REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Psp-131/2020-31

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja K. U., O.: …, S.,

zastupan po punomoćniku E. S., odvjetniku u S., protiv tuženice M.

R., O.: …, S., zastupane po punomoćniku

S. B., odvjetniku u S., radi smetanje posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 6. listopada 2023. u nazočnosti zamjenice punomoćnika M. R., odvjetničke vježbenice kod odvjetnika E. S. te zamjenice punomoćnika tuženika I. B., odvjetničke vježbenice kod odvjetnika S. B., 21. studenog 2023.

r i j e š i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Time što je dana 13. kolovoza 2020. prilikom vršenja geodetske izmjere istočne međe nekretnine č.zem.5691/2 / k.č.br.2281/2/, K.O. S., koja je međa označena linijom A-B i vještvu od 20. travnja 2021. stalnog sudskog vještaka V. R., a koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja, udarila K. U. daskom u predjelu glave i desne šake, tužena je zasmetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu istočnog dijela nekretnine oznake č.zem.5691/2 /k.č.br.2281/2/ k.o.S. koja je međa označena linijom A-B u vještvu od 20. travnja 2021. stalnog sudskog vještaka V. R., a koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja.

2. Tuženoj se za ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja uz prijetnju izricanja novčane kazne."

II/ Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženoj trošak ovog postupka u iznosu od 331,81 euro/2.500,00 kuna sa zateznim kamatama koja na taj iznos teku od 21. studenog 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje posljednje

glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj 11. rujna 2020. tužitelj navodi da je mirni posjednik nekretnine opisane kao čest. zem. 5691/2 K.O. S.. Prilikom provođenja geodetske izmjere istočne međe spomenute nekretnine da je tužena napala i drvenom daskom udarila tužitelja u predjelu glave i desne šake čime mu je onemogućila pristup istočnoj međi te nekretnine zbog čega tužitelj traži posjedovnu zaštitu.

2. U odgovoru na tužbu tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navedenog dana tužitelj je zajedno sa geodetom vršio geodetsko mjerenje te je došao sa geodetom na nekretnine u vlasništvu tužene i to označene kao čest. zem. 5689/3, 5689/4, 5689/5, 5689/6 K.O. S. upisane u Z.U. 3670. Zemljište tužitelja nalazi se zapadno od zemljišta tužene, a granica je stari suhozid koji je izrađen od strane prijašnjih vlasnika nekretnine tužitelja, a zid je izrađen kako bi spriječio odron zemlje. Tužitelj je uz pomoć geodeta na zemljišta označavao točke do kojeg je trebao ići novi zid umjesto da je te točke označavao na mjestu završetka tog zida. Te točke su bile od 0,30 do 0,70 udaljene od starog suhozida. Tužena zajedno sa svojim unukom tužitelja zatražila da izađu iz njenog vrta i prestanu sa označavanjem novih granica zemljišta. Dakle, protivno tužbenim navodima tužitelj je zasmetao tuženicu u njenom zadnjem mirnom posjedu zemljišta u njenom vlasništvu. Zbog navedenog , a zbog zaštite svog prava vlasništva, tužena je podnijela tužbu koja se vodi pod poslovnim brojem P-3374/20. Zbog navedenog predlaže se odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem i pregledom fotografija mjesta događaja ( list 5-10 spisa), liječničke dokumentacije za K. U. ( list 11-12 spisa), fotografije dostavljene od strane tužene ( list 22-32 spisa), provedbom očevida na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka ( list 46-48 spisa), čitanjem nalaza i mišljenja vještaka s prikazom mjesta očevida ( list 55–58 spisa), saslušanjem tužitelja K. U. (list 67-69 spisa), tužene M. R. ( list 69-70 spisa), saslušanjem svjedoka J. U., S. U. i D.

R. (list 75-80 spisa), očitovanje vještaka na iznijete primjedbe punomoćnika tužitelja (list 82 spisa) ,saslušanjem svjedoka J. R. ( list 82-83 spisa) i saslušanjem svjedoka A. P. ( list 86-88 spisa).

4. U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("NN" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00.,

73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZVDSP).

4.1. Člankom 10. ZVDSP-a propisano je da je posjednik onaj koji ima faktičnu vlast glede neke stvari, a prema članku 21. stavku 1. ZVDSP-a tko posjednika smeta u posjedu bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite na istočnom dijelu nekretnine oznake čest. zem. 5691/2 K.O. S..

