč.br. 671 oranica G. sa 2524 m2,

-nekretnine upisane u zk.ul. 2774 k.o. M. kč.br. 670 oranica G. sa 2489 m2,

-nekretnine upisane u zk.ul. 705 k.o. M. kč.br. 578/2 oranica G. sa 1309 m2,

-nekretnine upisane u zk.ul. 382 k.o. M., kč.br. 1489 oranica M. sa 5701 m2, zajednički stečena imovina tužiteljice L. A. M., …, OIB … i tuženika B. A. M., …, OIB … svatko u ½ dijela što je tuženik dužan priznati, te izdati tužiteljici L. A. tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu njenog suvlasničkog dijela od ½ dijela navedenih nekretnina, a u suprotnom će tu ispravu zamijeniti ova presuda – sve u roku od 15 dana.

II./ Utvrđuje se da su nekretnine upisane u zk.ul. 920 k.o. M. i to kč.br. 673/1 oranica G. sa 5713 m2 samovlasništvo tužiteljice L. A. M. …, OIB … što je tuženik dužan priznati, te izdati tužiteljici L. A. tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu njenog samovlasništva, a u suprotnom će tu ispravu zamijeniti ova presuda – sve u roku od 15 dana.

III./ Utvrđuje se da su pokretnine i to tri traktorske prikolice, kombajn, freza traktor marke IMT 560 reg. oznake …, autoprikolica reg. oznake …, osobni automobil marke V. reg. oznake …, te osobni automobil marke P. reg. oznake …, zajednička bračna stečevina parničnih stranaka te je slijedom toga tuženik dužan tužiteljici priznati pravo vlasništva u ½ dijela na navedenim pokretninama u roku od 15 dana.

IV./ Tuženik B. A. OIB. … dužan je tužiteljici L. A., OIB … naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.990,84 eur/15.000,00 kn - sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V./ Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Utvrđuje se vrijednost zajedničke ušteđevine tužiteljice L. A. M., …, OIB … i tuženika B. A. M., …, OIB … kao bračnih drugova iznosi 10.000,00 eur u protuvrijednosti kuna, te je slijedom toga tuženik dužan isplatiti tužiteljici iznos od 5.000,00 eur kunske protuvrijednosti po srednjem tečaju banke na dan plaćanja sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe do isplate, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana" – kao neosnovanim.

VI./ Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na parnični trošak kao neosnovanim.“

2. Protiv ove presude pod točkom I. izreke u dijelu koji se odnosi na nekretninu upisanu u zk. ul. 2421 k.o. M., kč. br. 919/1 kuća i dvor u selu s 5051 m[2] te u odnosu na točku II., III. i IV. izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda u pobijanom dijelu preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. Žalba je osnovana.

4. Donoseći pobijanu presudu, a na što ukazuje i žalba tuženika, prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a to je da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi i stanja spisa kao i da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama kao i relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 353. st.

1. u vezi čl. 186. st. 1. i u vezi čl. 109. ZPP, a zbog čega presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

5. Prvostupanjski sud navodi sljedeće:

„Bračnu stečevinu kao imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine uređivao je i Zakon o braku i porodičnim odnosima i kasnije Obiteljski zakon. Zakon o braku I porodičnim odnosima propisivao je da imovina bračnih drugova predstavlja zajedničko vlasništvo te da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu I stjecanju te imovine (čl. 281 st. 1 i 2), no od 01.srpnja 1999. imovina bračnih drugova stečena u bračnoj zajednici ima status zajedničkog vlasništva, a od toga datuma status suvlasništva u jednakim dijelovima, te više nije važno u kojem je omjeru bračni drug doprinio stjecanju zajedničke imovine. Ovakav svoj stav sud temelji na odluci Vrhovnog suda RH Rev-577/08. i Rev-57/05. u kojoj odluci Vrhovni sud navodi da su za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini mjerodavni propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja odnosno u vrijeme kada je izvršen pretežiti dio radova.

Kako iz svih izvedenih dokaza jasno proistječe da su u konkretnom slučaju parnične stranke stekle sve nekretnine i pokretnine nakon 01. srpnja 1999.g. to je očigledno da u konkretnom slučaju treba primijeniti Obiteljski zakon (Narodne novine broj 162/98) čiji čl. 252. i 253. jasno propisuju da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, a prema stavku 3 bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.

