REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1902/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića, člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. Š. iz C., G., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik S. M. L., odvjetnica u Z., protiv tuženika P. V. p. d.o.o., OIB ..., V., kao slijednik P. V.-M. i. d.d., OIB ..., V., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika E. o. d.d., OIB ..., koje zastupa punomoćnik dr. sc. H. P., odvjetnik u Odvjetničkom društvu G. i p. u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika i umješača za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R- 24/2023-3 od 8. veljače 2023. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-82/2018-67 od 28. listopada 2022., na sjednici 22. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e
Dopušta se tuženiku i umješaču podnošenje revizije protiv dijela presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-24/2023-3 od 8. veljače 2023. pod točkom I. izreke i to u dijelu u kojem je potvrđena odluka o zateznim kamatama na dosuđenu naknadu neimovinske štete u točki I. izreke presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-82/2018-67 od 28. listopada 2022., u odnosu na pravno pitanje:
''da li zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu mogu početi teći od dana podnošenja zahtjeva za isplatu naknade neimovinske štete unatoč tome što je u postupku utvrđeno da su sve posljedice štetne radnje bile poznate nakon podnošenja odštetnog zahtjeva sve ovo budući je provedenim vještačenjem utvrđeno da je nastupilo pogoršanje zdravstvenog stanja koje nije postojalo u vrijeme postavljanja zahtjeva za naknadu štete, pa da li je radi toga osporena drugostupanjska presuda u protivnosti s pravnim stajalištima izraženima u odlukama Vrhovnog presuda RH Rev- 1756/1998-2 od 26. 09. 2001., Rev-2621/2017-2 od 26. 08. 2020.?''.
Obrazloženje
1. Tuženik i umješač podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske odluke naznačene u izreci ove odluke.
2. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22. i 114/22.- dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da su predlagatelji u prijedlogu za dopuštenje revizije postavili pravna pitanja za koje smatraju da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te su pozvali se i na povredu prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
5. Prvostupanjski sud naložio je tuženiku naknadu štete tužitelju koju je on pretrpio na radu, i to neimovinsku, kao povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinsku, za pruženu tuđu pomoć i izgubljenu zaradu.
6. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska odluke izuzev u dijelu odluke o izgubljenoj zaradi, cijeneći da je dijelom nastupila zastara potraživanja u odnosu na taj zahtjev, te je u tom dijelu odluka preinačena.
7. Prvim pitanjem predlagatelji problematiziraju postupanje drugostupanjskog suda u smislu odgovaranja na žalbene navode, prvenstveno u odnosu na prigovor doprinosa tužitelja štetnom događaju i u odnosu na žalbene prigovore o postojanju proturječnosti u prvostupanjskoj odluci i sa sadržajem spisa. Drugim pitanjem prigovaraju u suštini ocjeni dokaza, a trećim pitanjem nepravilnom obrazloženju drugostupanjske odluke, sve također vezano za prigovor suodgovornosti. Četvrtim pitanjem podnositelji prigovaraju zastari imovinske štete vezano za preinačeni tužbeni zahtjev, petim pitanjem u suštini prigovaraju nedostatku obrazloženja vezanom za tijek zatezne kamate na naknadu neimovinske štete, a sedmim, osmim i devetim pitanjem problematiziraju pravilnost odluke o troškovima postupka, te u tom smislu se pozivaju i na povredu prava na pravično suđenje (šesto pitanje citirano je u izreci ove odluke).
8.1. U odnosu na prvo pitanje, te treće i peto, odgovor je sadržan u samoj zakonskoj odredbi iz čl. 375. st. 1. ZPP, kao što je u odnosu na drugo pitanje sadržan u čl. 8. ZPP. U odnosu na četvrto pitanje drugostupanjski sud je postupio sukladno shvaćanju ovog suda sa 6. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 20. rujna 2021. kada je dijelom preinačio prvostupanjsku odluku i dijelom odbio tužbeni zahtjev, a za iznos koji nije u zastari potvrdio pobijanu prvostupanjsku odluku. U odnosu na pitanja vezana za troškove postupka za istaći je da je ono ovisno o tome je li podnesen zahtjev za naknadu troškova postupka u zakonom propisanom roku, o čemu ovaj sud na temelju dostavljenoga ocjenjuje da tim postavljenim pitanjima izostaje pretpostavka univerzalnosti. Stoga sva ta pitanja nemaju značaj važnosti iz odredbe čl. 385.a st.1. ZPP.
8.2. Isto tako nedostaje pretpostavka vjerojatnosti osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i materijalnog prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
9. No, razmatrajući prijedlog u pogledu šestoga pitanja, koje je citirano u izreci ove odluke, ovaj sud je ocijenio da se radi o pravnom pitanju kojeg su nižestupanjski sudovi razmatrali, koje je važno za odluku u sporu te koje je važno za razvoj prava u sudskoj praksi, sve smislu odredbi čl. 385a. st. 1. ZPP. Naime njime podnositelj problematizira situaciju kada je tijekom parnice tužitelj preinačio tužbeni zahtjev njegovim povišenjem, a prvostupanjski sud utvrđuje i dosuđuje naknadu neimovinske štete na temelju dokumentacije i provedenog vještačenja za koju navodi da je naknado dostavljena i da je došlo do pogoršanja tužiteljeva zdravstvena stanja (odlomak 52. prvostupanjske odluke), a s druge strane (odlomak 57) navodi da je vještačenjem utvrđeno da je liječenje tužitelja završeno prije podnošenja tužbe, a da ta naknada dokumentacija upućuje na provođenje terapije, kontrole i preglede. U tom smislu i drugostupanjski sud obrazlaže u pobijanoj odluci.
10. Stoga se u situaciji utvrđenog pogoršanja zdravstvenog stanja tijekom postupka i utvrđene te dosuđene naknade štete zbog te kvalifikatorne okolnosti, pitanje tijeka kamata na tu štetu ukazuje važnim za odluku u sporu i za razvoj prava u sudskoj praksi, pa su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st.1. ZPP.
11.Radni navedenoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci. U odnosu na ostala postavljena pitanja i u odnosu na pozivanje na povredu navedenih temeljnih ljudskih prava, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, uzima se da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
Zagreb, 22. studenoga 2023.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug, v.r.
