Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž-2966/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ILC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Idi Stančić-Rokotov, odvjetnici u Zagrebu, protiv prvoprotustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko upravnom odjelu, i drugoprotustranke IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Danku Jurišiću, odvjetniku u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi drugoprotustranke IL protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-780/2021-56 od 24. travnja 2023. godine, dana 20. studenog 2023. godine

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba drugoprotustranke IL kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-780/2021-56 od 24. travnja 2023. godine.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica predlagatelja ILC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], I-protustranke REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, i II-protustranke IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini:

stan na II (drugom) katu lijevo,koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 67.81 čm koji se nalazi u Stambenoj zgradi [adresa] sagrađenoj na čest. br. 2944, po novoj izmjeri čest. br. 2408 k. o. [katastarska općina] upisan u [broj poduloška] / zk. ul. br. [broj ZK uloška] Knjige PU: GRAD ZAGREB Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu na način da ista prethodno opisana nekretnina pripadne u vlasništvo predlagatelju ILC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] - U CIJELOSTI.

II. Nalaže se predlagatelju ILC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti I-protustranci REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja na ime vrijednosti njenog suvlasničkog dijela nekretnine opisane pod točkom I. izreke ovog iznos od 42.232,67 eura[1] (218.202,05 kn).

III. Nalaže se predlagatelju ILC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti II-protustranci IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja na ime vrijednosti njenog suvlasničkog dijela nekretnina opisanih pod točkom I. izreke ovog iznos od 3.592,71 EUR (27.069,27 kn1).

IV. I-protustranka REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, ima do isplate iznosa iz točke II. izreke ovog rješenja u svrhu osiguranja isplate iznosa iz točke II. izreke ovog rješenja založno pravo na nekretninama opisanim pod točkom I. izreke ovog rješenja, koje je pravo dužna sama upisati u zemljišnim knjigama.

V. II-protustranka IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ima do isplate iznosa iz točke III. izreke ovog rješenja u svrhu osiguranja isplate iznosa iz točke III. izreke ovog rješenja založno pravo na nekretninama opisanim pod točkom I. izreke ovog rješenja, koje je pravo dužna sama upisati u zemljišnim knjigama.

VI. Nalaže se II-protustranci CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi predlagatelju ILC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu od 32,67 EUR / 246,15 kn1 sa zateznim kamatama od dana donošenja ovog rješenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

VII. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja ILC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu da se ovim rješenjem Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda povjeri provedba ovog rješenja.

VIII. Odbija se kao neosnovan zahtjev II-protustranke IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadom troška ovog postupka u iznosu od 248,86 EUR (1.875,00 kn1)."

2. Protiv ovog rješenja žali se drugoprotustranka IL iz svih žalbenih razloga 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine.

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica osporava osnovanost navoda žalbe i predlaže da se odbije kao neosnovana.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud navodi da odredbom čl. 47. ZV propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, koje pravo mu ne zastarijeva. Odredbom čl. 50 st. 1. ZV propisano je da je sud, kad provodi razvrgnuće, vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, dok je u odredbi st. 2 istog članka propisano da će sud, ako nije vezan glede načina razvrgnuća u smislu st. 1 tog članka, nekretnine dijeliti geometrijski. Odredbom čl. 51. ZV propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, s time da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog, te da će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima, s time da u tom slučaju ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća, a ako ih on ne isplati u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom.

5. Naime, kao što je ranije navedeno, sud je utvrdio da predmetna nekretnina nije geometrijski djeljiva. Nadalje, obzirom da se I-protustranka, koja zajedno s predlagateljem ima u suvlasništvu ukupno 310592/320000 dijelova predmetne nekretnine, u biti niti ne protivi razvrgnuću predmetne suvlasničke zajednice isplatom, proizlazi kako su suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina suglasni da se predmetna suvlasnička zajednica razvrgne isplatom te stoga protivljenje II-protustranke navedenom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, sukladno odredbi čl. 51. st. 3. ZV, nije relevantno jer je II-protustranka suvlasnik predmetne nekretnine u opsegu koji je manji od 1/10 dijela.

6. Sud je utvrdio kako je stambena zgrada u kojoj se nalazi predmetni stan uključujući i predmetni stan znatno oštećena u potresu koji je zadesio Zagreb 22. ožujka 2020. na način da ista oštećenja bitno utječu na stabilnost i sigurnost te građevine i boravak ljudi u zgradi, da predmetni stan nije geometrijski djeljiv, kao i da ne postoji zbirka kupoprodajnih cijena za stanove obilježja koja trenutno ima predmetni stan, a uslijed oštećenja nastalih u navedenom potresu. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka 08. prosinca 2020. u cijelosti obzirom da je nalaz i mišljenje sastavljen jasno i razumljivo, sukladno pravilima struke, a temeljem dokumentacije u spisu temeljem činjenica utvrđenih pregledom predmetne nekretnine koji je izvršen prilikom uviđaja na licu mjesta. Pri tome je sud imao u vidu i kako niti jedna od stranaka tom nalazu i mišljenju nije prigovarala, već je predlagatelj istaknuo kako nema prigovora uz napomenu da su suvlasnici zgrade dali izraditi elaborat mogućnosti konstrukcijske obnove zgrade nakon čega će biti poznate mogućnosti i način obnove oštećenja predmetne nekretnine i zgrade u kojoj se ista nalazi, a II- protustranka je navela kako je suglasna s nalazom i mišljenjem vještaka da se trenutno ne može utvrđivati tržišna vrijednost predmetne nekretnine te je ostala kod svog izričitog protivljenja predmetnog prijedlogu uz napomenu da nije prihvatljivo u ovom postupku čekati izradu elaborata i konstrukcijsku obnovu zgrade.

7. Stranke su se suglasile da se provede dokaz građevinskim vještačenjem radi utvrđenja tržišne vrijednosti predmetne nekretnine uzimajući u obzir cijene prije potresa koji je zadesio Zagreb 22.ožujka 2020., odnosno cijene saniranih nekretnina sličnih nekretnina poslije navedenog potresa te je građevinski vještak u svom pisanom nalazu i mišljenju od 22. prosinca 2022. utvrdio da:

- predmetna nekretnina nije geometrijski djeljiva obzirom da se radi o stanu koji je koncipiran kao jedna funkcionalna cjelina (stan koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija površine 67,81 m2) te obzirom na suvlasničke udjele stranaka,

- sukladno navedenim kriterijima, tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 122.201,01 EUR (920.723,50 kn1).

Sud je isti nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti obzirom da je isti sastavljen jasno i razumljivo temeljem kriterija o kojima su se stranke suglasile, pri čemu je sud posebno u obzir uzeo da niti jedna od stranaka nije prigovorila tom nalazu i mišljenju.

8. Stoga, na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.

9. Ova odluka suda prvog stupnja je pravilna iako djelomično iz drugih razloga.

10. Suprotno pravnom shvaćanju prvostupanjskog suda, ovdje ne dolazi u obzir primjena čl. 51. st. 3. ZV, jer do takve primjene bi došlo samo ako je predlagateljica suvlasnik barem 9/10 dijela (a što nije) a kada može tražiti da joj pripadne stvar u cijelosti i kada ne mora učiniti vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog. Naime, ne može se, a kako to čini prvostupanjski sud, smatrati da je ispunjen uvjet iz čl. 51. st. 3. ZV iz razloga što iako predlagateljica nije suvlasnik barem 9/10 dijela, da zajedno sa suvlasničkim dijelom prvoprotustranke koja se ne protivi predloženom razvrgnuću, njihovi suvlasnički dijelovi čine više od 9/10, pa to već iz razloga što prvoprotustranka, a u smislu čl. 51. st. 1. i 3. ZV ne traži da joj stvar pripadne, već to traži samo predlagateljica.

11. Međutim, u smislu čl. 51. st. 1. ZV predlagateljica je učinila vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog da joj pripadne stvar u cijelosti.

