1              Poslovni broj: Gž-2961/2023-2

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-2961/2023-2

 

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Vedrani Perkušić, u pravnoj stvari tužitelja I. S., OIB: ..., iz G. L., zastupanog po punomoćniku N. N., odvjetniku iz N. G., protiv tuženika I. E., OIB: ..., iz G. L., zastupanog po punomoćnici D. K., odvjetnici iz N. G., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj 5 Psp-9/2022-8 od 21. ožujka 2023., dana 7. veljače 2024.,

 

riješio je

 

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuju rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj 5 Psp-9/2022-8 od 21. ožujka 2023.

 

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„I. Utvrđuje se da je tuženik I. E., OIB ..., iz G. L. , smetao tužitelja I. S., OIB ... iz G. L., u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u z.k.ul.br.448 k.o. G. L. i to čkbr.777/8-Pašnjak u K. sa 13 j i 1274 čhv, na način što je točno neutvrđenog dana, a nakon posljednjeg vršenja posjeda tužitelja, a za koje je smetanje tužitelj saznao dana 14. travnja 2020., na sjeverozapadnom dijelu navedene nekretnine upisane u z.k.ul.br. 448 k.o. G. L. i to čkbr. 777/8-Pašnjak u K. sa 13 j i 1274 čhv u posljednjem mirnom posjedu tužitelja na površini od cca 150,00 m2 posve protupravno i samovlasno posjekao 4 stabla hrasta, kao i posve protupravno i samovlasno crvenom bojom na 30 stabala hrasta, graba i cera iste označio za daljnju sječu, čime je smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu te nekretnine te se tuženiku zabranjuje svako daljnje smetanje na navedeni ili sličan način, sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

 

II. Nalaže se tuženiku I. E., OIB ..., iz G. L., da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da na nekretnini upisanoj u z.k.ul.br. 448 k.o. G. L. i to čkbr. 777/8-Pašnjak u K. sa 13 j i 1274 čhv u posljednjem mirnom posjedu tužitelja i to na sjeverozapadnom dijelu iste nekretnine u posljednjem mirnom posjedu tužitelja u površini od cca 150,00 m2 izvadi iz zemlje panjeve 4 posječena stabla hrasta, zatim zasadi 4 sadnice hrasta, kao i ukloni sa označenih 30 stabala hrasta, graba i cera crvenu boju kojom ih je označio za daljnju sječu i na taj način uspostavi ranije posjedovno stanje u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.“

 

2. Odlukom o trošku naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku iznos od 398,17 eura / 3.000,00 kuna[1] sa zakonskom zateznom kamatom od 21. ožujka 2023. pa do isplate.

 

3. Žali se tužitelj pobijajući prvostupanjsko rješenje u cijelosti i to zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) u vezi s odredbom članka 381. stavak 1. ZPP-a s prijedlogom da se isto preinači odnosno ukine. Zatražio je i trošak žalbenog postupka.

 

4. Na žalbu nije odgovoreno.

 

5. Žalba nije osnovana.

 

6. Tužitelj u žalbi prije svega ukazuje da je sud prvoga stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

 

7. Suprotno navodima tužitelja pobijana prvostupanjska presuda nema nedostataka uslijed kojih se ne bi mogla ispitati, razlozi pobijane presude su jasni i razumljivi, te ne postoji proturječnost između razloga navedenih u obrazloženju pobijane presude i provedenih dokaza, radi čega nije počinjena bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

 

8. Predmet spora  je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom nekretnine označene kao čkbr. 777/8 z.k. ul. br. 448 k.o. G. L.

 

9. Činjeničnim navodima tužbe, te iznesenim navodima tijekom postupka tužitelj supstancira predmet spora upravo na nekretnini koju je sud identificirao očevidom na licu mjesta 4. ožujka 2021.

 

10. U navedenim okolnostima, kada je tužitelj nakon identifikacije vještaka mjernika, preciznije odredio i uredio tužbeni zahtjev u okviru prvotno označenog počinjenog smetanja posjeda, ne radi se o postavljanju novog zahtjeva o kome se do tada nije raspravljalo, niti se radi o povećanju ni o povlačenju prvotnog zahtjeva niti zamjenjivanju tog zahtjeva nečim drugim, jer nije došlo do mijenjanja sadržaja zahtjeva niti pravne osnove.

