REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 2698/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Rađenović, odvjetnik u Jastrebarskom, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Jagićeva 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1634/22- 4 od 2. studenoga 2022., kojima je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Pn-33/22 od 15. srpnja 2022. u odbijajućem dijelu u odnosu na dio tužbenog zahtjeva i zahtjevu za naknadu troška parničnog postupka, u sjednici vijeća održanoj 22. studenoga 2023.,

r i j e š i o  j e:

Tužitelju se dopušta revizija protiv odluke o troškovima postupka, sadržane u rješenju Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1634/22-4 od 2. studenoga 2022., u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova parničnog postupka, zbog pravnog pitanja koje glasi:

„Ima li tužitelj, pri donošenju odluke o trošku, u situaciji kada tuženik osporava osnovu tužbenog zahtjeva u cijelosti, zbog čega je provedeno vještačenje – koje troškove je predujmio tužitelj, pravo na priznanje (dosudu) tih troškova vještačenja (i pristupa sudskog vještaka) u cijelosti, bez obzira što je tužbenim zahtjevom uspio samo djelomično?"

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-1634/22-4 od 2. studenoga 2022., kojima je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Pn-33/22 od 15. srpnja 2022. u odbijajućem dijelu tužbenog zahtjeva i odlučeno o troškovima parničnog postupka.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385. a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj : 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer u odnosu na to pitanje pobijana odluka odstupa od shvaćanja revizijskog suda koje je izraženo u odlukama Rev 842/10-2 od 29., rujna 2010., Rev-868/04-2 od 10. studenoga 2004. i Rev 1687/09-2 od 8. travnja 2010., a na koje odluke ukazuje tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije.

4. Prema ocjeni ovog suda preostala pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu pa se, shodno odredbi čl. 389.b st. 3. ZPP-a, za navedena pitanja, uzima da je prijedlog povučen. Naime, prvo i drugo pitanje koje se odnosi na primjenu odredbe čl. 1092. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11 78/15 i 29/18) odnosno doprinos oštećenika vlastitoj šteti ne proizlazi iz razloga na kojima je donesena pobijana odluka, dok trećim i četvrtim procesnopravnim pitanjem tužitelj ukazuje na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu čl. 382. ZPP-a, jer i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz praksu.

5. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389. b st. 3. ZPP-a u odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 22. studenoga 2023.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek