Republika Hrvatska

Poslovni broj: Ovr Ob-21/2023-13

Općinski sud u Splitu

Ex Vojarna Sv. Križ Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jermini Dujmović-Živković, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice M. P., O.: …, iz S., zastupane po punomoćnici A. C. V., odvjetnici u

S., protiv ovršenika Z. R., O.: …, iz S., zastupanog po punomoćnici A. B., odvjetnici u S., uz sudjelovanje mljt. djeteta M. R., iz S., O.: …,

koju zastupa posebna skrbnica CPS u S., T.

P. i sudjelovanje HSZR, PU S.,

radi ovrhe predajom djeteta, dana 15. rujna 2023.

r i j e š i o  je:

I. Na temelju ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P Ob-113/17, objavljene dana 14. srpnja 2020., određuje se

o v r h a

na način što se nalaže ovršeniku Z. R., O.: …, da

odmah po primitku ovog rješenja preda majci, ovrhovoditeljici M. P., O.: …, mljt. zajedničko dijete M. R., O.: …, radi

stanovanja s majkom, sukladno pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P Ob-113/17 od 14. srpnja 2020..

II. U slučaju nepoštivanja obveze iz točke I. ovršeniku Z. R., O.: …, će se izreći novčana kazna od 2.654,46 EUR¹/20.000,00 kn.

III. Odluku o trošku sud će donijeti po završetku postupka, prema odredbi čl. 14. st. 6. Ovršnog zakona („NN“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,

73/17, 131/20 i 114/22, dalje OZ).

O b r a z l o ž e nj e

1. Kod ovog suda je dana 1. lipnja 2023. zaprimljen prijedlog za ovrhu ovrhovoditeljice, protiv ovršenika, radi predaje zajedničkog mljt. djeteta M. R. da stanuje s ovrhovoditeljicom. U prijedlogu se navodi da je pravomoćnom i ovršnom presudom poslovni broj: P Ob-113/17 od 14.7.2020. odlučeno je da mljt. M. R., zajedničko dijete ovrhovoditeljice i ovršenika, rođena 26.11.2014.,

stanuje odnosno živi sa majkom, ovrhovoditeljicom, na adresi navedenoj u

presudi, V. 22 u S.. Osobni odnosi mljt. djeteta s ovršenikom da će se

odvijati sukladno točki IV. citirane presude, izmjenom tijekom tjedana i to na način da će u jednom tjednu mljt. M. boraviti kod oca od ponedjeljka od 17 sati do utorka do 8 sati, zatim četvrtkom od 17 sati pa do petka do osam sati ujutro, i naposljetku od subote u 9 sati do nedjelje do 20 sati, te opet u drugom tjednu od utorka od 17 sati do srijede do osam sati, te od četvrtka od 17 sati do petka do 20

sati, naizmjenično državne praznike i vjerske blagdane, po pola školskih praznika.

Međutim ovršenik se ne pridržava predmetne odluke suda. Mljt. M. od

21.3.2023. ne stanuje s majkom, kada je ovršenik upravo toga dana došao po dijete na adresu majke, te je odveo k sebi radi susreta i druženja sa njime, ali je nakon toga nije vratio majci. Od tada, mljt. M. boravi i stanuje kod oca, čime isti ne postupka sukladno pravomoćnoj i ovršnoj presudi, na sve moguće načine onemogućava mljt. dijete da stanuje s majkom. Susrete i druženja mljt. M.

ovršenik sam određuje, to jest odlučuje kada će mljt. dijete otići kod majke,

premda bi sa istom trebalo živjeti, a s ocem ostvarivati osobne odnose. Preuzeo je ulogu roditelja koji odlučuje o susretima i viđanju mljt. djeteta u odnosu na roditelja s kojim bi dijete po odluci suda trebalo živjeti. Zbog dinamike susreta i viđanja mlljt. djeteta sa ovršenikom, ovrhovoditeljica je pred ovim sudom inicirala postupak izmjene odluke suda u odnosu na susrete i viđanja još 2021. te se taj postupak vodi pod brojem P Ob-363/21. U tom postupku ZSR je dao

očitovanje stručnog tima glede mljt. djeteta, a očitovala se i posebna skrbnica.

Ujedno, ovršenik ne plaća ovrhovoditeljici zakonsko uzdržavanje, zbog koje činjenice je zasigurno odlučio „prisvojiti“ mljt. dijete sebi, istom manipulirati, te odvojiti je i fizički i emotivno od ovrhovoditeljice. Obzirom na navedeno, tj. činjenicu da je ovršenik dijete „otuđio“ od majke, fizički na način da dijete ne stanuje sa majkom sukladno navedenoj presudi, to je provedba ovrhe na zakonu osnovana, svrsishodna i nužna, čim prije. Stoga je predloženo da sud donese rješenje o ovrsi, kako je navedeno u izreci ovog rješenja.

2. Ovršenik se, u očitovanju na prijedlog za ovrhu, na ročištu od 10. srpnja 2023. usprotivio prijedlogu za ovrhu. Ističe da je u tijeku parnični postupak pod poslovnim brojem POb-363/2021 u kojemu se ovršenik u ovom postupku, a u navedenoj parnici tuženik protutužitelj, opširno izjasnio na okolnosti predmetnog slučaja. Upozorava na fizičko zlostavljanje mljt. M. R. koje se manifestira od strane njezine majke, ovrhovoditeljice, o čemu i posebnoj skrbnici iskazuje mljt. M. referirajući se na majčin napad od prije dvije godine, zatim od prije par mjeseci (zbog čega je djetetu ukazana pomoć na hitnom prijemnu K.-a). Dijete posebnoj skrbnici da je kazivalo i o udarcu koje je dobila i od bake (po mami), a također povlači opravdan animozitet i prema životnom partneru ovrhovoditeljice,

koji je, kako dijete samo kaže, "nikad je nije plesnuo", međutim ovrhovoditeljica joj govori da će je M. "zavidati". To su okolnosti u kojima je mljt. M. donedavno živjela, odakle je, nakon nemilog događaja od 21. 03. 2023., kada je majka posljednji put izudarala, preselila kod oca što je njezina iskrena i duboka želja, jer je s ocem veže topao i emotivan odnos. U parničnom postupku P Ob-363/2021 od strane ovršenika i posebne skrbnice predložena je provedba multidisciplinarnog vještačenja koje se uskoro ima izvršiti, pa ukazuje ovršnom sudu da bi bilo oportuno prije donošenja bilo kakve odluke sačekati nalaz i mišljenje sudskih vještaka, psihijatra i psihologa. Ovršenik ističe da je kao tuženik-protutužitelj u spomenutoj parnici ustao tužbom radi promjene sudske odluke, prije događaja od

21.03.2023. kada je dijete ovršeniku na susret došlo u modricama i požalilo se na fizički napad od strane majke. Tada je učinio sve što je trebalo, odveo je dijete da joj se pruži hitna medicinska pomoć, te je ovaj slučaj prijavio i nadležnoj policiji. Navesti je da je nakon informativnog razgovora u policiji povodom podnesene prijave protiv ovrhovoditeljice, uredujući policajac, a po sugestiji tamo prisutne predstavnice HZSR, otac dijete odveo kući jer mu je

takav naputak dat, te mu i rečeno da dijete do daljnjega zadrži kod sebe, odnosno do donošenja neke drugačije odluke od strane nadležne institucije, sve obzirom na činjenicu da je dijete bilo vidno potreseno i u stanju psihičkog šoka.

