REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9703/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke u prekršajnom postupku protiv okr. D. B., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, PprP Dubrovnik, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 2. listopada 2023., broj: 4. Pp- 2897/2022, u sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2023.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje prometne policije Dubrovnik, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni na način da se okr. D. B., za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 920,00 EUR (devetsto dvadeset eura) / 6.931,74 HRK (šest tisuća devetsto trideset jednu kunu i sedamdeset četiri lipe)[1] , koju je dužan platiti u roku 15 (petnaest) dana od primitka ove odluke, a ako u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 2. listopada 2023., broj: 4. Pp-2897/2022, okr. D. B. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 66,36 eura, koju je dužan platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 13,27 eura.

2. Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o novčanoj kazni. Predlaže da se žalba prihvati te da se pobijana presuda preinači i okrivljeniku izrekne adekvatna kazna.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Osnovano tužitelj ističe da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni instituta ublažavanja kazne.

5.1. Naime, odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o zaštititi od nasilja u obitelji propisana je novčana kazna od najmanje 920,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

5.2. Naime, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je primijenio odredbu o ublažavanju kazne utvrdivši kao olakotne okolnosti: priznanje, iskazano kajanje, slabo imovno stanje, raniju nekažnjavanost te primjereno vladanje pred sudom.

5.3. Prije svega, prvostupanjski sud je olakotnim cijenio okrivljenikovu raniju nekažnjavanost, a da nije u dokaznom postupku izvršio uvid u prekršajnu ili kaznenu evidenciju okrivljenika, niti prekršajna i kaznena evidencija prilože spisu, pa stoga nije jasno na temelju čega prvostupanjski sud izvodi takav zaključak. Iako je u okrivljenikovim osobnim podacima navedeno "nekažnjavanost za ovu vrstu prekršaja", osim što to nije identično neosuđivanosti, osobni podaci okrivljenika, koje daje sam okrivljenik, ne mogu se uzeti kao točnim, a da nisu dokazani. Stoga ovaj drugostupanjski sud okrivljenikovo ranije ponašanje u vidu njegove osuđivanosti odnosno neosuđivanosti, ne može uzeti u obzir prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne, jer se navedeno ne može utvrditi iz provedenog dokaznog postupka.

5.4. Nadalje, kod ocjene vrste i mjere prekršajnopravne sankcije, prvostupanjski sud potpuno zanemaruje činjenicu težine djela. Naime, okrivljenik je proglašen krivim da je inkriminirane prilike počinio produljeni prekršaj psihičkog nasilja prema svojoj bivšoj partnerici, od 1. lipnja do 7. prosinca 2022., kada je u više navrata dolazio u njezinu kuću te ju vrijeđao u prisutnosti djeteta, kao i putem sms poruka te telefonski, pa se, dakle, radi o težem obliku inkriminiranog prekršaja i većem stupnju ugrožavanja zaštićenog dobra. Osim toga, po ocjeni ovog suda, olakotne okolnosti koje navodi prvostupanjski sud, ni svaka za sebe, a niti u svojoj ukupnosti i kvaliteti, ne čine upravo one posebno izražene olakotne okolnosti koje bi u smislu čl. 37. Prekršajnog zakona, kao zakonski preduvjet, opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne.

5.5. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud, prilikom odmjeravanja kazne, očigledno precijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti te nije uzeo u obzir okolnost težine djela. Pritom svakako treba naglasiti da su kod ovog prekršaja značajno izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja.

6. Imajući na umu prethodno navedeno, ovaj sud je, prihvaćajući žalbu tužitelja, okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma novčane kazne, smatrajući je primjerenom stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

7. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 28. studenog 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.