Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 33 Gž-2518/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. HF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. CF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 3. EF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnica odvjetnica Melita Ranilović-Ferenc, odvjetnica iz Koprivnice, Vijećnička 4, protiv tuženih 1. ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. FF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. HFĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Vlatka Milanović, odvjetnica iz Karlovca, Miroslava Krleže 27 i 4. TF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Lovro Perica, odvjetnik iz Crikvenice, Kotorska 30, radi utvrđenja ništetnosti ugovora (v.p.s. 3.318,07 EUR), odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj P-1290/2019-39 od 13. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 14. studenog 2023.,

r i j š e i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku poslovni broj P-1290/2019-39 od 13. travnja 2023. u pobijanoj točki IV, V, VI, VII i VIII izreke, kao i rješenje istog suda i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Krku citiranom u izreci odlučeno je:

I Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor sklopljen 05.04.2016.g. sa tuženim ŽF, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao kupcem ovjeren kod javne bilježnice Marije Čulo Poljak iz Bjelovara pod brojem Ov-3372/16 dana 05.04.2016.g. prema kojem je tuženi JF kupio čitav suvlasnički dio tužitelja koji iznosi 2/4 dijela nekretnina upisanih u ZK tijelo II z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor sa 204m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta ništetan te ne proizvodi pravne učinke.

II Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor sklopljen 06.04.2016.g. između I-tuženog ŽF [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao prodavatelja i FF, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao kupca ovjeren kod javnog bilježnika Ivanke Antić iz Karlovca pod brojem OV-2496/16 dana 06.04.2016.g. prema kojem je tuženi JF prodao a II-tuženi FF kupio čitav suvlasnički dio nekretnina koji se sastoji od 2/4 dijela nekretnina upisanih u ZK tijelo II zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor sa 204m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta ništetan te ne proizvodi pravne učinke.

III Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor sklopljen 15.04.2016.g. između II-tuženog FF [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao prodavatelja i III-tužene HFĐ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao kupca ovjeren kod javnog bilježnika Željke Maroslavac iz Zagreba pod brojem OV 11545/16 dana 16.04.2016.g. prema kojem je tuženi FF prodao a III-tužena HFĐ kupila čitav suvlasnički dio nekretnina koji se sastoji od 2/4 dijela nekretnina upisanih u ZK tijelo II zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor sa 204m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta ništetan te ne proizvodi pravne učinke.

IV U preostalom dijelu tužbenih zahtjeva pod I., II. i III. tužitelji 1. HF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. CF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 3. EF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] s e o d b i j a j u kao neosnovanim.

V Tužitelji 1. HF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. CF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 3. EF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] d b i j a j u s e s tužbenim zahtjevima koji glase:

"IV. Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor sklopljen 16.05.2016.g. između III-tužene HFĐ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao prodavatelja i IV-tuženog TF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao kupca ovjeren kod javnog bilježnika Amire Predovan iz Krka pod brojem OV 1239/16 dana 16.05.2016.g. prema kojem je tužena HFĐ prodala a IV-tuženi TF kupio čitav suvlasnički dio nekretnina koji se sastoji od 2/4 dijela nekretnina upisanih u ZK tijelo II zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor sa 204m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta ništetan te ne proizvodi pravne učinke što su tuženi HFĐ i TF dužni priznati te su dužni dozvoliti da se temeljem ove presude uspostavi ranije zemljišno-knjižno stanje uknjižbom navedenih nekretnina na ime i vlasništvo tužitelja ZF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i EF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] svakog u 1⁄4 dijela u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V. Tuženi TF [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je tužiteljima ZF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i EF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] predati u posjed nekretnine upisane u ZK tijelo II zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor sa 204m2 što je u naravi prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