3. Ovrhovoditeljica se usprotivila svim iznesenim navodima ovršenika, obzirom da dijete od strane majke nikada nije bilo zlostavljano, jer bi u protivnom od takvih saznanja ovršenika HZSR po službenoj dužnosti

inicirao postupak protiv majke, što nije učinio, te je između ostalog u odnosu na navedeno "zlostavljanje" protiv ovrhovoditeljice odbačena kaznena prijava.

Ovrhovoditeljica se protivi zastoju ovoga postupka do okončanja pravomoćnog postupka POb-363/20 ili čekanja nalaza na osnovu vještačenja iz razloga jer sud treba postupati po pravomoćnoj odluci na osnovu koje je ovaj postupak pokrenut. Osim toga ovršenik nije suradljiv niti sa HZSR, niti voditeljicom mjere, kamoli s majkom djeteta, te je upravo njegovo

postupanje razlog ponašanja mljt. djeteta. Ovršenik kontinuirano manipulira s mljt. djetetom, pa situaciju jednog fizičkog kažnjavanja djeteta koristi u predmetu ovoga suda POb-363/20 i u ovom postupku, a situacija jednog šamara se ne može nikako podvoditi pod zlostavljanje. Ujedno stranke ovoga postupka imaju voditeljicu mjere koja bi da se takvo ponašanje majke prema djetetu zbilja dešava postupala po službenoj dužnosti, te bi sam HZSR pokrenuo postupak protiv majke.

Ovrhovoditeljica smatra da bilo kakve masnice na tijelu djeteta ili bilo što drugo što upućuje na nasilje, ovršenik vrlo perfidno koristi u ovim sudskim postupcima kako bi "zadržao " dijete, a postavlja i pitanje odakle masnice ili dokazni o nasilju kada majka uopće dijete ne viđa. Nije točan navod ovršenika da je mljt. M. izrazila želju ili samovoljno otišla živjeti kod ovršenika, već nju ovršenik zadržao kod sebe upravo u periodu kada je po sudskoj odluci dijete ostvarivalo odnose s njime.

Naglasila je ovrhovoditeljica da ovršenik, nakon što je zadržao dijete, postupajući protivno pravomoćnoj presudi, nije inicirao postupak promjene sudske odluke o tome s kojim će roditeljem mljt. M. stanovati.

4. Mljt. djetetu stranaka M. R., sud je rješenjem od 15. lipnja 2023.

imenovao posebnu skrbnicu u osobi T. P., radi zaštite njezinih prava i interesa, prema odredbi čl. 240. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona („NN“ broj 193/15, 98/19, 47/20 i 49/23, dalje ObZ).

5. Tijekom postupka sud je pregledao ovršnu ispravu, pravomoćnu i ovršnu presudu Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P Ob-113/17 od 14.

srpnja 2020., kojim je razveden brak između ovrhovoditeljice i ovršenika, prema kojoj presudi će zajedničko mljt. dijete M. R. stanovati sa majkom,

ovrhovoditeljicom na adresi u S., dok će ovrhovoditeljica i

ovršenik zajednički i sporazumno ostvarivati pravo na roditeljsku skrb, a mljt. M. će s ocem, ovršenikom, ostvarivati osobne odnose u obliku susreta i druženja, na način da će se izmjenjivati po tjednima, kako je to propisano toč. IV. citirane presude, dok je toč. V. odlučeno o obvezi ovršenika da doprinosi uzdržavanju mljt. zajedničkog djeteta. Pregledano je očitovanje stručnog tima

HZSR, PU S. (dalje H.) K.:

552-04/22-10/14, Ur. broj: 139-126-03-27-23-17 od 28. travnja 2023. i Izvješće stručnog tima Klasa: 552-08/23-06/2, Ur. broj: 139-126-03-27-23-4 od 28.

kolovoza 2023., te očitovanje posebne skrbnice CZPS R. H., dislocirane jedinice S., K.: 552-02/23- 02/148, Ur. broj:

408-01-3/3-23-3 od 10. srpnja 2023.. Saslušani su ovrhovoditeljica i ovršenik,

potom je sud u smislu odredbe čl. 522. st. 1. ObZ-a omogućio mljt. djetetu M.

R. da izrazi svoje mišljenje putem stručne osobe, socijalnog pedagoga, više stručne suradnice, mag. paed. soc. A. M. P. (dalje stručna osoba),

prema odredbi čl. 360. ObZ-a, a potom je istu saslušao, radi referiranja na iskaze mljt. djeteta.

6. Prijedlog ovrhovoditeljice za ovrhu radi predaje djeteta je osnovan.

7. Ovdje se radi o postupku ovrhe radi predaje djeteta u kojemu ovrhovoditeljica predlaže donošenje rješenja o ovrsi kojim će se naložiti ovršeniku da joj preda mljt. zajedničko dijete M. R., radi stanovanja s njom, temeljem odluke suda o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, prema odredbi čl. 513. st. 1. toč. 2. ObZ-a, budući je ona kao roditelj ovlaštena podnijeti prijedlog za ovrhu u smislu čl. 513. st. 4. ObZ-a.

8. Svoj prijedlog za ovrhu ovrhovoditeljica, majka mljt. M. R., temelji na ovršnoj ispravi, pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P Ob-113/17 od 14. srpnja 2020., prema kojoj će mljt. M. R. stanovati s njom, uz ostvarivanje osobnih odnosa u obliku susreta i druženja s ocem, ovršenikom. Prijedlog za ovrhu podnosi radi toga što ovršenik postupa protivno ovršnoj ispravi, time što je dana 21. ožujka 2023. došao po mljt. M.,

radi susreta i druženja, a nakon toga je ovrhovoditeljici nije vratio, već od tada mljt. M. R. stanuje kod oca, ovršenika.

9. Na okolnost razloga stanovanja mljt. djeteta s ocem, ovršenikom, počev od 21. ožujka 2023., protivno ovršnoj ispravi i ostvarivanja osobnih odnosa s majkom, ovrhovoditeljicom, saslušane su obje stranke.

