Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 20 Gž-801/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u izvanparničnom predmetu predlagateljice J. N., OIB: …, …, zastupane po punomoćniku N. B. - S., odvjetniku iz Z., …, protiv predloženica: 1) M. R., OIB: …, D., …, zastupana po punomoćniku H. J., odvjetniku iz Z., … i 2) T. R., OIB: …, iz G., …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predloženice pod 1) protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj R1- 49/2022-20 od 20. ožujka 2023., 15. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predloženice pod 1) M. R., ukida rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj R1-49/2022-20 od 20. ožujka 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"I./ Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine upisane pri zemljišnoknjižnom odjelu Samobor Općinskog suda u Novom Zagrebu u zk. ul. br. …, k.o. O. koja nekretnina ima oznaku zemljišta KUĆA BR. 29 A, ZGRADA, DVORIŠTE I ORANICA ukupne površine 1061 m2, što u naravi predstavlja KUĆA br. 29 A površine 71 m2, ZGRADA površine 32 m2, DVORIŠTE površine 500 m2 i ORANICA površine 458 m2, provest će se civilnom diobom i podjelom kupovnine sukladno suvlasničkim omjerima."
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila predloženica pod 1) zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine.
2.1. U žalbi ističe kako na posljednje ročište nije mogla pristupiti zbog ozbiljnih zdravstvenih problema radi čega je ista zamolila da se ročište odgodi jer je i otkazala punomoć bivšem punomoćniku smatrajući da nije dovoljno dobro elaborirao razloge pa da je htjela osobno iskazivati pred sudom glede sudjelovanja u gradnji predmetne nekretnine s pokojnim mužem. Međutim, prvostupanjski sud je odbio prijedlog za odgodu i na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku jer je istu onemogućio u raspravljanju. Ovo tim više što je sud bez adekvatnog iskazivanja žaliteljice, de facto presumirajući činjenično stanje, otklonio navode iz podneska iste pri čemu je propustio provesti adekvatan test razmjernosti nužan u ovakvom tipu postupka. U odnosu na vještačenje navesti je da je vještakinja B. S. vještačila bez uvida u projekt a što je bitno za analizu mogućnosti geometrijske diobe jer se radi o kući koja ima prizemlje i dva kata tj. nekretnini koja je bila zamišljena da se s vremenom podijeli na tri samostalne jedinice sa posebnim ulazima. Riječ je o jedinicama koje imaju posebne kupaone, sobe, a sve kako bi predstavljale samostalnu i kvadraturom adekvatnu jedinicu. Iz nacrta objekta, kao i priloženih fotografija proizlazi da unutar nekretnine postoji odvojeno stubište koje je naslonjeno uz zid nekretnine i koje prolazi uz svaku odvojenu jedinicu tj. svaka jedinica de facto izlazi iz stepeništa te predstavlja odvojeni stan. Navedeno stepenište može se i fizički odvojiti od prizemlja zidom te takvo odvajanje ne bi predstavljalo izmjenu uporabnosti prostora u prizemlju. Nadalje, iz fotografija proizlazi da je lako moguće kreirati i vanjsko stepenište sa ulazima u svaku pojedinu jedinicu što je bila jedna od mogućnosti koje je predložila žaliteljica te o kojoj joj nije dana mogućnost da se izjasni. Nadalje, zakonska zastupnica predloženice pod 2) iznijela je sumnju u očitu pristranost vještaka te je dodatno ustvrdila da se vještakinja i predlagateljica osobno poznaju i da su u dobrim odnosima, a o čemu se prvostupanjski sud uopće nije izjasnio. Imajući u vidu ove činjenice smatra kako je provođenje dodatnog vještačenja bilo nužno prije donošenja bilo kakve odluke. Ovom konkretnom predmetu prvostupanjski sud nije pristupio na adekvatan način te je time povrijedio niz ljudskih prava predloženice pod 1) propisanih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Jedno od tih prava je i pravo na dom te je u tom pravcu Evropski sud za ljudska prava dao tumačenje sadržaja prava na dom u nizu