5.1. Među strankama je ujedno sporno da li je stvarna granica između zemljišta tužitelja i tužene kameni podzid ili je ta granica odmaknuta prema zemljištu tužitelja.

5.2. Tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan.

6. U svom iskazu tužitelj ističe kako već godinama ima problema sa tuženom jer mu zapravo ne dozvoljava pristup uskom prolazu koji se nalazi između kamenog betonskog zida i parcele tužene. Ona mu je onemogućavala i pristup do živice koju nije mogao uređivati. Predmetnog događaja geometar je vršio određena mjerenja i sa crvenim sprejem označio neke točke i to pretpostavlja po stanju iz katastra . Pored tih točki zabio je tzv. ankere. Kada je to vidjela tužena počela je vikati i psovati, a nakon toga su došli njen sin D. R. i unuk te su fizički napali geometra i njegovog brata J. zbog čega je on zvao policiju. Nije mu jasno zbog čega tužena radi probleme, jer nije poduzimao radove kojima bi se pomaknuo zid u odnosu na temelje starog suhozida niti je on obavljao radove na zemljištu tužene. Isključivo je poduzeo radove saniranje zida kako bi spriječio odronjavanje. Nakon ovog događaja prestao je sa radovima sanacije zida. G. je pozvao jer je nekoliko dana prije ovog događaja sin tužene potjerao njegove radnike koji su pokušali sanirati ovaj zid. Kako on svojim radovima na bilo koji drugi način ne želi oduzeti tuđe zemljište angažirao je geometra koji je predmetnog dana vršio izmjere.

6.1. Tužena negira navode tužitelja iznoseći kako se sporni zid nikada nije odronjavao, a tužitelj je sporne prigode pokušao pomaknuti zid prema zemljištu u njenom vlasništvu i to na nekim mjestima više od pola metra. Potvrđuje da tužitelj neke radove u donjem dijelu zida ne može izvoditi sa svog zemljišta, a taj uski prolaz je njeno vlasništvo i njen posjed. Na jednom dijelu zida postoji živica koju je postavio djed tužitelja. Ona je stara žena i nije istina da je ozlijedila tužitelja niti ga je napala. Protivno tome tužitelj je napao njenog sina i bacio ga u draču.

6.2. J. U., brat tužitelja ističe kako su se on , brat i geometar nalazili u uskom prolazu koji dijeli njihov zid i zid tužene i to radi mjerenja, a sve u svrhu sanacije zida koji je bio stariji. Predmetnog dana geometar je crvenim sprejem označavao granice imajući u vidu službene isprave, a tuženoj se zato nisu prethodno najavili. U odnosu na ovaj uski prolaz misli da je jedan dio u vlasništvu države, a jedan dio u njihovom vlasništvu kao što im je to geometar objasnio. Taj stari suhozid prema tumačenju geometra P. bio je uvučen u njihovu parcelu. Nisu imali nikakvu namjeru uzurpirati zemljište u vlasništvu tužene. U međuvremenu su sanirali donji jugoistočni dio zida koji je inače uvijek bio više oštećen. Sjeća se da je upravo geometar P. pokazao tuženicima da se on nalazi na prostoru u gornjem dijelu uskog prolaza koji pripada tužiteljima zbog čega na njega neutemeljeno galame.

6.3.S. U., otac tužitelja navodi da je tužena njegovog sina K. udarila drvenom letvom po glavi dok se nalazio u čučećem položaju i to zbog toga što je ovaj angažirao geometra kako bi označili granice zemljišta. Oni su imali namjeru sanirati zid jer bi se uslijed obilnijih kiša isti urušio. Njegov sin je imao želju da taj zid kvalitetno sanira i to je mogao učiniti jedino pristupom sa tog tzv. uskog prolaza, a kako bi izbjegao sukob angažirao je geometra.