[adresa]. HF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. CF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 3. EF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] s e o d b i j a j u i s podredno postavljenim tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Određuje se ispravak upisa i brisanje uknjižbe u zemljišnim knjigama na čitavom suvlasničkom dijelu nekretnina koji se sastoji od 2/4 dijela nekretnina upisanih u ZK tijelo II u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čk.br. 1481/91 Kuća i dvor sa 204 m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta a koje nekretnine su upisane na IV-tuženog TF [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], sada upisan na adresi [adresa] na način da se temeljem ove presude briše uknjižba prava vlasništva za korist TF [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] sada upisan na adresi [adresa], te se briše uknjižba prava vlasništva upisana za korist III-tužene HFĐ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te se briše uknjižba prava vlasništva za korist II- tuženog FF, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] te se briše uknjižba prava vlasništva za korist I-tuženog ŽF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] što su svi tuženi dužni dozvoliti uz istovremenu uspostavu ranijeg z.k. stanja uknjižbom prava vlasništva na cijelom suvlasničkom dijelu koji se sastoji od 2/4 dijela nekretnina upisanih u ZK tijelo II u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Kuća i i dvor sa 204 m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom za korist ZF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i EF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] svakog u 1⁄4 dijela sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

VII S obzirom na djelomični uspjeh u ovoj parnici, tužitelji 1. HF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. CF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. EF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženik JF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tuženik FF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3. tužena HFĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] snašaju svatko svoje troškove ovog parničnog postupka.

VIII N a l a ž e s e tužiteljima 1. HF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. CF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 3. ŠF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da 4. tuženiku TF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], nadoknade troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.063,50 EUR/8.012,94

HRK1 u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude i rješenja tužitelji su podnijeli žalbu i pravovremenu dopunu žalbe kojom istu pobijaju u točki IV1, V, VI, VII i VIII izreke, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda preinači, odnosno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje a tužiteljima dosude troškovi žalbe

3. 3/tuženica HFĐ u odgovoru na žalbu predlaže žalbu i dopunu žalbe odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, dok ostali tuženici nisu odgovorili na žalbu i dopunu žalbe.

4. Žalba je osnovana.

5. U predmetnom postupku tužitelji traže da sud utvrdi ništetnim ugovore, kojima su tuženici stekli njihov suvlasnički dio kuće u [adresa] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor sa 204 m2, u naravi prizemni dio objekta s pripadajućim dijelom dvorišta.

Ugovori o kupoprodaji nekretnine sklapani su s tuženicima sukcesivno i to 5.4.2016., 6.4.2016., 15.4.2016. i 16.5.2016., a da tužitelji, odnosno tužiteljica 3/EF i njezin suprug ZF, čiji su tužitelji 1/HF i 2/CF nasljednici te koji su stupili u parnicu nakon smrti prvotnog tužitelja 1/ZF, o tome nisu imali saznanja.

6. U odnosu na tužbeni zahtjev, koji se odnosi na utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora sklopljenog 5. travnja 2016. između ŽF iz [adresa] kao kupca i EF i ZF kao prodavatelja a koji je ovjeren kod javnog bilježnika Marije Čulo Poljak iz Bjelovara pod brojem OV- 3372/16 dana 5. travnja 2016., a predmet kojeg je bila nekretnina 2/4 dijela k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor površine 204m2 a koja nekretnina u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta, prvostupanjski je sud utvrdio da iz sadržaja ugovora proizlazi da su dana **.**.2016. EF i EF ZF kao prodavatelji i JF kao kupac sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnina predmetom kojeg je bila prethodio opisana nekretnina, dok je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 35.000 EUR. Iz štambilja na poleđini ugovora proizlazi da je potpis prodavatelja ovjeren po javnom bilježniku Mariji Čulo Poljak u Bjelovaru 5. travnja 2016. pod brojem Ov-3372/16.

7. Na temelju saslušanja javnog bilježnika Marije Čulo Poljak koja je u svom iskazu izričito navela da niti jedna od parničnih stranaka ovog parničnog postupka nikada nije pristupila u njezin javnobilježnički ured radi ovjere solemnizacije ili sačinjenja kakvog ugovora, ovaj sud zaključuje da je potpis pa i štambilj javnog bilježnika na ugovoru od 5. travnja 2016. krivotvoren te da nikada nije došlo do ovjere potpisa prodavatelja na ugovoru.