10. Ovrhovoditeljica navodi da je mljt. M. živjela kod nje do 21. ožujka 2023., redovito su se održavali susreti i druženja s ocem ovršenikom, čak i više od presudom utvrđenog, jer je ona to dopuštala, kao i odlaske na rođendane gdje je mljt. M. bila pozivana od strane članova očeve obitelji i roditelja djece iz vrtića, dok ovršenik nije odobravao odlaske mljt. M. na rođendane ili druge obiteljske prigode članova njezine obitelji i prijatelja. Tri posljednja Božića mljt. M. je provela s ocem, što je suprotno presudi. Često bi kasnio s vraćanjem djeteta, zadavao bi joj zadatke radi kojih bi bilo odgođeno vrijeme povratka budući bi mljt. M. plakala da želi ostati kod njega kako bi završila zadatak. Nekoliko puta joj je rekla da vikend s tatom nije kvalitetno provela, jer su bili u društvu tatinih prijatelja, pa i starije djevojčice s kojom bi tata igrao video igrice a M. nije dopuštao da sudjeluje u tome. Mljt. M. je kod tata previše izložena ekranima,

TV-u, računalu, mobitelu, što su utvrdile i stručne službe, gdje je na mobitelu pronađeno preko 60 igrica. To je dovelo do situacije da je M. kod nje željela napisati domaći rad kako ne bi tu obavezu imala kad ode kod oca jer se oni igraju,

što je nju kao majku u očima djeteta dovodilo u nepovoljniji položaj strogog roditelja koji zahtjeva ispunjavanje obveza od djeteta, dok otac nije želio s M.

odrađivati preko vikenda školske obveze. Inače M. je odlična učenica. Ovršenik

i sin njegove sestre, stariji od M. godinu dana, zadaju joj zadatke u nasilnim i po njezinom mišljenju agresivnim igricama. Vezano za udarac po licu, "plesku" objasnila je da je mljt. M. toga dana imala "tantrum", vrištala, govorila joj da će vidjeti kako je ona (M.) glavna, da je njoj kod tate sve dozvoljeno i ispunit će se njezina i tatina želja da ona dolazi po nju u pet sati, jer on dolazi po nju u pet sati.

Tukla ju je, nije joj dozvolila da prođe kroz vrata i ode do njezine bebe C.,

rođene 2. 11.2022., koja je taj dan plakala jer je čula M. vrisku, pa ju je ona udarila dva puta po licu laganim udarcem. Prethodno je mljt. M. nju tukla po

licu i oku, a kad je vidjela što je učinila onda joj se ispričala i rekla "mama oprosti,

sad će se ostvariti naša želja", misleći pri tom na nju i tatu. Ovršenik je prethodno mljt. M. pripremao da će je beba buditi jer će plakati po noći i neće joj dati spavati, pa će provoditi više vremena kod tate. Također M. nije omogućio kontakt s njom dok je bila u rodilištu. Nakon tog udarca po licu M. je otišla kod tate koji ju je zadržao. Obavijestila je HZSR. Ovršenik je prijavio policiji da je "pretukla" mljt. M., nakon čega je nju policijski službenik B. nazvao telefonom i pitao je da li pristaje da M. bude kod oca dok HZSR ne obavi sve radnje, ona je pristala i kod HZSR-a su bili isti tjedan, kada je ovršeniku rečeno da joj mora M. vratiti što prije. Ovršenik se cijelo vrijeme poziva na mišljenje policije koji su mu navodno rekli da ima pravo zadržati M. do daljnjega, što nije točno. Potom ju je počeo klevetati, u školi je rekao učiteljici da nema pravo pristupa M.. Također je i pedijatrica rekla kako je otac rekao da dijete živi kod njega do daljega zbog zlostavljanja, što je evidentirano u zdravstvenom kartonu.

Inače ovaj događaj kada je M. udarila, je s njom riješila u razgovoru i rekla joj je da se to više neće ponoviti i da je svjesna kako njezina reakcija nije bila primjerena. M.. M. joj je priznala da je i ona tada bila ljuta, pa se u situaciji ljutnje nikako ne može smiriti već mora vrištati. Smatra da je takvo ponašanje

Marte bilo uzrokovano pretjeranim igranjem igrica na mobitelu. U posljednje vrijeme prilikom dolazaka kod nje bude zadovoljna, igraju se, odugovlači s odlaskom kod tate, pita je hoće li joj doći u školu na odmor kako bi je vidjela, kaže da se prekratko viđaju, da je prekratko kod nje, a na njezino pitanje je li tatu pitala da ostane duže i da li mu uopće iskaže tu svoju želju, odgovorila je da mu o tome ne govori, jer misli da se boji njegove reakcije. Da je bilo zlostavljanja mljt. M.

od strane njezine majke, koja više ne živi s njima, o kojima je dijete požalilo posebnoj skrbnici, vjeruje da bi ovršenik i ta zlostavljanja prijavio policiji. M.,

njezin novi partner, nikad nije prijetio M. već je jedne prigode kad je vidio kako je M. nju udarila dok je bila trudna rekao joj je: "Da sam ja to svojim roditeljima učinio, zavidali bi me." Inače su M. i M. prvotno imali dobar odnos, ali je ovršenik počeo govoriti M. protiv M. da će on biti problem, da joj on nije tata niti prijatelj, zabranjivati da ide u šetnju s M. i njihovim psom K.,

zabranjivati da ide na selo, nakon čega se M. odnos prema M. pokvario. Zatim se rodila C. koja je spavala s roditeljima u krevetu, pa je tu kod M.

došlo do ljubomore što je ovršenik opet iskoristio. Smatra da vezano za zlostavljanje s njezine strane, tako i njezine majke, te partnera M., M.

ponekad laže, što je dobro za djecu u toj dobi.

11. Ovršenik u svom iskazu tvrdi da se ovrhovoditeljica nije pridržavala odluka iz ovršne isprave, niti u jednom aspektu, s čime je upoznat stručni tim

HZSR, ali su se cijelo vrijeme iz nekog razloga ignorirale sve činjenice. I ranije je stručnom timu HZSR-a ukazivao na situacije kad bi majka odbila uzeti dijete od njega, dolaziti na njegovu adresu utvrđenu u sudskoj odluci, zalupila bi djetetu vrata u licu kad bi je on doveo, a bilo je i raznih drugih situacija. Prošle godine da mu se dijete požalilo na fizičko zlostavljanje od strane bake po majci, na što je i ranije upozorio ovrhovoditeljicu, što je i prijavio stručnom timu HZSR, da bi ga socijalna radnica pitala što ju zove. Bio je primoran prijaviti Pravobraniteljici za djecu koja je i sama prijavila postupanje i bake i majke policiji i DO. U cijelom tom periodu, od pravomoćnosti odluke, skoro na svakoj

primopredaji mljt. M. bio je izložen vrijeđanju od strane majke, na način da ga

je vrijeđala ispred djeteta, prijetnjama i raznim neprimjerenim situacijama. Govorila bi mu ružne riječi, sve ispred djeteta. O navodu ovrhovoditeljice da "tantrumi" djeteta traju od prošle godine, ukazuje da je sve to utjecalo na ponašanje djeteta,