Iz iskaza parničnih stranaka jasno proistječe da nisu zaključili bračni ugovor niti sporazumom podijelili zajednički stečene nekretnine i pokretnine, a kako su sve ovo stekli na osnovu rada za vrijeme bračne zajednice, a pri tome se radom smatra svaka djelatnost bračnih drugova kojom oni ostvaruju prihode, odnosno pridonose povećanju svoje imovine kao npr. prihod ostvaren na temelju ugovora o radu, na temelju poslova u domaćinstvu ili poljoprivredi, to je prema ocjeni suda primjenom citiranih zakonskih odredbi tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan kako za nekretnine navedene u točki I. tužbe tako i za pokretnine pobrojane u točki III.“

6. U pravu je prvostupanjski sud kada navodi popis kojima su zakonski uređeni imovinski odnosi bračnih drugova.

7. Međutim, a na što tuženik pravilno ukazuje u žalbi glede nekretnine upisane u zk. ul. 2421 k.o. M., kč. br. 919/1 kuća i dvor u selu s 5051 m[2] je nekretnina koja je kupljena 7. srpnja 1998., a kako to i proizlazi iz spisu priležećeg kupoprodajnog ugovora između Š. M. kao prodavatelja i tuženika kao kupca (list 32-33 spisa), dakle, nekretnina je kupljena prije 1. srpnja 1999. pa je stoga na tu nekretninu valjalo primijeniti odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima te cijeniti doprinos parničnih stranaka prilikom stjecanja te nekretnine.

8. Nadalje, u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. 920 k.o. M. i to kč. br. 673/1 oranica G. s 5713 m[2] , a koja je prema spisu priležećem kupoprodajnom ugovoru kupljena od strane tuženika dana 14. studenog 2012. valja reći da iz u tom dijelu suglasnih iskaza stranaka proizlazi da je nekretnina plaćena 4.000,00 eura s time da tužiteljica tvrdi da od iznosa kupoprodajne cijene njezina vlastita imovina je iznos od 3.500,00 eura, dok tuženik tvrdi da je njezina vlastita imovina iznos od 3.200,00 eura s time da obje stranke navode da razliku do punog iznosa kupoprodajne cijene je nadodao tuženik (nije jasno da li taj iznos je onda predstavljao njegovu vlastitu imovinu ili bračnu stečevinu stranaka), pri čemu je i tužiteljica u podnesku od 14. prosinca 2022. navela da bi tuženik na predmetnoj nekretnini imao barem 1/10 suvlasničkog dijela pa se stoga ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da navedena nekretnina predstavlja njezinu vlastitu imovinu.

9. Odgovaraju navodi žalbe da glede pokretnina pod točkom III. izreke prvostupanjski sud nije naveo kada su te nekretnine kupljene, a o čemu ovisi i primjena mjerodavnog propisa glede uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova pri ćemu samo u odnosu na automobil marke P. ovaj sud ukazuje na to da je tužiteljica u prigovoru na iskaz tuženika na zapisniku od 6. travnja 2021. navela da automobil marke P. je stečen prije 1. srpnja 1999., pa je svakako potrebno, jer o tome stranke nisu iskazivale, da se stranke dopunski saslušaju na okolnost vremena stjecanja tih nekretnina o čemu i ovisi primjena mjerodavnog propisa koji uređuje imovinske odnose bračnih drugova.

10. Odgovara da svaka od utuženih pokretnina mora biti u dovoljnoj mjeri individualizirana da bi se mogla razlikovati od drugih stvari u pravnom prometu, no po mišljenju ovog suda kada su vozila, traktor i auto prikolica označene po svojoj registarskoj oznaci, tada su u dovoljnoj mjeri individualizirani sukladno Pravilniku o registraciji i označavanju vozila („Narodne novine“, broj 130/17) pri čemu valja ukazati da je prvostupanjski sud zatražio i dobio podatke od Stanice za tehnički pregled vozila iz V. iz službene evidencije Ministarstva unutarnjih poslova glede marke pojedinih vozila, godine proizvodnje kao i broja šasije (list 146 spisa), a podaci su i dobiveni od Policijske uprave V.-s. (list 163 spisa).

11. Stoga je potrebno, a uz činjenicu da je potrebno u tijeku ponovljenog postupka i utvrditi vrijeme kada su te pokretnine stečene, pozvati tužiteljicu glede pokretnina i to traktorske prikolice, kombajna i freze na dopunu svoje tužbe u smislu odredbe čl. 186. i čl. 109. ZPP.

12. Zbog navedenog, a temeljem čl. 369. st. 1. ZPP valjalo je u pobijanom dijelu ukinuti prvostupanjsku presudu s time da će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud otkloniti one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazao ovaj sud (točka I.).

13. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP (točka II.).

U Zagrebu 28. studenog 2023.

Predsjednica vijeća:

Vanda Senta