8. Navodi javnog bilježnika potkrijepljeni su i iskazom 3. tužiteljice EF koja je navela da nikada nije bila kod javne bilježnice Marije Čulo Poljak u Bjelovaru radi ovjere potpisa na kupoprodajnom ugovoru od 5. travnja 2016., te da nikada nije imala namjeru prodati predmetnu nekretninu već je istu imala namjeru darovati svojoj kćeri.

9. Također, sud je radi provjere navoda tužitelja zatražio podatak od nadležne Policijske postaje Đurđevac (list 146. spisa), koja je podneskom od 14. travnja 2021. obavijestila sud da je danas pok. ZF OIB: [osobni identifikacijski broj] posjedovao osobnu iskaznicu broj [broj osobne iskaznice] izrađenu dana 13. prosinca 2010. s rokom važenja trajno, ali da je ZF **.**.2016. prijavio nestanak osobne iskaznice te izjavio da mu je iskaznica nestala 14. siječnja 2016. te se u sustavu osobna iskaznica s time brojem vodi kao nevažeća – izgubljena od 26. siječnja 2016.

Dakle, u vrijeme navodne ovjere ugovora o kupoprodaji sklopljenog između EF i ZF kao prodavatelja i ŽF kao kupca **.**.2016. osobna iskaznica broj [broj osobne iskaznice] preminulog ZF bila je nevažeća.

10. Kako je dakle nedvojbeno utvrđeno da je ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen 5. travnja 2016. između EF i ZF kao prodavatelja i ŽF kao kupca a predmetom kojeg su bile nekretnine 2/4 k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ništav jer nikada nisu ovjereni potpisi prodavatelja na citiranom ugovoru te je na istome krivotvoren štambilj javnog bilježnika, na temelju čl. 322. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 98/18. – dalje: ZOO) koji propisuje da je ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo, utvrdio navedeni ugovor ništetnim.

11. Preostali dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na dozvolu uspostave ranijeg z.k. stanja na navedenim nekretninama na ime i vlasništvo ZF i EF svakog u 1⁄4 dijela, sud je ocijenio neosnovanim s obzirom na promjene upisa u zemljišnim knjigama koje su uslijedile nakon provedbe ugovora o kupoprodaji nekretnina od 5. travnja 2016., te tužitelje uputio na odredbu čl. 323. ZOO-a koja propisuje da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće ima se dati odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje pa dakle tužitelji imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za odgovarajuću naknadu u novcu prema citiranoj odredbi čl. 323. ZOO-a.

12. Nadalje je sud utvrdio djelomično osnovanim i tužbeni zahtjev tužitelja pod točkom II a koji se zahtjev odnosi na utvrđivanje ništetnosti kupoprodajnog ugovora sklopljenog 6. travnja 2016. između tuženog ŽF iz [adresa] kao prodavatelja i FF iz [adresa] kao kupca ovjerenog kod javnog bilježnika Ivanke Antić iz Karlovca pod brojem OV-2496/16 dana 6. travnja 2016., a predmetom kojeg su bile također prethodno opisane nekretnine.

13. Naime, iako je u odgovoru na tužbu 2. tuženik naveo da je predmetne nekretnine kupio od 1. tuženika te isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti, sudu nije dostavljen dokaz o tome da je kupoprodajna cijena zaista i isplaćena, a tuženik se nije odazvao pozivu suda za njegovim saslušanjem što je sud ocijenio na njegovu štetu sve s obzirom na činjenicu da je nekretnina već nakon devet dana prodana i to putem punomoćnika prodavatelja UF kojeg 2. tuženik navodno i ne poznaje pa se postavlja pitanje zašto je tuženik bio neaktivan u ovom postupku te nije pristupio na glavnu raspravu na kojoj se provodio dokaz saslušanjem parničnih stranaka te na kojem se ročištu moglo raspraviti pitanje davanja ili ne davanja punomoći za prodaju predmetne nekretnine UF.