12. Naime, ona tvrdi da je u posjedu stana (ne da i u njemu stanuje), koji je prema poreznom rješenju kupila 2018. godine, a što protustranke ne osporavaju, već drugoprotustranka samo tvrdi da predlagateljica u stanu ne stanuje.

13. Iz tvrdnji predlagateljice proizlazi da je stan i prije potresa u Zagrebu 2020. godine bio derutan, a što protustranke ni ne osporavaju, a što je moguće i djelomično zaključiti iz fotografija priloženih u spisu po građevinskom vještaku makar one prikazuju stanje nakon potresa, kao i opisa stana nakon potresa gdje se određena oštećenja ne bi mogla pripisati posljedicama potresa (nedostaje dio električne i vodovodne instalacije, grijanje je na kruto gorivo ili su u pitanju plinske etažne peći).

14. Predlagateljica tvrdi da za adaptaciju stana, a u odnosu na stanje prije potresa, su potrebna značajna financijska sredstva ali da prvoprotustranka nema interesa za to, a što je ovom sudu i razumljivo, kao što niti drugoprotustranka tu tvrdnju o potrebi ulaganja značajnih financijskih sredstava nije osporila pa je ovom sudu razumljivo da niti drugoprotustranka nema interesa za takva ulaganja obzirom da njegov suvlasnički dio iznosi 2,94 dijela stan.

15. Pritom valja reći da za adaptaciju – preuređenje u smislu čl. 41. ZV potrebna je suglasnost svih suvlasnika, te ukoliko bi se takva suglasnost i ishodila onda bi suvlasnici snosili troškove adaptacije sukladno suvlasničkim omjerima, a za što očito nema interesa od strane prvo i drugoprotustranke.

16. Odgovara da predlagateljica nije u prijedlogu navela u koju svrhu će koristiti stan, ali valja reći da je funkcija nekretnine – stana da se koristi za osnovnu namjenu – stanovanje ili da se ekonomski iskorištava, a ne da suvlasnici režijske i druge troškove (na primjer pričuva) vezano uz nekretninu plaćaju a da se nekretnina ne koristi bilo kroz korištenje nekretnine stanovanjem od strane predlagateljice i ekonomskom iskorištavanjem a u kojem slučaju bi prvo i drugopredloženici mogli ostvarivati određenu korist sukladno suvlasničkim omjerima.

17. Pritom, nije bezrazložno reći i to da iz stanja spisa jasno proizlazi da se drugoprotustranka primarno protivi zahtjevu predlagateljice iz razloga što smatra da za njegov suvlasnički dio od 2,94 dijela predlagateljica bi mu trebala platiti veći iznos od dosuđenog, a takvo protivljenje nije ono koje u suštini dovodi u pitanje osobito ozbiljne razloge zbog kojih predlagateljica traži da njoj stvari pripadne u cijelosti.

18. Tim više ako se prihvate tvrdnje predlagateljice, a koje nisu osporene od drugoprotustranke, da je drugoprotustranka prije pokretanja postupka tražila da joj predlagateljica za njegov suvlasnički dio od 2,94% (manje od 2 m2) isplati iznos od 10.000,00 eura, dakle, nije se dovodilo u pitanje pravo predlagateljice da joj pripadne stvar u cijelosti, a koji iznos je puno manji od procjene iznosa u ovom postupku u odnosu na stanje nekretnine prije potresa.

19. Dakle, u konkretnoj situaciji kada ne postoji interes protustranaka za stanovanjem ili ekonomskim korištenjem nekretnine već interes drugoprotustranke jeste da za svoj suvlasnički dio ostvari što povoljniji iznos koji mu treba isplatiti predlagateljice, a koji iznos je utvrđivan u ovom sudskom postupku sa svim jamstvima koje taj postupak pruža da će drugoprotustranka ostvariti prava koja joj pripadaju, onda po mišljenju ovog suda predlagateljica je učinila vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog da joj stvar pripadne u cijelosti.