dok je bila kod majke. Na njegovo pitanje M. kako je bilo kod majke, misleći na situaciju kad ju je majka udarila, ona mu je rekla da je dobila "dvi pleske", da joj je mama zatvarala usta i rekla da će tatu strpati u zatvor ako to nekome kaže. Kako je otprije bio ignoriran od strane stručnog tima HZSR-a kada ih je upozoravao na ponašanje majke, jedinio što mu je preostalo je bilo odvesti dijete na policiju i prijaviti cijeli slučaj. Policija mu je tada rekla neka ostane kod njega do daljnjega,

do neke druge odluke i da su oni o tome obavijestili majku. Mljt. M. je nakon toga pokazivala izniman otpor, nije htjela odlaziti kod majke, što je čak rekla i voditeljici mjere, koja ju je morala uvjeriti da će ona biti s njom a tata će je čekati u obližnjem kafiću. Cijelo vrijeme pokušava kod M. učinit situaciju normalnom da je poštedi stresova koje doživljava, te je uputiti na dobar odnos s majkom, što je bilo vidljivo i prilikom dolaska na posljednje ročište kad je M. pokazala emociju i veselje prilikom susreta s majkom, a da je on M. otuđio i s njome manipulirao sigurno ne bi zadržala takav odnos spram majke. O suradnji s HZSR-om, stručnim timom, voditeljicom mjere i nadzora, tvrdi da je surađivao iako je sama voditeljica mjere, netom nakon početka mjere, rekla da ona uopće ne treba s njim razgovarati, pokazivala je jako pristran i ignorirajući stav spram njega. Odbijala je dati informaciju o planu izrečene mjere. Posebno upitan je li pokrenuo pred parničnim sudom postupak radi izmjene odluke s kojim roditeljem će dijete živjeti, odgovara da nije ali će to napraviti najkasnije tijekom dana održavanja ročišta (13. rujna 2023.), s time da ističe kako je bio uvjeren u činjenicu da je isti pokrenula i njegova prijašnja punomoćnica, pa obzirom da tome nije tako, to će bez odgode učiniti u istom parničnom postupku.

12. Sud je putem stručne osobe, socijalnog pedagoga, više stručne suradnice, mag. paed. soc. A. M. P., zaposlenice Općinskog suda u

Splitu (dalje stručna osoba), omogućio, sukladno odredbi čl. 360. ObZ-a, mljt. M. R. da izrazi svoje mišljenje o predmetnom postupku. Stoga je stručna osoba dana 13. rujna 2023., u prostorijama suda, u nazočnosti posebne skrbnice

T. P., obavila razgovor s mljt. M. R., djevojčicom od nepunih 9

godina, koja je za vrijeme trajanja razgovora bila vrlo koncentrirana i usredotočena, te s pažnjom pratila pitanja i odgovarala. Aktivno je sudjelovala u zajedničkom razgovoru koji je bio nadopunjen izradom crteža i igranjem uloga u skladu s kronološkom dobi djeteta. Za vrijeme razgovora je bila vrlo spontana, djelovala je vrlo opušteno i emocionalno stabilno. Metoda izrade crteža pokazala se učinkovitom u procjeni eventualnog manipulativnog utjecaja nekog od roditelja,

a što ni u jednom trenutku nije procijenjeno kao prisutno. Naglašava da je mljt. M. dijete usklađene kronološke, emocionalne i psihosocijalne razvojne faze. U njezinom ponašanju nije bilo naglašenog nemira ni napetosti, vrlo je pristojna,

razigrana, te se stječe dojam da je u razgovoru uživala budući je pri samom kraju odugovlačila napuštanje prostorije. Mljt. M. je odmah započela izrađivati crtež bez prethodne upute i postavljanja pitanja razloga njezinog dolaska na razgovor, a onda je vrlo simpatično nakon 10 minuta upitala "zašto sam ja uopće danas

ovdje?". Nalazi da je mljt. M. dijete koje uživa u pažnji svog oca, s kojim se,

kako i sama kaže igra i zabavlja. S velikom radošću govori o tome gdje su sve tijekom ljeta odlazili, prijatelje koje je posjetila i niz različitih aktivnosti u kojima je sudjelovala s zadovoljstvom, a o "radosnim aktivnostima" s majkom prvo je navela da ih se ne sjeća, a potom se nasmijala i kazala kako se s radošću sjeća kada su s perlicama izrađivale narukvice. Izuzev perlicma izrađenih narukvica, mlljt. M.

iskazala je želju da prilikom sljedećeg susreta sa majkom radi na kolažu jer i za nju ima lijepa sjećanja, a na poseban upit koliko bi često radila kreativne igre s majkom, kazala je da svaki dan. U nekoliko navrata mljt. M. je tijekom razgovora samoinicijativno spomenula majku, u negativnom kontekstu, kao da je u tom trenutku očekivala nekakvu reakciju, a zatim bi se "vratila" opet na crtež, u stabilno emocionalno stanje. Tražeći od mljt. M. da pojasni ono što je kazala,

primjerice, "ona bi meni pritila", rekla je kako se ne može sjetiti konkretnih rečenica koje je čula. Isto je jednom navela pri kraju razgovora u odnosu na baku po majci.

U odnosu na oca, uočeni su ustaljeni načini na koje provode vrijeme i određena ponašanja, pri tom je konkretno navela da spavaju zajedno u krevetu, iz kojeg je vidljiva njihova povezanost. Ono što se pokazalo važnim prilikom izrade crteža i spontane igre mljt. M. sa plišanim igračkama, ukazuje na niz okolnosti koje su se istovremeno dogodile u njezinom životu, a što uvelike utječe na njezinu bujnu maštu, "bijeg od stvarnosti" i želju za povratkom u primarnu obitelj, odnosno da su tata i mama opet zajedno. Tu njezinu želju "remeti" majčin novi partner, dok za njihovo zajedničko dijete očajnički želi postaviti svog oca. Mljt. M. je u izrazitoj konfuziji radi toga što teško prihvaća da je takva njezina idealna slika nemoguća,

jako teško od toga odustaje. Dvije značajne figure na crtežu mljt. M. su njezina majka "mišica" i koja "sjedi na ormaru i čuva je od loših snova", a roza "dinosaurić" je njezin otac, s kojim se jako voli igrati. Prilikom igranja uloga mlljt. M. je konstantno nastojala navedene figure spojiti, a one koje su višak maknuti. Upitana želi li provoditi vrijeme s majkom, kod mljt. M. nije uočila otpor, nego suzdržanost, pa uzimajući u obzir njezinu dob, emocionalnu i psihološku zrelost, te činjenicu da se sada mjesec dana nije vidjela s majkom, zaključuje da je njezino stanje i ponašanje spontano, bez prisutne manipulacije. Nakon početne suzdržanosti dijete je, kako verbalno tako i neverbalno, izrazilo želju i volju za druženja i viđanja s majkom, od koje se nije emotivno odvojila, već jedina stvar koja nju u tom kontekstu muči su obiteljske okolnosti koje ne vode u smjeru ispunjavanja njezine "želje" a to je da su mama i tata zajedno. Emocionalna povezanost majke i mljt. M. bila joj je vidljiva u trenutku njihova susreta na sudskom hodniku, kada je mljt. M. doslovno skočila majci u zagrljaj. Ističe kada se ne ostvaruju redoviti kontakti djeteta sa bilo kojim od roditelja, a posebice kada se u ovoj vrlo osjetljivoj kronološkoj dobi kod djeteta dogodi niz novih okolnosti, doslovno svaka reakcija djeteta može se različito tumačiti, jer koliko god je riječ o razigranoj djevojčici, jako je bitno da roditelji što prije uspostave adekvatnu komunikaciju i odražavanje odnosa s djecom u skladu sa sudskim odlukama.

