REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3598/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Branki Mandić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika VD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mili Mikecin Mišetić, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2771/2020-2 od 6. prosinca 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6357/18 od 18. listopada 2019., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P-6357/18 od 3. veljače 2020., u sjednici održanoj 22. studenoga 2023.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2771/2020-2 od 6. prosinca 2022. kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6357/18 od 18. listopada 2019., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P-6357/18 od 3. veljače 2020., tuženik je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

1. Je li ugovor o trajnom prijenosu prava korištenja idealnog dijela nekretnine valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću preostalog dijela nekretnine?,

2. Smatra li poštenim stjecateljem u smislu odredbe članka 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stranka kojoj je poznato stanje u zemljišnim knjigama i koja je sudjelovala u zemljišnoknjižnom postupku (Komisiji za ispravak zemljišne knjige) u vezi iste nekretnine?,

3. Smatra li se poštenim posjednikom u smislu odredbe članka 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužitelj koji je u posjedu nekretnine u suvlasništvu s tuženim bez valjanog pravnog akta?.

1.1. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.

2.1. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 1. i u odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 3. ne postoje razlozi važnosti tih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Sudske odluke na koje se tuženik poziva (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 389/2014 od 29. svibnja 2019. i rješenje istog suda broj Rev 2159/2014 od 12. lipnja 2019. te presuda i rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-33/2021 od 7. listopada 2021.) donesene su u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom slučaju.

2.2. Pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 2. nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što na to pitanje nije moguće dati jednoznačan odgovor primjenjiv i u drugim slučajevima, jer odgovor na to pitanje ovisi o više okolnosti svakog pojedinog slučaja.

3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 22. studenoga 2023.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug