REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2279/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice SS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II. tužitelja ŠS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Saši Čačiću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika IMPULS-LEASINGA d.o.o. iz Zagreba, Velimira Škorpika 24, OIB 65918029671, zastupanog po punomoćniku Zlatku Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu I. i II. tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž- 840/2022-3 od 2. veljače 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj P-181/2019-36 od 15. lipnja 2022., u sjednici održanoj 28. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 1. i pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 2., prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-840/2022-3 od 2. veljače 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj P-181/2019-36 od 15. lipnja 2022., I. i II. tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
„1. Je li drugostupanjski sud dužan, odlučujući o žalbi, ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti te dovodi li u kontekstu odredbe čl. 375. st. 1. ZPP propust drugostupanjskog suda da postupi sukladno toj obvezi do nezakonitosti drugostupanjske odluke?,
2. Materijalno pravnog pitanja ništetnosti privatnih isprava, javnobilježničke isprave, ugovora o zalogu, kojom se ukazuje na ništetnost isprave koja je ovršna isprava u ovršnom postupku čija valjanost nije ispitana u sudskom postupku, koje isprave su rezultat nesporazuma stranaka i koje u svom sadržaju imaju odredbu koja je po svom sadržaju suprotna naravi zaloga, jer je u istoj sadržano da dužnik, založni dužnik za obveze dužnika prema založnom vjerovniku za tražbinu osiguranu tom ispravom osim predmetom zaloga odgovaraju cijelom svojom imovinom, a koju je takvu bez posebnog upozorenja strankama na sadržaj iste potvrdio javni bilježnik, iako je temeljem odredbe čl. 58. Zakona o javnom bilježništvu to obvezan naznačiti u samu potvrdu, kao i pitanja ništetnosti tražbine osigurane takvom ništetnom odredbom čiji je sadržaj suprotan naravi zaloga kao ograničenom stvarnom pravu na točno određenoj stvari, te znači li ništetnost takve odredbe zbog ništetnosti cjelokupne tražbine koja je osigurana takvom odredbom za koju sam zakon utvrđuje da je ništetna i ne podobnost same takve isprave da ima svojstvo isprave podobne za prisilnu naplatu i povlači li to ništetnost cjelokupnog ugovora o zalogu?“.
1.1. Iz sadržaja predmetnog prijedloga za dopuštenje revizije za prepoznati je da I. i II. tužitelji taj prijedlog podnose i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP jer da im je uslijedi osobito teških povreda odredba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje - pravo na obrazloženu sudsku odluku.
1.2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog I. i II. tužitelja za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Ne postoje razlozi važnosti pravnih pitanja naznačenih pod rednim brojem 1. i rednim brojem 2. za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Tužitelji se kao razlog važnosti tih pravnih pitanja pozivaju na okolnost da o tim pravnim pitanjima ne bi postojala praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske. No, ocjena je ovog revizijskog suda da okolnost što o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa revizijskog suda, sama po sebi, to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. K tome ocijenjeno je da pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 1. niti nije pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP koje bi moglo biti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što je odgovor na to pitanje sadržan u jasnoj i potpunoj zakonskoj odredbi (čl. 375. st. 1. ZPP).
2.2. U odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to prava na pravično suđenje odnosno prava na obrazloženu sudsku odluku, ocijenjeno je da tužitelji nisu učinili vjerojatnim da bi im to temeljno ljudsko pravo bilo povrijeđeno uslijed osobito teških povreda odredaba parničnog postupka.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.a st. 4. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 28. studenoga 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
