REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3492/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ljiljane Hrastinski Jurčec predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Renate Šantek članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ES, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Iva Vrkić, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženice Addiko Bank d.d., OIB 14036333877 Zagreb, Slavonska avenija 6, koju zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Ćurković i Šanjug, u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 300/2022-2 od 4. svibnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-647/2021-24 od 14. siječnja 2022., koja je ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-647/2021-36 od 14. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 16. studenoga 2023.,

r i j e š i o  j e

Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-300/2022-2 od 4. svibnja 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-647/2021-24 od 14. siječnja 2022., koja je ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-647/2021-36 od 14. veljače 2022.,u odnosu na slijedeće pravno pitanje:

"Nalažu li pravila stjecanja bez osnove da sud treba u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž- 6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, pri provođenju financijskog vještačenja kod izračuna preplate po ništetnim odredbama uzeti u obzir i tzv. negativnu razliku u preplati nastalu primjenom izračuna anuiteta po tečaju nižem od početnog?"

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-647/2021-24 od 14. siječnja 2022., koja je ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-647/2021-36 od 14. veljače 2022.

1.1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP- a), zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a u prijedlogu je postavila pitanja slijedećeg sadržaja:

"1. Može li sud, primjenom čl. 502. c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, a ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?

2. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?

3. Može li se podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (i kojom se ne traži utvrđivanje, osiguranje ili ispunjenje točno određene, individualne tražbine vjerovnika, već je svrha iste zaštita potrošača na općenitoj razini) smatrati vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom/drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja konkretne tražbine, a kojom se radnjom prekida zastara u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a?

4. Je li u primjeni čl.1115. Zakona o obveznim odnosima sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, ovlašten izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika bio nepošten od dana stjecanja slijedom čega je dužna platiti zatezne kamate od dana stjecanja a ne podnošenja zahtjeva?

5. Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl.354.st.2.toč.11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate , a osobito o tijeku zateznih kamata, tj. o dospijeću tražbine?

6. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, prilikom određivanja financijskog vještačenja radi izračuna preplate ovlašten samostalno popuniti pravnu prazninu koja može nastati u slučaju utvrđenja ništetnim dijela odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli , na način da odredi izračun razlike temeljem fiksne kamatne stope i temeljem fiksnog tečaja na dan sklapanja ugovora , protivno odredbama članka 324. i 319. Zakona o obveznim odnosima , ili je potrebno navedenu prazninu popuniti na način da se za sve izračune koristi promjenjiva kamatna stopa primjenjiva na HRK kredite za predmetno razdoblje?

7. Je li sud omogućio raspravljanje o činjenicama koje su predmet vještačenja u parnici ako nije prihvatio dokazni prijedlog za usmenim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi na okolnost istaknutih prigovora na pisani nalaz i mišljenje ili je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč.6. ZPP- a što presudu čini nezakonitom i nepravilnom ?

8. Nalažu li pravila stjecanja bez osnove da sud treba u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, pri provođenju financijskog vještačenja kod izračuna preplate po ništetnim odredbama uzeti u obzir i tzv. negativnu razliku u preplati nastalu primjenom izračuna anuiteta po tečaju nižem od početnog?

9. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, bez suglasnosti i protivno volji ugovornih strana , ovlašten samostalno, urediti postojeći ugovorni odnos na način da pravne praznine nakon ništetnosti pojedinih odredbi, popuni novim ugovornim odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorene kamatne stope i ukidanjem valutne klauzule , iako zakon dopušta ugovaranje valutne klauzule i promjenjivu kamatnu stopu ,te iako postoji protivljenje jedne ugovorne strane takvom popunjavanju pravne praznine?

10. Je li presuda nezakonita i nepravilna i je li počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o popunjavanju pravne praznine u ugovorima o kreditu nastale zbog utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i na ugovaranje valutne klauzule, a osobito ako se jedna ugovorna strana protiv popunjavanju pravne praznine kako predlaže druga ugovorna strana?"

1.2. Tuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe i povredu temeljnih prava i to povredu prava na obrazloženu sudsku odluku, zabranu arbitrarnosti, legitimnosti i pravne sigurnosti, po čl. 29. st. 1. u vezi s čl. 3., čl. 14. st. 2. i čl. 26. st. 1. Ustava.

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. st. 1. ZPP-a revizijski sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije zbog pravnog pitanja navedenog u izreci rješenja, jer u odnosu na navedeno pitanje praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena.

4. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.

5. U odnosu na ostala pravna pitanja (3., 4., 5., 6., 7., 9. i 10.) te u odnosu na povredu temeljnih prava uzima se da je prijedlog za dopuštenje povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a. U odnosu na pitanje pod 1. i 2. treba reći da se isto ne može smatrati pravnim pitanjem važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni neovisno o shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci broj U-III-5458/21 od 30. lipnja 2022., jer tijekom predmetnog postupka prema zaključku drugostupanjskog suda tuženik nije niti tvrdio niti dokazao da se radi o osobi koja je kao osobni bankar sudjelovala pri zaključenju ugovora pa da bi potrošaču mogao dati odgovarajuće obavijesti o rizicima i drugim parametrima osporenih ugovornih odredbi.

Zagreb, 16. studenoga 2023.

Predsjednica vijeća:

Ljiljana Hrastinski Jurčec