Stručna osoba, u odnosu na temu fizičkog zlostavljanja koje ovršenik navodi,

naglašava da je navedena tema bila prisutna tijekom ispitivanja, a ono što je u tom kontekstu važno je kada je konkretno pitala dijete o tom kad se dogodila ta situacija koju je spomenula, da ju je majka udarila po licu "trisnula", a otac je odveo na policiju, kazala je, prije mjesec dana. Navedeno je nije pitala da bi zbunila dijete, već da potvrdi da dijete nema uvid u tijek vremena, da spominje samo jednu situaciju u tom kontekstu, a da se pri tom ne sjeća riječi i ne može objasnit tijek događaja, koji je tome prethodio, a što je karakteristično za dijete te dobi. Od nadležnog stručnog tima HZSR-a je doznala kako je majka priznala svoje pogreške i postupanje u odnosu na kćer, te se uključila u savjetodavni rad

OC, dok se s druge strane otac nije uključio u isto, unatoč pozivu.

Mljt. M. je pred kraj razgovora iskazala da se ona ne želi više vraćati na ono od prije i da ju se ne podsjeća na ono što se događalo, misleći na majčin udarac po licu, a stručna osoba naglašava da trenutne okolnosti koje se u posljednjih mjeseci događaju u životu ove djevojčice mogu imati puno dalekosežnije posljedice na njezine emocionalno i psihičko stanje. Ukazuje na navode HZSR-a, a to je da se ne ostvaruju susreti s voditeljicom mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora,

postavljenom od strane HZSR-a. Mljt. M. iskazuje bliskost s ocem i majkom, s

tim da u zagrljaju majke pronalazi mjesta za sebe i za sestru C.. S druge strane,

figuru majčinog partnera odbija uklopiti u igru, kao što ne dozvoljava u blizini oca staviti bilo koju drugu figura, radi čega stavljen naglasak na djetetov nerealan uvid u trenutnu obiteljsku situaciju. Izričito upitana stručna osoba smatra li da bi u ovom trenutku ovrha pravomoćne sudske odluke prema kojoj bi mljt. M. odmah trebala biti predana da živi s majkom, naravno uz povremene susrete i druženja s ocem, bila prihvatljiva za dijete i na njezinu dobrobit, imajući u vidu emocionalno i psihološko stanje djeteta, bez prethodno potrebne psihičke pripreme djeteta na promjenu roditelja s kojim će živjeti, stručna osoba odgovara, da eventualna predaja majci sukladno ovršnom prijedlogu ne bi bila pogubna za dijete, nego bi upravo kvalitetna komunikacija i suradnja koja bi nastupila prilikom te predaje, a i svih sljedeći susreta s ocem, koji su vrlo učestali prema prethodnoj ovršnoj ispravi,

imala iznimno pozitivan učinak, čime bi bila dana prilika djetetu da prihvati cjelokupnu obiteljsku situaciju i nađe svoje mjesto u tome.

13. Posebna skrbnica T. P. je dana 3. svibnja 2023. u

prostorijama CPS, P. S., u nazočnosti stručne

radnice C. provela razgovor s mljt. M. R., pri čemu je djevojčica

sukladno dobi i zrelosti upoznata s predmetom spora, pravom da izrazi svoje mišljenje i upoznata je s činjenicom da končanu odluku u predmetnoj pravnoj stvari donosi sud budući je teret odlučivanja na odraslima, a ne na djeci, dok će njezino mišljenje biti uzeto u obzir u skladu s njezinom dobi i zrelosti te će se poštovati u skladu s njezinom dobrobiti. Na razgovor dolazi u pratnji oca, lako se uspostavlja kontakt i održava uredna komunikacija, otvorena je, odgovara na postavljena pitanja, usmjerena na sadržaj razgovora, tijekom razgovora se igra plastelinom, te sudjeluje u razgovoru. Odaje dojam vesele i zaigrane djevojčice. Upitana o tome je li upoznata s razlozima obavljanja razgovora navodi kako je od tate saznala da ide pričati s "tetama", navodi da joj nije jasno zašto su se roditelji razveli. Želi da se mama i tata spoje, da ne ide od jednog do drugog, potvrđuje kako ju to umori.

Vezano za dinamiku održavanja kontakata s roditeljima, ističe da je jedan vikend s mamom, pa ponedjeljak, srijedu i petak s tatom, onda vikend s tatom, pa ponedjeljak s mamom, utorak s tatom, što je sve bilo do nedavno, a sada je bolje,

jer je mama više "ne triska“ zato što nije napisala domaći rad. Upitana o događaju kada ju je majka udarila navodi kako je imala na nadlaktici modricu jer ju je mama povukla za ruku, a po licu je dobila dva udarca "dvi triske", što se dogodilo prije par tjedana. Prisjeća se kako ju je jednom kad je bila mala majka udarila praćkom od papige. Vezano za učestalost navedenih majčinih ponašanja (fizičko kažnjavanje),

navodi kako bi se to događalo „malo više“. Na daljnje upite kada je bio treći put,

navodi „to kad mi je dala dvi triske“. Upitana je li još bilo sličnih ponašanja majke, negira, odnosno navodi kako se možda ne sjeća, no ističe da ju je baka, mama od mame "trisnila" kad je bila mala, kad je imala 5 ili šest godina, što joj je grozno i tada počne vikati. Na pitanje o tome što želi promjeniti u ponašanju majke,

odgovara da želi neka se mama odrekne M., koji je mamin drugi momak, da on

tuče psa nogom i baca ga, nju nikad nije udario, prije su išli na M., a sad je bezobrazan, jer je pomogao mami da joj uzmu mobitel. Pravila njezinog ponašanja kod roditelja se razlikuju, jer joj mama skoro nikad ne da mobitel, pa je ona ne posluša, a tatu posluša kad joj kaže da mu da mobitel. Na Play Station igra kad je kod tate, a kad on kaže da je dosta, ugasi ga i napiše zadaću. Vezano za odbijanje pisanja domaćeg rada navodi da joj se nekad ne da, jer ga želi kasnije riješiti, na što otac nekad sakrije joystick, nekad mobitel, kako ne bi igrala. Htjela bi da je majka više ne "triska" i ne viče na nju, a kod tate bi željela da ima veliku kuću punih kućnih ljubimaca, inače da se ponaša najbolje na svijetu, zato joj je bolje kod tate. Navodi da je ljuta na mamu zbog dvije "pleske.“ Od posljednjeg događaja