14. Zato prvostupanjski sud zaključuje da je ugovor sklopljen 6. travnja 2016. između ŽF i FF zaključen samo u svrhu promjene upisa prava vlasništva u zemljišnim knjigama radi prijevarnih namjera i radnji ŽF koji je smišljeno nekretninu sa svojeg imena prenio na treću osobu, bez da je zaista došlo i do isplate kupoprodajne cijene ili predaje nekretnine u posjed kupcu, te je i navedeni ugovor ništetan, na temelju čl. 322. ZOO, dok je i u odnosu na taj ugovor, iz istog razloga kao i za prethodni, odbijen zahtjev za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

15. Glede tužbenog zahtjeva pod točkom III i ovaj je tužbeni zahtjev tužitelja sud ocijenio samo djelomično osnovanim i to u dijelu kojim se zahtjeva utvrđenje ugovora sklopljenog 15. travnja 2016. između FF iz [adresa] kao prodavatelja i 3. tužene HFĐ iz [adresa] kao kupca, ovjerenog kod javnog bilježnika Željke Maroslavac iz Zagreba pod brojem OV- 11545/16 dana 16. travnja 2016., a predmetom kojeg su bile iste prethodno opisane nekretnine, ništetnim.

16. Naime, ocjenom provedenih dokaza utvrđeno je da je krivotvoren potpis davatelja punomoći na specijalnoj punomoći od 7. travnja 2016., s obzirom da iz iskaza javnog bilježnika Ronalda Pavlovića nedvojbeno proizlazi da FF nikada nije pristupio u njegov javnobilježnički ured niti je istome 7. travnja 2016. ovjeren potpis na specijalnoj punomoći. Javni bilježnik Ronald Pavlović u iskazu je naveo da je provjerom u upisniku OV-831/16 na navedeni dan 2016. pod navedenim brojem izvršena ovjera sasvim druge osobe koja nema veze sa DF. Isti je naveo da su i štambilj i njegov potpis falsificirani i krivotvoreni.

I sam 2. tuženik navodi da nikada nije potpisao specijalnu punomoć osobi imena UF iz [adresa] kojeg da 2. tuženik niti ne poznaje a da se isti zaista ne poznaju potvrđuje i sam UF u svom iskazu danom na glavnoj raspravi 13. studenog 2017.

17. Da se i u konkretnom slučaju radilo o prijevarnim radnjama tuženika ŽF proizlazi iz iskaza svjedoka UF kojem je upravo JF predao dokumentaciju koja je trebala biti ovjerena kod javnog bilježnika i koju je prema vlastitim navodima UF po ovjeri odmah vratio ŽF, koji je očito unatoč činjenici da je navodno predmetnu nekretninu prodao FF i dalje aktivno sudjelovao u svim radnjama glede daljnjih prodaja predmetne nekretnine.

I ovdje je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično odbijen u svezi s uspostavom prijašnjeg z.k. stanja a sve s obzirom na činjenicu da je odluka suda o ništetnosti ugovora samo deklaratorne naravi.

18. U odnosu na kupoprodajni ugovor sklopljen dana 16. svibnja 2016. između tužene HFĐ kao prodavateljice i tuženog TF kao kupca a predmetom kojeg je ugovora bila nekretnina 2/4 k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi stan u prizemlju koji se sastoji do kuhinje, kupaone, sobe, hodnika, sanitarnog prostora, ukupne površine cca 36,92m2, prvostupanjski je sud ocijenio zahtjev neosnovanim.

19. Isto temelji na ocjeni iskaza saslušanog svjedoka odvjetnika ĐF i 4. tuženika TF, iz kojeg proizlazi da je 4. tuženik prije sklapanja citiranog ugovora provjerio putem stručnog punomoćnika – odvjetnika stanje u zemljišnim knjigama i utvrdio da je prodavateljica upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, te da je u Uredu za katastar nekretnina evidentirana i kao posjednica predmetne nekretnine.

20. Sud je nadalje utvrdio da je ugovor od 16. svibnja 2016. potpisan i ovjeren kod javnog bilježnika Amire Predovan u Krku pod brojem Ov-1239/16 te je istoga dana u cijelosti isplaćena kupoprodajna cijena prodavateljici HFĐ u uredu javnog bilježnika Amire Predovan.