predmeta koji su se vodili pred sudovima Republike Hrvatske, kao i da treba biti omogućeno svakoj stranci da nadležni sud ocijeni razmjernost i razumnost predložene mjere. Premda je činjenica da predlagateljica faktično živi na drugoj adresi, da ima dom i da nije socijalno ugrožena, dok žaliteljica, kao osoba starije životne dobi sa invaliditetom i zdravstvenim problemima, živi u nekretnini koja je predmetom postupka još od izgradnje iste, održava tu nekretninu, kreirala je odvojene jedinice kako bi bile uporabljive kao samostalni stanovi dok predlagateljica uopće ne sudjeluje u održavanju nekretnini niti u snašanju troškova da je bitno postaviti pitanje koji je cilj predlaganja civilnog razvrgnuća osim da se čini notorna šteta predloženici pod 1) koja u toj nekretnini živi. Prodajom ove nekretnine žaliteljica ostaje bez doma te stoga predlaže da se provede test razmjernosti jer je isti očito izostao. Prvostupanjskom odlukom sud je dozvolio predlagateljici da vlastitoj majci oduzme pravo na dom a sve zato jer predlagateljica inzistira na tome da joj se isplati novčana protuvrijednost suvlasničkog udjela, a uporabu nekretnine ne želi.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. S pravom žaliteljica ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. u svezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP).
6. Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je predloženica pod 1), nakon što joj je dostavljen nalaz i mišljenje vještakinje građevinske struke K. B. S. od 13. lipnja 2022. (l.s. 21-53), izjavila prigovor koji je zaprimljen na prvostupanjski sud 21. listopada 2022. (l.s. 59), a u kojem je prigovorila na dio nalaza i mišljenja vještakinje u kojem ista navodi kako je nemoguće provesti geometrijsku diobu.
7. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je vještakinja B. S. 3. studenoga 2022. dostavila očitavanje na podneske predloženica (l.s. 62) u kojem se očituje samo na procjembeni elaborat, ne odgovarajući na prigovore žaliteljice koji se tiču geometrijske diobe i mogućnosti takvog načina diobe, nakon čega je prvostupanjski sud na ročištu od 14. studenoga 2022., premda je dopunsko građevinsko vještačenje manjkavo, propustio pozvati vještakinju K. B. S. u pogledu dijela prigovora koji se odnosi na mogućnost geometrijske diobe.
8. Postupajući na prethodno opisani način prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP jer je nezakonitim postupanjem onemogućio predloženicu pod 1) da raspravlja pred sudom.
9. Nadalje, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. toč. 11. ZPP na koju (opisno) ukazuje žalba.
10. Iz prigovora predloženice pod 1) od 21. listopada 2022., između ostalog, slijedi da u slučaju da se kuća proda da ona s 1/3 novca postaje socijalni problem te ostaje bez jedine nekretnine i mjesta stanovanja.
11. Dakle, žaliteljica je tijekom prvostupanjskog postupka istakla prigovor prava na dom koji predstavlja ustavno i konvencijsko pravo, a koji prigovor ponavlja i u žalbi.
12. Međutim, o prigovoru prava na dom prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja nije naveo nikakve razloge što znači da zbog toga rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati budući da nisu navedeni razlozi o toj odlučnoj činjenici, a niti je u konkretnom slučaju proveden test razmjernosti sukladno recentnoj sudskoj praksi vezanoj za navedeni prigovor prava na dom.
13. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti sud prvog stupnja na ponovan postupak.
14. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede u postupanju imajući u vidu uputu sadržanu u ovom drugostupanjskom rješenju, nakon čega će donijeti odgovarajuću odluku.
15. U odnosu na predloženicu pod 2) T. R. navesti je kako iz očitovanja njezine majke D. R. na ročištu od 14. studenoga 2022. (l.s. 64) proizlazi da je 25. rujna 2023. navršila 18 godina.
Zadar, 15. studenoga 2023.
Sutkinja
Sanja Prosenica, v.r.