(zbog kojeg je bila na hitnoj) bila je kod mame nakon toga, te navodi kako mama bude mirna, misli da samo čeka neka se tete maknu na mobitelu. O načinu organizacije opisanih susreta i druženja, navodi da se tata dogovori s nekim tetama u koliko sati će je dovest mami, pa bude s njom tri sata, mama joj kaže kad je vidi da joj nedostaje. Viđala bi majku svaki tjedan, jedanput, a kontaktirala mobitelom svaki dan. Misli da ona majci ne nedostaje, prije je bilo drukčije dok nije upoznala M., nešto su kreativno radile, išle tražiti sjemenke nekih biljaka.

Izražava želju da živo kod tate i viđa mamu srijedom i petkom, ne bi željela spavati kod majke, sestru C. bi viđala svaki dan, a želja joj je da mama i tata opet budu zajedno. Na temelju razgovora s mljt. djetetom, stječe se dojam kako mljt. M.

ima potrebu prikazati oca isključivo u pozitivnom svjetlu, dok vezano za majku primarno i isključivo ističe negativnosti. Dovodi se u pitanje uzrok izrazito negativnog stava o majci. Iz razgovora se doznaje kako značajnu ulogu u

M. životu ima i majčin partner M..

14. Prema Izvješću stručnog tima HZSR-a sačinjenog na traženje suda za potrebe ovog ovršnog postupka, navodi se da je roditeljima, M. P. i Z.

R. određena mjera intenzivne stručne pomoći i nazora (u daljnjem tekstu mjera ISPiN). Provođenje ove mjere je započeto je 21.03.2023., a određena je,

sukladno Zakonu, u trajanju od šest mjeseci. Neposredno nakon što je započeto s provođenjem mjere ISPiN-a dogodila se incidentna situacija kada je majka udarila mljt. kćerku, što je otac prijavio policiji. Po zaprimanju obavijesti i prikupljenih relevantnih činjenica pozvani su roditelji radi dogovora oko predaje djeteta majci. Otac na isto nije pristao, prvotno se pozivajući na savjete policije, a potom i stručnjaka drugih institucija, te je unatoč kontinuiranom ukazivanju i savjetovanju nadležnog stručnog tima i voditeljice mjere da krši sudsku odluku,

zadržao isti obrazac ponašanja da ne vraća dijete majci. Kontinuirano se javljaju teškoće oko mogućnosti da majka vidi kćerku. U nemogućnosti postizanja dogovora s ocem, majka je dana 04.04.2023. otišla u školu preko velikog odmora kako bi vidjela dijete. Posredovanjem voditeljice mjere ISPiN-a, kontakt majke i kćerke uspio se realizirati tek 05.04.2023.. Takva ponašanja oca navela su majku da pokrene postupak radi ovrhe. Stručni tim je na traženje suda izradio očitovanje u kojem je ostao pri ranije iznesenom mišljenju i prijedlogu da je u interesu mljt. M. da nastavi stanovati s majkom. Mjera se provodi na način da voditeljica ostvaruje individualne susrete s oboje roditelja, česte telefonske kontakte, opservira odnos oboje roditelja s djetetom prilikom posjeta njihovom domu sve s ciljem savjetovanja sukladno ciljevima mjere. Obzirom na incidentnu situaciju i promjenu mjesta življenja djeteta napori voditeljice su bili usmjereni na uspostavljanje i redovito ostvarivanje osobnih odnosa mljt. djeteta s majkom.

Prvi susret održan je 05.04.2023. uz prisutnost voditeljice. lako se predaja djeteta odvila u nelagodnoj i napetoj atmosferi sam susret protekao je ugodno,

djevojčica je bila otvorena i spontana, a majčin odnos topao i nježan. Međutim,

prilikom predaje ocu djevojčica mijenja odnos prema majci te postaje distancirana i opora. Otac je dobio povratnu informaciju kako nema zapreka da

se majka i dijete nadalje samostalno viđaju te im je dan zadatak da se samostalno dogovore o sljedećim susretima, koji susret je održan na inicijativu voditeljice, a sljedeća dva na inicijativu majke. Tijekom travanja realizirano je šest susreta kao dnevni kontakt od nekoliko sati. S majkom je ostvarena dobra i redovita suradnja dok otac nije inicirao kontakte s voditeljicom, niti se redovno javljao na telefon. Majka je upućena i redovito je tražila kontakt s djetetom uživo i putem telefona. S djetetom se viđala u svom domu prema prethodnom dogovoru s ocem, redovito na vlastitu inicijativu. U pokušaju da se dogovori oko prespavljivanja djeteta naišla je na otpor oca. Tijekom svibnja održalo se pet susreta. Početkom svibnja otac nije odgovarao na upite majke u vezi kontakta, a odbio je i majčin prijedlog održavanja kontakta prema važećoj sudskoj odluci.

Majka se teško nosi s ovakvom situacijom pa se uključila u savjetodavni rad pri

Obiteljskom centru na inicijativu voditeljice. Ocu je predložila zajednički odlazak na savjetovanje što je isti odbio. Voditeljica je dojma da se otac ne trudi dovoljno oko motiviranja djeteta na susrete i pripremu za iste, ne inicira kontakt majke i djeteta. Izrazito se negativno izražava o majci, smatra ju isključivo odgovornom za aktualnu situaciju, što se negativno odražava na dinamiku njihovog odnosa, a potencijalno utječe i na dijete u smislu konflikta lojalnosti. U narednom izvještajnom periodu otac i nadalje ne inicira kontakte s voditeljicom, najčešće se ne javlja odmah, a nerijetko ne odgovori. Način sudjelovanja može se okarakterizirati kao izbjegavajući iako ga voditeljica poziva na aktivnije sudjelovanje, međutim i dalje bezuspješno. Odbio je prijedlog za zajednički susret s majkom djeteta. Tijekom lipnja održala su se samo tri susreta. Prva dva na inicijativnu majke i to rjeđe od njenih traženja. Obzirom da otac i dalje nije inicirao kontakte i sve teže udovoljavao majčinim traženjima, dogovoreno je da majka na tjedan dana obustavi svaku inicijativu, a ocu je dana uputa da sam predloži najmanje dva susreta u tom razdoblju. Nije predložio niti jedan susret, a kada je radi toga pozvan na odgovorenost majci je porukom odgovorio kako kontakt nije tražila. Ponaša se kontrolirajuće i često kao alibi navodi otpore djeteta koje voditeljica nije uočila iz karaktera odnosa majke i djeteta, a i majka ih negira. Navodi druge situacije koje su sve prioritetnije od susreta djeteta s majkom. lnzistiranje voditeljice na dogovorenim višesatnim boravcima u obitelji majke u češćem ritmu kao i uvođenje prespavljivanja izazivaju kod oca snažne emocionalne reakcije i jačanje otpora. Ponašanje oca se može okarakterizirati kao nesuradno, nedostupan je za savjetodavni rad i rizično u smislu otuđivanja djeteta od majke. Kontakti majke i djeteta se i dalje ne odvijaju u preporučenoj dinamici, otac i dalje nema namjeru poštivati pravomoćnu sudsku odluku i dalje se poziva na dogovor u policiji i sudski postupak koji je u tijeku. Svaki prijedlog voditeljice da djevojčica boravi višednevno u obitelji majke, pogotovo od završetka nastavne godine, dočekuje s neodobravanjem kao i na njezin prijedlog