Po potpisu citiranog kupoprodajnog ugovora 4. tuženik je ušao u posjed predmetne nekretnine na način da je preuzeo ključ iste na mjestu gdje mu je ostavljen na samoj nekretnini, te je potom promijenio bravu na ulaznim vratima nekretnine. Između stranaka nije sporno da je 4. tuženik i sada u posjedu predmetne nekretnine. Prvostupanjski sud zaključuje, da je 4. tuženik kao pošteni stjecatelj stekao predmetnu nekretninu jer u trenutku sklapanja pravnog posla – kupoprodajnog ugovora od 16. svibnja 2016., kao i u trenutku kada je zahtijevao upis nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

21. Pri tom se pozvao na čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje: ZVDSP) kojim je propisano, da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa gleda toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona, dok nedostatak dobre vjere ne može se prebaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje (čl. 122. st. 3. ZVDSP-a).

22. Prvostupanjski sud smatra da taj tuženik nije imao, s obzirom na okolnosti, dovoljno razloga posumnjati u to da nekretnina ne bi pripadala prodavateljici. Naime, ista je bila upisana kao z.k. vlasnica u zemljišnim knjigama, bila je evidentirana i kao posjednica u Uredu za katastar Krk (list 61. spisa), a također ista je bila i u posjedu dokumentacije vezane za predmet prodaje i to u posjedu građevinske dozvole broj [broj dozvole] od 17. svibnja 1977. (list 69. spisa), ugovora o korištenju građevinskog zemljišta od 7. rujna 1976. (list 70. spisa), a koju je dokumentaciju predala u originalu kupcu ovdje 4. tuženiku.

23. Prvostupanjski sud zato ocjenjuje da kupoprodajni ugovor sklopljen između HFĐ kao prodavatelja i TF kao kupca ovjeren kod javnog bilježnika Amire Predovan iz Krka, 16. svibnja 2016. pod brojem OV- 1239/16, nije ništetan odnosno protivan Ustavu RH prisilnim propisima ili moralu društva sukladno odredbi čl. 322. st. 1. ZOO-a.

24. Sud je neosnovanim ocijenio i tužbeni zahtjev tužitelja pod V u kojem tužitelji zahtijevaju predaju u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom okućnice.

Članak 162. ZVDSP-a propisuje da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Dakle, moraju biti ispunjena oba uvjeta iz čl. 162. ZVDSP-a a koja u konkretnom slučaju nisu ispunjena.

25. U ovome postupku tužitelji nisu dokazali niti da su vlasnici predmetne nekretnine a niti da nekretninu 4. tuženik drži bez valjane pravne osnove. Suprotno tome upravo je 4. tuženik u ovome postupku dokazao da predmetnu nekretninu drži u posjedu temeljem valjane pravne osnove kupoprodajnog ugovora sklopljenog 16. svibnja 2016. temeljem kojeg je stupio u posjed predmetne nekretnine.

26. Kako dakle nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 162. ZVDSP-a, tužbeni zahtjev tužitelja iz točke V odbijen je u cijelosti.

27. Budući da su tužitelji uz osnovni tužbeni zahtjev istakli i podredni tužbeni zahtjev kojeg su konačno specificirali podneskom od 15. veljače 2017. a s obzirom da je sud djelomično odbio tužbene zahtjeve pod I, II i III te u cijelosti tužbeni zahtjev pod IV petita, valjalo je odlučiti i glede podredno postavljenog tužbenog zahtjeva kojeg je prvostupanjski sud također ocijenio neosnovanim jer nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13. i 60/13. – dalje: ZZK) a koji je važio u vrijeme podnošenja ove tužbe sudu.

28. Sud je ocijenio neosnovanim i prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine ocijenivši da nisu ispunjene pretpostavke za donošenje privremene mjere temeljem odredbi čl. 346. i 347. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – dalje: OZ).

29. Članak 346. OZ-a propisuje da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Budući da smatra, da je 4. tuženik stjecatelj predmetne nekretnine u dobroj vjeri koji je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, a da tužitelji nisu učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine, prvostupanjski sud zaključuje da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti iz čl. 346. OZ-a.

30. Osnovano tužitelji prigovaraju takvom zaključku prvostupanjskog suda u odnosu na ugovor sklopljen 16.5.2016. između tuženice 3/HFĐ i tuženika 4/TF.