 

11. Naprotiv radi se o istom životnom događaju i jednom pravnom osnovu (istovjetno pravnom shvaćanju izraženom u odlukama Vrhovnog suda RH broj Rev-2346/88 od 7. prosinca 1989., Rev-744/13-2 od 11. rujna 2018, Rev 2213/2018 -2 od 26. travnja 2022.).

 

12. Navedenim, time nije došlo do preinake tužbe koja bi imala značaj objektivne preinake, dakle, okolnosti kada parnica kreće od početka. Radi se samo o preciziranju već iznesene činjenične osnove, te preciziranju zahtjeva u skladu s onim prije postojećim, čime ne stoji žalbeni razlog istaknut po ovom osnovu.

 

13. U smislu odredbe članka 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV) posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

 

14. Zaštita koju sud u postupku zbog smetanja posjeda pruža posjedniku protiv samovlasnog smetanja njegovog posjeda ograničena je samo na pitanje je li posjed postojao i je li bio samovlasno smetan.

 

15. Tako je za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno legitimiran posljednji faktični mirni posjednik stvari, čiji je posjed samovlasno smetan (članak 22. stavak 1. ZV-a), što vrijedi kako za neposrednog tako i posrednog posjednika i to kako za isključivog posjednika, tako i za suposjednika, te nasljednika takvog posjeda (članak 25. ZV-a).

 

16. Pasivno je legitimirana svaka osoba koja je samostalno smetala tuđi posjed uznemirivši ga ili oduzevši ga, kao i osoba u čiju je korist druga osoba poduzela čin smetanja (s njegovim nalogom ili bez naloga). Pasivno je legitimiran samim tim što je čin smetanja išao u njegovu korist.

 

17. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer je u provedenom postupku utvrdio da tuženik nije pasivno legitimiran u ovoj parnici zbog smetanja posjeda, u kojoj tužitelj traži posjedovnu zaštitu, a vezano uz radnje poduzete na čkbr. 777/8 z.k. ul. 448 k.o. G. L., jer nije neposredno izvršio radnju označenu kao čin smetanja posjeda niti je onaj u čijem interesu je smetanje počinjeno, kao ni onaj koji je dao nalog za izvršenje radnje koja predstavlja čin smetanja posjeda (odredbe članka 20. ZV-a u svezi s člankom 21. ZV-a i člankom 22. ZV-a).

 

18. U utvrđenju relevantnih činjenica prvostupanjski sud je ispravno ocijenio iskaze saslušanih svjedoka, a sve opet u kontekstu isprava pregledanih u spisu, kao i u kontekstu zapažanja do kojih je sud došao očevidom uz asistenciju vještaka mjernika.

 

19. Isto tako, ove dokaze je sud ocijenio na način kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a, o čemu prvostupanjsko rješenje sadrži valjane i jasne razloge, koji žalbenim navodima nisu dovedeni u sumnju, pa ih tako prihvaća i na koje radi izbjegavanja suvišnog ponavljanja upućuje i ovaj drugostupanjski sud.

 

20. Osporavajući navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, žalitelj se u svojim žalbenim navodima zadržava na tome da sudskoj ocjeni dokaza suprotstavljaju vlastitu ocjenu, a da pri tom ne navodi u čemu i zbog čega bi sudska ocjena dokaza bila neuvjerljiva, nelogična i neusklađena s pribavljenim i izvedenim dokazima.

 

21. Sudska ocjena dokaza, koju je učinio prvostupanjski sud i koja je prihvaćena od strane drugostupanjskog suda, suglasna je međutim odredbi članka 8. ZPP-a, te takva ocjena dokaza žalbom nije dovedena u sumnju, jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjskog rješenja i izvedenih dokaza.

 

22. Slijedom navedenog, na tako utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je ispravno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev tužitelja.

 

23. Isto tako, prvostupanjski sud ispravno nije raspravljao činjenice prava na posjed i pravnog temelja posjeda, budući da ove činjenice u smislu odredbe članka 22. stavak 2. ZV-a, te članka 441. ZPP-a nisu od značaja u posjedovnoj parnici.

 

24. Odluka o troškovima postupka ispravno je utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

 

25. Kako dakle prvostupanjskim rješenjem, kao ni postupkom koji mu je prethodio, nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka, te kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje ispravno primijenio materijalno pravo, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi ovo rješenje.

 

26. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka je odbijen shodno odredbi članka 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, jer isti nije uspio sa svojom žalbom.

 

U Splitu 7. veljače 2024.