da kontakt bude češći negoli proteklih mjeseci. U razgovoru, otac nije iznosio ništa što bi ukazivalo da je kćerka za vrijeme svih boravaka kod majke do sada bila izložena bilo kakvim neprimjerenostima od strane majke ili članova njezine obitelji. Usprkos tome, ostao je u izrazitom otporu prema češćim i duljim boravcima kćeri kod majke, a na ukazivanja da time uskraćuje majčina i djetetova prava reagira napadački. Iz razgovora s djevojčicom voditeljica saznaje

da se voli viđati s majkom i da su viđanja nedovoljna, negira da plače prilikom dolaska kod majke, te bi voljela ostati nekoliko dana. Na spomen oca djevojčica utihne, ili se ne izražava ili odgovara šturo uz dojam voditeljice da je neslobodna,

kao da anticipira očevo neodobravanje. Tijekom srpnja održala su se četiri susreta kao dnevni kontakt od nekoliko sati. Majka je dana 25.07.2023. odlučila da zadrži dijete nakon kontakta jer je otac postao sve nesuradljiviji pa je dijete sve manje viđala. Oca je obavijestila o svojoj odluci da će zadržati dijete sukladno sudskoj odluci i pozvala ga da ne stvara pritisak radi interesa djeteta. U toj situaciji intervenirali su policija i dežurni djelatnik njihove službe radi međusobnih prijava roditelja. Kako bi provjerila situaciju u obitelji, voditeljica je posjetila majku. Opisuje da je zatekla situaciju odnosa majke i djeteta kao i ranijih puta kada bi dolazila, djevojčica je bila dobro raspoložena, igrala se s rođacima, te izjavila kako se raduje što će neko vrijeme ostati kod majke. No već sutradan otac je dočekao majku i kćer pred zgradom kojom prilikom mu je majka omogućila da se pozdrave, a što je on iskoristio i odveo dijete. Od tada ne može ostvariti kontakt s djetetom jer joj se otac uopće ne javlja niti odgovara na poruke. Dijete je nakratko vidjela dana 05.08.2023. kada je došla na adresu stanovanja oca i to tek nakon intervencije policije. Voditeljica je nakon tih događaja otišla na adresu stanovanja oca te obavila razgovor prilikom kojega je otac bio neugodan i potpuno nedostupan za savjetovanje i nije joj dozvolio da vidi djevojčicu. Povodom događaja zadržavanja djeteta postupala je i služba

HZSR-a. Roditeljima, a posebno ocu objašnjeno je koje posljedice za pravilan rast i razvoj djeteta imaju konfliktni odnosi roditelja. Naknadno su obavljeni i pojedinačni razgovori sa svakim roditeljem kojim prilikama su savjetovani, a ocu je i ukazano na važnost pridržavanja sudske odluke i suradnje s voditeljicom mjere. Zaključno, otac u zadnje vrijeme odbija svaki oblik suradnje s voditeljicom mjere te se procjenjuje savjetodavno nedostupnim. Unatoč kontinuiranom ukazivanju i savjetovanju kako od strane nadležnog stručnog tima, tako i voditeljice mjere, da krši sudsku odluku, otac je uporan u ne vraćanju djeteta majci.

15. Dakle, od 21. ožujka 2023. mljt. zajedničko dijete stranaka, devetogodišnja M. R., protivno ovršnoj ispravi, presudi Općinskog suda u

Splitu pod poslovnim brojem P Ob-113/17, stanuje s ocem, ovršenikom, koji dijete odbija vratiti majci, ovrhovoditeljici, s tim što je dijete s ovrhovoditeljicom ostvarilo neposredne osobne odnose svega nekoliko puta mjesečno od po nekoliko sati dnevno u njezinom domu, dinamikom koju ovršenik određuje. Slijedom navedenog postupanja ovršenika, ovrhovoditeljica je podnijela prijedlog za ovrhu radi predaje djeteta, koji prijedlog je sukladan ovršnoj ispravi prema odredbi čl. 513. st. 1. toč. 2. ObZ-a, a u smislu odredbe čl. 513. st. 4. ObZ-a. Budući ovršenik takvo svoje postupanje opravdava time što se ovrhovoditeljica nije pridržavala odluka iz ovršne isprave, a osobito činjenicom što je mljt. M. bila izložena fizičkom zlostavljanju od strane majke, potrebno je utvrditi bi li određivanjem predložene ovrhe mljt. M. bila izložena nasilju od strane majke, je li u najboljem interesu djeteta da se preda majci radi stanovanja s njom i postoji li opasnost da bi povratkom mljt. djeteta majci bio ugrožen njezin život i zdravlje od stane majke,

ovrhovoditeljice.

16. Radi ocjene osnovanosti ovog prijedloga za ovrhu potrebno je ponajprije imati u vidu odredbu čl. 5. ObZ-a kojom je propisano načelo prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta, na način da sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit. Ovo načelo predviđeno je i kao osnovno načelo Konvencije UN o pravima djeteta ("Službeni list SFRJ" broj 15/90;

"NN" – Međunarodni ugovori, broj 12/93., 20/97., 4/98., 13/98., 5/02., dalje Konvencije), u odredbi čl. 3. st. 1..