6.4. D. R., sin tužene ističe kako je predmetnog dana došao tužitelj sa svojim bratom i još jednom njemu nepoznatom muškom osobom, pretpostavlja geometrom, i na prostoru uskog prolaza počeli nešto sprejem označavati čemu je on prigovorio jer prethodno o tome nisu obavijestili njegovu obitelj. Zbog toga je tužitelju pristupila i njegova majka, tuženica, ali je isti u jednom trenutku fizički nasrnuo na nju. Istina je da se zid tužitelja znao rušiti i uvijek bi mu dopuštali pristup tom uskom prolazu kako bi sa njega mogao sanirati zid, ali oni nisu vlasnici niti posjednici tog prolaza. Nije istina da je njegova majka ikoga napala. Prije ovog događaja tužitelj mu je prethodno najavio da će tog dana sanirati zid čemu se on nije protivio, ali mu je rekao da ne odugovlači sa tim poslom i da ga napravi u granicama i gabaritima ranijeg zida. Odmah na početku je primijetio da se gradnjom ovog zida proširio prema njihovom zemljištu. Nije to bilo puno, ali ga je na to odmah upozorio. Iz tih crvenih oznaka je kasnije vidio da se tužitelj pomakao od 30 cm pa do 100 cm prema njegovom zemljištu. Zid tužitelja je saniran samo u donjem dijelu. Neistiniti su navodi tužitelja da bi itko od njegove obitelji napao njega ili njegovog brata. Svjedok pojašnjava da je zid na njegovom zemljištu izgradio njegov pokojni otac i to kako bi ostavio tzv. uski prolaz za one koji su odlazili do tvornice V.. Time ih je onemogućio da ostavljaju smeće na njihovom zemljištu.

6.5. J. R., unuk tužene izjavio je da je tužitelj prilikom mjerenja sa geometrom po sredini tzv. uskog prolaza zabio kolac, a kada je baka to išla maknuti J. U. ju je odgurnuo, te je pala na K. U. i od njega dobila šaku u

glavu i nogu u stražnjicu. Čim je došlo do prepirke i problema geometar se udaljio. Granica je uvijek bila stari suhozid. Na jednom dijelu gdje je već bio betoniran došlo je do odstupanja od ranijeg zida za otprilike 30-40 cm, a prema označenim točkama čak i na nekim mjestima i do 70 cm. U vrijeme kada je geometara došao tužitelj je već 30-tak dana obavljao radove na izgradnji zida na njihovom zemljištu.

6.6. A. P., u svojstvu svjedoka izjavio je da ga je angažirao K. U. da izvrši mjerenja međe između parcele tužitelja i susjednog zemljišta, a kada je došao na teren K. je već zabio željezne kolce. Kada je ponovno došao na teren više ih nije bilo, a K. mu je rekao da su ih susjedi uklonili. Čim su došli drugi put tužena je počela negodovati i u jednom trenutku daskom udarila K. u predjelu glave na što ju je on odgurnuo te je u tom trenutku nastao metež. Tog dana je označavao crvenim sprejom neke točke koje bi položajno smjestio više prema slovu B vještva V. R.. Usporedbom stanja u katastarskim mapama i stanjem na terenu utvrdio je da je zid tužitelja uvučen prema njegovoj parceli 5691/2 s tim da mu je tužitelj rekao da se prilikom sanacije zida neće pomicati prema katastarskoj granici koja je išla prema ovom uskom prolazu, ali da je on označi na terenu. On nije mogao usporediti stanje međe niti ga usporediti sa katastarskim stanje bez da je imao pristup na prostor ovog uskog prolaza. Kada postoji razlika između stvarne granice na terenu koji je primjerice zid i katastarske granice između određenih nekretnina onda po pravilima struke onda po pravilima struke vrijedi stvarna granica, a spornog dana označavao je crvenim sprejom katastarsku granicu isključivo potražnjom stranke koja je njemu izjavila da će sanirati zid u postojećim granicama i prema postojećem stanju i da se sanacijom zida neće pomicati. Označavanjem granica po stanju iz katastra htio je dokazati samo da tužitelju po katastarskim granicama pripada veća površina.

7. Stalni sudski vještak za geodeziju u nalazu i mišljenju naveo je da je kameni podzid u dijelu između označenih točaka A i B na kojem je postavljena žičana ograda predstavlja granicu između zemljišta označenog kao čest. zem. 5691/2 K.O. S. s jedne strane i čest. zem. 5689/3 i 5689/5 s druge strane. Ujedno da je vidljivo odstupanje katastarskog plana od stvarnog stanja na terenu zbog čega je katastarski plan potrebno ispraviti u tom dijelu.

7.1. Punomoćnik tužitelja u podnesku od 17. studenog 2021. prigovara nalazu i mišljenju vještaka upravo u dijelu koji se navodi pod točkom 7. ovog rješenja obrazlažući kako vještak taj dio vještva ne obrazlaže nijednom činjenicom.

