REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ob-141/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Mirni-Nadi Terlević Sebastijan, u pravnoj stvari predlagatelja R. K., OIB: …, iz Z., kojeg zastupa punomoćnik N. S., odvjetnik iz Z., protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Tvrtkova 5, radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: R1 Ob- 673/2021-14 od 28. rujna 2023., 16. studenog 2023.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba protustranke te se preinačava rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: R1 Ob-673/2021-14 od 28. rujna 2023. na način da se odbija zahtjev predlagatelja za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između R. K., rođenog ... i sada pokojne F. K., rođene ..., koja da je trajala od 2013. pa do smrti F. K. 16. srpnja 2020., a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja utvrđeno je da je postojala izvanbračna zajednica između R. K., rođenog ... i sada pokojne F. K., rođene ..., a koja je trajala od 2013. pa do smrti F. K. 16. srpnja 2020., sve radi ostvarivanja prava predlagatelja na obiteljsku mirovinu.

2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je protustranka zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe, u bitnome, kako između predlagatelja i pokojne F. K. nije postojala izvanbračna zajednica, već se radilo o odnosu uzajamne pomoći mlađeg muškarca koji je pružao pomoć staroj i bolesnoj gospođi koja se nije mogla brinuti o sebi, i to prema Ugovoru o doživotnom uzdržavanju. Da se radilo o takvom odnosu proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka (brata pokojne F. K., svjedokinje M. K. i I. G.). Predlaže preinačenje rješenja prvostupanjskog suda odbijanjem zahtjeva predlagatelja.

3. Predlagatelj u odgovoru na žalbu ističe pravilnost donesenog rješenja. Smatra kako protustranka selektivno tumači iskaze svjedoka saslušanih u postupku, budući da iz njih proizlazi i postojanje emocionalnog odnosa između predlagatelja i sada pokojne F. K.. Prvostupanjski sud je, protivno žalbi, na pravilno i potpuno utvrđeno odlučno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, odredbu članka 21. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019. 84/2021. i 119/2022., dalje: ZOMO) te odredbu članka 11. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 103/2015., 98/2019., dalje: ObZ). Predlaže odbijanje žalbe i potvrđivanje rješenja suda prvog stupnja.

4. Žalba protustranke je osnovana.

5. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem utvrdio postojanje izvanbračne zajednice između predlagatelja i sada pokojne F. K. uz zaključak kako su živjeli u ekonomskoj i stambenoj zajednici u kojoj se predlagatelj brinuo o zdravlju pokojne F., uz privrženost i razumijevanje prema njoj, kao emocionalne komponente. Stoga, primjenom odredbe članka 11. stavka 1. ObZ-a utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice između njih, a koje utvrđenje da je predlagatelju, na temelju odredbe članka 21. stavaka 1. i 5. ZOMO-a, potrebno radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.

6. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP).

7. Međutim, protustranka osnovano ističe kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo na utvrđeno odlučno činjenično stanje, na što pazi i ovaj sud po službenoj dužnosti.

8. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci poslovni broj Revr 1639/2018 od 2. veljače 2022. naveo: "12. Naime, prema odredbi članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju pod članom obitelji iz stavka 1.1. ZOMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Prema shvaćanju revizijskog suda iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. 13. Jednako tako prema odredbi članka 436. ObZ- a kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje."

9. Takvo pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske prihvaća i ovaj sud, a ono upravo proizlazi iz navedenih odredbi spomenutih zakona. To, u konačnici, znači kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, budući da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran u predmetnoj pravnoj stvari, već pasivno legitimirani mogu biti samo nasljednici pokojne F. K..

10. Slijedom navedenog, prihvaćena je žalba protustranke i odlučeno kao u izreci ovog rješenja, sve prema odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 346. OBZ-a.

U Puli, 16. studenog 2023.

Sutkinja:

Mirna-Nada Terlević Sebastijan