17. Mljt. M., devetogodišnje dijete stranaka, u skladu sa svojom dobi i zrelosti uviđa obiteljsku situaciju, da joj roditelji koje ona jednako voli, ne žive zajedno, da majka živi s novim partnerom i njihovom djevojčicom od nekoliko mjeseci, što je za nju bila velika životna promjena. U prilagođavanju toj promjeni životnih okolnosti, kako njezinom, tako i majčinom prilagođavanju, došlo je do situacije o kojoj su se izjasnili baš svi sudionici u ovom postupku, da je majka jednom mljt. M. jako povukla za nadlakticu uslijed čega je dobila modricu i da ju je udarila po licu, o čemu se dijete požalilo ocu, koji je takvo fizičko kažnjavanje djeteta prijavio policiji i potom odlučio dijete zadržati da stanuje kod njega, dopuštajući ostvarenje neposrednih odnosa djeteta s ovrhovoditeljicom kada on to odredi. No, ne samo da se ovrhovoditeljica, uvidjevši da je pogriješila, zbog takvog postupka ispričala djetetu i uključila se u savjetodavni rad pri Obiteljskom centru,

nego ni mljt. M. stručnoj osobi ne želi pričati o tom događaju, nema osjećaj o vremenu kada se to dogodilo, ne sjeća se riječi koje joj je majka uputila, ne želi se vraćati na to, ni da ju se podsjeća na ono što se događalo i ne može objasniti tijek događaja, što je razvidno iz njezinog mišljenja izraženog stručnoj osobi. Mljt. M.

majku doživljava kao strogog roditelja, koji viče na nju ukoliko ne napiše domaći rad i koja joj zna uzeti mobitel kako bi joj ograničila igranje. U majčinom ponašanju promijenila bi jedino da se odrekne M., svog novog partnera, dok bi voljela živjeti s ocem, jer se, kako kaže, ponaša najbolje na svijetu.

18. Proizlazilo bi iz očitovanja posebne skrbnice s kojom je mljt. M.

obavila razgovor 3. svibnja 2023. da dijete ima potrebu prikazati oca isključivo u pozitivnom svjetlu, dok za majku ističe negativnosti, no kod izražavanja svog mišljenja stručnoj osobi četiri mjeseca kasnije, dana 13. rujna 2023., mljt. M.

odgovara da bi viđala bi majku svaki tjedan, jedanput, a kontaktirala mobitelom svaki dan, dok upitana koliko bi često radila kreativne igre s majkom, kazala je da svaki dan. Valja imati u vidu i izvješće stručnog tima HZSR-a, nalaz voditeljice nadzora da je krajem srpnja 2023. zatekla situaciju odnosa majke i djeteta kao i ranijih puta kada bi dolazila, dobro raspoložene djevojčice koja se igrala s rođacima izjavivši kako se raduje što će neko vrijeme ostati kod majke. Razvidno je da mišljenje djeteta koje valja cijeniti u skladu s dobi i zrelosti nije nužno nepromjenjivo, tom mišljenju se mora dati odgovarajuća težina, ali ono nije dovoljno da nadjača najbolji interes djeteta i interes majke za učinkovitom provedbom predložene ovrhe, koju kao ovrhovoditeljica predlaže odrediti sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci, presudi Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P Ob- 113/17 od 14. srpnja 2020., uz redovno ostvarenje kontakata s ovršenika s djetetom kako je tom ispravom određeno.

19. Sud je uzeo u obzir mišljenje stručnog tima HZSR-a i voditeljice nadzora, koja je upoznata sa cjelovitom obiteljskom situacijom stranaka,

posebno u razdoblju od 21. ožujka 2023. i nastanka incidentne situacije kada je ovrhovoditeljica udarila mljt. M., nakon čega je ovršenik zadržao dijete, ne želeći ga vratiti ovrhovoditeljici. Stručni tim HZSR-a smatra kako je važno da se otac pridržava sudske odluke i surađuje s voditeljicom mjere, dok on u zadnje vrijeme odbija svaki oblik suradnje, savjetodavno je nedostupan unatoč kontinuiranom ukazivanju i savjetovanju kako od strane nadležnog stručnog

tima, tako i voditeljice mjere, da krši sudsku odluku i ostaje uporan u ne vraćanju djeteta majci. U mišljenju stručnog tima HSRZ-a, a niti iz iskaza stručne osobe koja je obavila razgovor s mljt. M., nema naznake da bi mljt. M. bila

fizički ili psihički zlostavljana od strane majke, kako otac tvrdi, niti je sud utvrdio da je do istog zaista došlo, jer se jedno majčino fizičko kažnjavanje u opisanim posebnim okolnostima prilagođavanja mljt. M. i ovrhovoditeljice na novonastalu situaciju kada ovrhovoditeljica dobiva drugo dijete s novim partnerom, ne može nazvati zlostavljanjem. Jasno je izrazila mišljenje i stručna osoba, koja kao socijalni pedagog posjeduje stručne kompetencije za davanje takvog mišljenja, da trenutne okolnosti koje se posljednjih mjeseci događaju u životu ove djevojčice, mogu imati puno dalekosežnije posljedice na njezino emocionalno i psihičko stanje od stanja izazvanog majčinim kažnjavanjem.

20. U konkretnom slučaju sud nije našao okolnosti koje bi sprječavale povratak mljt. M. ovrhovoditeljici, kao ni opasnost da bi povratkom mljt. djeteta majci bio ugrožen njezin život i zdravlje od strane ovrhovoditeljice. U situaciji kada je razvod roditelja, potom i dolazak majčinog novog partnera, te njihovog zajedničkog djeteta, mljt. M. teško prihvatila, a uz to izloženost konfliktnim odnosima roditelja, kao i činjenica da na strani oca nisu nastupile promjene u obitelji, s kojim ona posljednjih mjeseci živi, dovela je kod mljt. M. do lojalne privrženosti ocu. Međutim, sud je dužan pri donošenju odluke prvenstveno štititi interese djeteta u svrhu daljnjeg razvoja i uživanja svih prava djeteta utvrđenih

Konvencijom, a to je u ovom slučaju stanovanje mljt. M. s majkom. O najboljem interesu djeteta se izjasnila i stručna osoba, istaknuvši da predaja djeteta majci sukladno ovršnoj ispravi, ne bi bila pogubna za dijete, nego bi kvalitetna komunikacija i suradnja koja bi nastupila prilikom te predaje i svih slijedećih susreta s ocem, koji su vrlo učestali prema ovršnoj ispravi, imala iznimno pozitivan učinak, čime bi bila dana prilika djetetu da prihvati cjelokupnu obiteljsku situaciju i nađe svoje mjesto u tome.

21. Slijedom svih prednjih utvrđenja, ocjenjujući kako je u najboljem interesu mljt. M. da stanuje s ovrhovoditeljicom, a osobne odnose s ovršenikom ostvaruje na način određen ovršnom ispravom, koju izmjenu odluke u parnici ovršenik nije pokrenuo, valjalo je prihvatiti prijedlog ovrhovoditeljice za ovrhu, radi predaje djeteta, koji je sukladan ovršnoj ispravi, te primjenom odredbe čl. 513. st.

1. toč. 2., čl. 514. st. 1. toč. 1. i čl. 515. st. 1. ObZ-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 15. rujna 2023.

SUDAC:

Jermina Dujmović-Živković v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog

suda za Županijski sud u Splitu, u tri primjerka.

.