7.2. Stalni sudski vještak očitovao se na prigovore tužitelja na ročištu od 6. lipnja 2022. te izjavio da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja kao i skice, odnosno da sporni zid u cijeloj svojoj dužini nalazi se unutar čest. zem. 5691 K.O.S.. Mišljenja kako je međa između predmetnih čestica upravo kameni podzid koja je ujedno i granica posjeda. Odstupanja od katastarskog plana posljedica su činjenice što su se izmjere vršile 1970.-ih godina kada mjerenja nisu bila precizna kao danas.

8. Iz tužbenih navoda proizlazi da je taj uski prolaz bio u posjedu tužitelja i da ih je tužena zasmetala u posjedu na način da im je onemogućila da pristupe na taj prolaz kako bi mogli sanirati zid, odnos onemogućava mu pristup istočnoj međi nekretnine. Međutim, kontradiktorno tim tužbenim navodima u svojim iskazima kako tužitelj tako i njegov brat te njihov otac navode kako im tužena godinama onemogućava pristup tom uskom prolazu, iz čega proizlazi da nisu bili u posjedu tog uskog prolaza. S druge strane, tužitelj tvrdi da se dio tog uskog prolaza nalazi na čest. zem. 5691/2 K.O. S., odnosno na njihovom vlasništvu zbog čega su i angažirali geometra. Međutim, o tim se tvrdnjama ne odlučuje u ovoj vrsti parničnog postupka. Predmet razmatranja je isključivo tko je bio u posjedu tog uskog prolaza i da li je došlo do smetanja posjeda i na koji način.

8.1. Prije svega ističe se da prema provedenom vještačenju, kojeg je ovaj sud prihvatio kao osnovan i dostatno obrazložen, granica između zemljišta u vlasništvu tužitelja i tužene predstavlja kameni podzid za koji tužitelj navodi da je uvučen na njegovo zemljište. Navedeno potvrđuje i kazivanje svjedoka A. P., geometra kojeg je za osobne potrebe angažirao tužitelj. Imenovani ističe da je granica zemljišta ono što je plavom bojom označio vještak V. R., a da je crvenom bojom označena katastarskom bojom. Iako iz stanja katastarskog plana proizlazi da je zid tužitelja uvučen u njegovo zemljište prema pravilima struke vrijedi stvarna granica, odnosno ona koju je označio vještak V. R..

9.Posjed je smetan ako je oduzet ili uznemiren, pri čemu je oduzet ako je potpuno prestala faktična vlast dotadašnjeg posjednika, a uznemiren je ako je posjednikova faktična vlast u nekom pogledu ili u nekom dijelu ograničena tuđom faktičnom vlašću glede istog predmeta posjedovanja, ali nije sasvim isključena. Dakle, čin smetanja negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti, u nekom obujmu ili u nekom pogledu), a nameće tuđu. Prema tome, čin smetanja bi dakle trebao uspostaviti novo, izmijenjeno posjedovno stanje jer bi faktična vlast dotadašnjeg posjednika nestala, smanjila se ili bila ograničena, a ujedno se uspostavlja nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja (ili u čiju je korist taj čin poduzet) ili se njegova već od ranije postojeća faktična vlast širi, odnosno oslobađa od ranijih ograničenja.

9.1. Kako je sud temeljem izvedenih dokaza utvrdio da tužitelj nije bio u posjedu tog uskog prolaza već iz sadržaja tužbe kao i navoda tužitelja proizlazi kako tužitelj smatra da mu pripada jedan dio tog uskog prolaza, odnosno da je međa pogrešno utvrđena opravdavajući to katastarskim planom na koji se poziva. Do čina smetanja do kojeg nesporno nije došlo jer tužitelj nije bio u posjedu dijela spomenute nekretnine tužbeni zahtjev potrebno je u cijelosti odbiti kao neosnovan slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

10.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155., 156. st. 1. i 164. ZPP-a.

10.1.Tuženici koji su zastupani po punomoćniku trošak je odmjeren tako što je sud imao u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22.,

126/22, dalje: Tarifa) i to Tbr. 7. t. 2., a tuženiku je obistinjen zatražena jednokratna nagrada od 265,45 eura/2.000,00 s obračunatim PDV-om od 66,36 eura/500,00 kuna što ukupno iznosi 331,81 euro/2.500,00 kuna.

10.2.Na dosuđeni iznos troškova tužitelju pripadaju i zatezne kamate od presuđenja do isplate, a sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a.

11. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 21. studenog 2023.

S U D A C:

Branko Karaman

v.r.

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun tuženika

- u spis.