REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2016/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) JV pok. J iz [adresa], 2.1.) Stoje JV ud. K iz [adresa], 2.2.) KV pok. K iz [adresa], 2.3.) DV pok. K iz [adresa], tužiteljice od 2.1.) do 2.3.) kao nasljednice pok. ABC pok. D i kao nasljednika ABC pok. G, 3) GV pok. D iz [adresa] i kao nasljednika ABC pok. G, 4) ČV pok. Č iz [adresa] i kao nasljednika ŽV (ABC) rođ. ABC, 5) HV pok. Ž iz [adresa], 6) LV pok. Č iz [adresa] i 7) ABC pok. Č iz [adresa], tužitelji od 5) do 7) i kao nasljednici ŽV (ABC) rođ. ABC, koje zastupa punomoćnik Zdenko Margarin, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika: 1) JVĆ ud. H [adresa], 2) mlt. ABC pok. H iz [adresa], zastupanog po zakonskoj zastupnici - tuženici pod 1) i kao nasljednici ABC pok. J i ABC pok. PV, 3) UV pok. J iz [adresa] i kao nasljednice ABC pok. PV, 4) ABC pok. ABC iz [adresa], 5) GV pok. ABC iz [adresa], 6) ĆV pok. L iz [adresa], 7) UV pok. L iz [adresa], tuženici od 4) do 7) kao nasljednici ABC pok. PV i AV ud. L, 8) ABC pok. ABC iz [adresa] i 9) ABC pok. PV iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Dragan Jurjević, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru broj Gž-42/2019-4 od 11. siječnja 2023., kojima je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru broj P-771/2017-241 od 12. prosinca 2018., u sjednici održanoj 22. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e :
Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zadru broj Gž-42/2019-4 od 11. siječnja 2023., kojima je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru broj P-771/2017-241 od 12. prosinca 2018.
2. Tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljaju više pravnih pitanja. Razloge zbog kojih pitanja smatraju važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navode da je o postavljenim pitanjima drugostupanjski sud u pobijanoj odluci zauzeo suprotno shvaćanje od pravnog shvaćanja iznesenog u odlukama broj Rev 233/1996 od 16. veljače 2000., Rev 3223/1994 od 12. prosinca 1996., Rev 1149/1994 od 15. prosinca 1996., Rev 81/2010 od 5. lipnja 2012., Rev-x 1151/2011-2 od 19. rujna 2012., Rev-x 9/2017-2 od 4. veljače 2020., Rev 3157/2014- 2 od 2. rujna 2015. i dr., i odlukama Županijskog suda u Zadru broj Gž 224/1991 od 23. listopada 1991. i Gž 2654/2014 od 4. travnja 2017., te odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3512/2016 od 15. veljače 2018.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbom članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Naime, tuženici postavljenim pitanjem pod oznakom A. problematiziraju ako je u zemljišnoj knjizi upisana treća osoba odnosno Republika Hrvatske koja nije stranka ovopredmetnog postupka, pa time niti ne osporava pravo vlasništva, odnosno jače pravo na posjed, može li se u publicijanskoj tužbi isticati prigovor dosjelosti ili se taj prigovor mora istaći samo protiv upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika u nekoj novoj tužbi.
5.1. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da su prednici tuženika 14. kolovoza 1980. tražili priznanje prava vlasništva temeljem samovlasnog zauzeća (…) pa da na strani istih nedostaje savjesnost posjeda kao jedna od pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Stoga od odgovora na postavljeno pitanje ne ovisi odluka u ovom sporu, jer odgovorom na postavljeno pitanje, tuženici ne mogu ostvariti povoljniju poziciju u ovoj parnici.
6. Pitanjem pod oznakom B. se problematizira ako je podnesen zahtjev za priznavanje prava vlasništva po osnovi uzurpacije je li navedeno isključuje stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti ili nekoj drugoj pravnoj osnovi.
6.1. U situaciji kada su sudovi utvrdili da uzurpacija isključuje stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti jer nedostaje pretpostavka savjesnosti (…) postavljeno pitanje se u bitnome odnosi na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja.
7. Pitanjem pod oznakom C. se problematizira je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. i 2. ZPP ako je sud propustio utvrditi sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelosti.
7.1. Radi se o pitanju koje predstavlja prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka koje kao takvo (samo za sebe) nije pravno pitanje propisano odredbom članka 385.a stavak 1. ZPP koje bi omogućilo ovom sudu da odgovorom na njega osigura jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili razvoj prava kroz sudsku praksu.
8. Pitanjem pod oznakom D. se problematizira tko se smatra samostalnim posjednikom. Odgovor na postavljeno pitanje proizlazi iz odredbe članka 11. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14).
9. Pitanjem pod oznakom E. se ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 375. ZPP, a pitanjem pod oznakom F. na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP.
9.1. Pitanja koja se odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka ne predstavljaju pravno pitanje kakvo je propisala odredba članka 385.a stavak 1. ZPP. Naime, postavljena pitanja nisu sama po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe članka 385.a ZPP, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
10. Pitanjem pod oznakom G. se problematizira je li moguće steći pravo vlasništva na dijelu zgrade i zemljišta ispod zgrade, te odvojeno od toga vlasništvo zemljišta oko dijela zgrade na određenoj katastarskoj čestici u suvlasništvu stranaka, te može li se steći pravo suvlasništva na dijelu katastarske čestice, može li se istovremeno steći pravo suvlasništva i pravo vlasništva na istom dijelu određene katastarske čestice.
10.1. Međutim, odgovor na postavljeno pitanje ovisi o utvrđenim činjenicama i okolnostima svakog konkretnog slučaja.
11. K tomu, iako već obzirom na navedeno nije odlučno, odluke na koje se pozivaju podnositelji prijedloga u smislu razloga važnosti, ne odgovaraju činjeničnim utvrđenjima, a slijedom toga niti pravnom shvaćanju na kojem je utemeljena odluka drugostupanjskog suda. Isto tako, odluke Županijskog suda u Zadru broj Gž 224/1991 od 23. listopada 1991. i Gž 2654/2014 od 4. travnja 2017. (odluke kojima se ukidaju ranije donesene prvostupanjske odluke) su donesene u okviru ovog predmetnog postupka pa ne predstavljaju odgovarajući razlog važnosti.
12. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom članka 385.a stavak 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. i 2. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 22. studenoga 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
