Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Kž-126/2021-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda, Nives Nikolac, kao predsjednice vijeća, Jadranke Biga-Milutin i Branka Ivić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Antonije Perkov, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. Ž. F. i opt. D. C., zbog kaznenog djela iz čl. 230. st. 1. KZ/11, odlučujući povodom žalbe ODO Zlatar broj KO-DO-428/20 od 2. travnja 2021. godine, podnesene protiv presude Općinskog suda u Zlataru, broj K-20/19 od 18. ožujka 2021. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 23. studenog 2023. godine,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, broj K-20/19 od 18. ožujka 2021. godine opt. Ž. F. i opt. D. C. su temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobođeni optužbe, a da bi počinili kazneno djelo protiv imovine razbojništvo iz čl. 230. st. 1. KZ/11, činjeničnog opisa razvidnog iz izreke prvostupanjske presude.

2. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka pali su na teret proračunskih sredstava.

3. Na predmetnu presudu žalbu je izjavio državni odvjetnik u Zlataru zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, sa prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Županijski državni odvjetnik u Šibeniku je izvršio uvid u spis temeljem odredbe čl. 474. st. 1. ZKP/08, te isti dostavio ovom sudu na daljnje odlučivanje.

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Suprotno žalbenim navodima državnog odvjetnika da se prvostupanjska presuda temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud u cijelosti i točno utvrdio sve činjenice kada je optužene Ž. F. i D. C. oslobodio optužbe za kazneno djelo razbojništva iz čl. 230. st. 1. KZ/11 činjeničnog opisa razvidnog iz izreke prvostupanjske presude.

7. Svoja utvrđenja prvostupanjski sud temelji na rezultatima provedenog dokaznog postupka, posebno sadržaju iskaza svjedokinje M. Š., konobarice u ugostiteljskom objektu u Z. utuženog događaja koja svojim iskazom sadržajno potvrđuje navode obrane prvooptuženog Ž. F. iskazujući kako joj je isti kazao da mu je njezin gazda I. O. dužan oko 1.200,00 kuna, da se sa istim ne može dogovoriti s obzirom da mu I. O. ne odgovara na pozive i poruke, da će uzeti iz kase ono što je zaradio, te nakon uzimanja novca iz kase u dva navrata rukom i novcem mahnuo u pravcu video kamere, a svjedokinji kazao neka sve točno ispriča gazdi što se dogodilo, što svjedokinja naknadno i učinila. Pored navedenog, za istaći je da iz sadržaja iskaza vlasnika oštećenog kluba, I. O., koji iskaz prvostupanjski sud u cijelosti navodi u obrazloženju svoje presude, proizlazi da je prvooptuženik Ž. F. kod istog radio, kako ranije prije godinu i pol dana, tako i neposredno prije utuženog događaja kao konobar u njegovim kafićima, pa tako i u periodu od 21. rujna 2018. godine do 8. listopada 2018. godine, da je sa prvooptuženim bio zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sa ugovorenom plaćom u iznosu od 3.439,80 kuna, koji ugovor priložen spisu te izveden kao dokaz od strane prvostupanjskog suda. U daljnjem tijeku svog iskaza I. O. isključuje mogućnost da bi ostao dužan prvooptuženom Ž. F. određeni novčani iznos po osnovu odrađenog rada u njegovom kafiću, ističući kako je opt. Ž. F. u tri navrata na ime akontacije isplatio određene novčane iznose, precizirajući iznos od 250,00 kuna, te iznos od 350,00 kuna koje bi isplatio optuženiku 27. i 30. rujna 2018. godine, pa prvostupanjski sud osnovano zaključuje da se ne može isključiti mogućnost da je I. O. doista prvooptuženom Ž. F. ostao dužan s osnova odrađenog rada, jer iz dokumentacije u spisu ne bi proizlazilo da je isti prvooptuženom Ž. F. za razdoblje u kojem je prvooptuženi kod njega radio kao konobar, isplatio plaću sukladno odredbama ugovora o radu, s obzirom da i sam

I. O. spominje samo isplate akontacija.

8. Sukladno naprijed iznijetom, prvostupanjski sud osnovano zaključuje da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o kaznenom djelu protiv imovine, razbojništvu iz čl. 230. st. 1. KZ/11, već da bi se radilo o kaznenom djelu protiv javnog reda protupravne naplate iz čl. 323. KZ/11, s obzirom da je zaštitni objekt kod kaznenog djela protupravne naplate javni red, a kod kaznenog djela razbojništva imovina, radi čega svega prvostupanjski sud osnovano i zakonito zaključuje da nije ovlašten izmijeniti pravnu kvalifikaciju utuženog kaznenog djela jer bi time prekoračio optužbu.

9. Zbog svega naprijed iznijetog, žalbeni navodi državnog odvjetnika da bi se prvostupanjska presuda temeljila na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju su neosnovani i neprihvatljivi.

10. U odnosu na drugooptuženog D. C., u pravu je prvostupanjski sud kada navodi, da u konkretnom slučaju, drugooptuženi u svojstvu supočinitelja kaznenog djela protupravne naplate, ne mora biti vjerovnik, već i neka druga osoba koja za vjerovnika naplaćuje dug, pri čemu svemu, nije odlučno da li konkretni dug na koji se poziva prvooptuženi Ž. F. objektivno postoji ili ne, već je dovoljno da je počinitelj uvjeren u svojoj svijesti da dug postoji, te da mu je namjera naplata tražbine za koju smatra da mu duguje druga osoba.

11. Kako pri svemu tome nisu počinjene ni bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, to je trebalo odbiti žalbu državnog odvjetnika, kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

Šibenik, 23. studenog 2023.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Nives Nikolac, v. r.