20. Odgovara da po odredbi čl. 47. st. 2. ZV suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se priliko uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

21. Predlagateljica je prijedlog za razvrgnuće podnijela prije potresa u Zagrebu a žalitelj tvrdi da je razvrgnuće na njegovu štetu obzirom da će predmetni stan nakon konstrukcijske obnove zgrade vrijediti daleko više od vrijednosti koju ima a uzimajući u obzir javno popraćeni eksponencijalni rast cijena na području Grada Zagreba u zadnje dvije godine tako da cijena od 1.800 eura po m2 ne odgovara stvarnoj tržišnoj vrijednosti koju će stan moći postići nakon konstrukcijske obnove.

22. U ovom postupku stranke su se suglasile da se tržišna vrijednost nekretnine utvrdi uzimajući u obzir cijene prije potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine odnosno cijene saniranih nekretnina sličnih nekretnine poslije navedenog potresa te je građevinski vještak u svom mišljenju naveo da sadašnja tržišna vrijednost predmetnog stana prema stanju kakvo je bilo prije potresa je 122.201,01 eura/920.723,50 kn, dakle, da je vrijednost jednog kvadratnog metra stana 1.797 eura te je naveo da pregledom informacijskog sustava tržišta nekretnina nije bilo moguće utvrditi cijene saniranih nekretnina sličnih karakteristika poslije potresa nego je tek zabilježena kupoprodaja stana na istoj adresi koja je izvršena 22. veljače 2020. godine koji nije saniran nakon potresa i gdje je cijena za jedan m2 7.886,01 kn, dakle, nešto više od 1.000 eura.

23. Dakle, vještak je utvrdio tržišnu cijenu nekretnine prema stanju stana kakvo je bilo prije potresa čime je anuliran razumni utjecaj potresa na tržišnu vrijednost stana, a prema cijenama u vrijeme davanja svoga mišljenja, a mišljenju vještaka ni jedna stranka nije prigovorila.

24. U tijeku postupka predlagateljica je istaknula da su suvlasnici zgrade dali izraditi elaborat mogućnosti konstrukcijske obnove zgrade a nakon čega će biti poznate mogućnosti i način obnove oštećenja predmetne nekretnine i zgrade u kojoj se ista nalazi (uz odgovor na žalbu dostavljenu dokumentaciju od strane predlagateljice sud nije mogao uzeti u obzir pa to već i primjenom odredbe čl. 352. st. 1. ZPP) dok je žalitelj naveo da je suglasan s nalazom i mišljenjem vještaka da se trenutačno ne može utvrđivati tržišna vrijednost predmetne nekretnine uz napomenu da nije prihvatljivo da se u ovom postupku čega izrada elaborata i konstrukcijska obnova zgrade.

25. Dakle, u konkretnoj situaciji, kada nema podataka o opsegu radova koji se odnose na konstrukcijsku obnovu a žalitelj navodi da nije prihvatljivo čekati izradu elaborata i konstrukcijsku obnovu zgrade, tada navodi žalitelja da će predmetni stan nakon konstrukcijske obnove zgrade daleko više vrijediti nisu dokazani u smislu da bi dioba bila na njegovu štetu.

26. Nadalje, na navode žalbe valja ukazati na mišljenje građevinskog vještaka na ročištu održanom 10. svibnja 2020. godine (list 142 spisa) iz kojeg proizlazi da na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom zasigurno se neće financirati poboljšice na oštećenim zgradama već da je takvo financiranje moguće samo da se oštećena zgrada dovede u stanje u kakvom je bila prije potresa dok poboljšice u pogledu konstrukcije tih zgrada koje se odnose u privatnom vlasništvu će podmiriti sami suvlasnici zgrade, dakle, predlagateljica će morati vlastitim novcem kao vlasnik stana financirati konstrukcijsku obnovu zajedno s drugim suvlasnicima zgrade.

27. Zbog navedenog, a kako nisu učinjene ni one bitne povrede odredaba postupka na koje se u žalbi ukazuje, to je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 20. studenog 2023. godine

Sudac:

Marijan Vugić