31. Tužitelji su, pored pravnog shvaćanja da poštenom stjecatelju načelo povjerenja u zemljišne knjige omogućuje derivativno stjecanje prava vlasništva nekretnine i od nevlasnika - sve i pored općeg pravnog načela da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima, trebali dokazati da su sudionici u odnosu u kojemu je sklopljen pravni posao na temelju kojeg se tuženik upisao vlasnikom prijepornih nekretnina bili nesavjesni (da nisu postupali u dobroj vjeri) - pa da je nesavjestan kod sklapanja pravnog posla i upisa na temelju pravnog posla u zemljišnim knjigama bio i 4/tuženik, i to sve u sadržaju pravnog standarda te nesavjesnosti iz navedenih odredaba ZVDSP-a te ZZK-, tj da je znao ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je u zemljišnim knjigama upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja.

32. Takva sumnja, po mišljenju ovog suda, mogla je proizaći iz okolnosti na koje u svom iskazu – koji je u tom dijelu različit od iskaza 4/tuženika – upućuje 3/tuženica HFĐ, a koja je iskazala da ju je tuženik 1/JF zamolio uslugu na način da mu potpiše punomoć da može prodati nekretninu drugoj osobi, a da mu „USKOK ne sjedne na tu nekretninu“, koja navodi da je kupca upoznala kod javnog bilježnika, da ona nije primila nikakvu kupoprodajnu cijenu za nekretninu već je to sve primio JF a ona je samo jednom autom došla do sporne kuće, da je na sva pitanja odvjetniku odgovarao JF, koji joj je, nakon što su izašli od javnog bilježnika, uzeo kovertu s novcem, te da nikada nije bila u posjedu kuće niti posjedu ključa. Navedeno je suprotno iskazu 4/tuženika prema kojoj je odvjetnik pitao 3/tuženicu da li zna što prodaje, te da je njoj predao novac a nije primijetio da ga je proslijedila 2/tuženiku.

33. Navedenu proturječnost u iskazima tih tuženika sud nije raspravio pa time nije valjano ocijenio niti savjesnost 4/tuženika kao stjecatelja, odnosno je li s obzirom na okolnosti prilikom sklapanja ugovora imao dovoljno razloga posumnjati u stanje zemljišne knjige.

34. Nadalje, iz same zemljišne knjige je vidljivo (jer je i povijesni pregled svakome dostupan na internetu), da se vlasničko stanje sporne nekretnine u vrlo kratkom roku, od travnja do svibnja 2016. godine, nekoliko puta promijenilo, te da i sama 3/tuženica prodaje nekretninu neposredno nakon što je istu stekla, što je samo za sebe činjenica koja može izazvati sumnju, pogotovo imajući na umu i nerealno nisku cijenu nekretnine, o kojoj je iskazivao odvjetnik ĐF kao svjedok (obrazlažući da je smatrao da se nekom žuri za prodaju). Kupnja nekretnine nije svakodnevni posao pa je realno očekivati povećani stupanj pažnje prilikom sklapanja tog posla posebno imajući na umu okolnosti da se sve odvijalo brzo, da je prema iskazu 4/tuženika, ključ poslan autobusom u Crikvenicu gdje ga je preuzeo od šofera i razgledao nekretninu, da bi potom, nakon što je obavljena kupoprodaja, posjed preuzeo na način da mu je ostavljen ključ u samoj kući nakon čega su on i bratić došli u [adresa] te je potom promijenio bravu (a da mu ključ nije predan prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora i isplate kupovnine, iako je prodavateljica bila osobno prisutna).

35. Pri tom treba imati na umu da se na temelju povjerenja u zemljišne knjige pravo vlasništva može steći samo ako su ispunjene opće i posebne pretpostavke za uknjižbu propisane odredbama ZZK, a da jedna od tih pretpostavki – valjanost pravnog posla – ne bi bila ispunjena ako je ugovor ništetan jer je sklopljen protivno prisilnim propisima.

36. Prvostupanjski sud nije prilikom ocjene valjanosti samog ugovora o kupoprodaji ocijenio navod 3/tuženice kao prodavateljice da uopće nije bila svjesna da sklapa ugovor o kupoprodaji jer nije niti bila vlasnica nekretnine, pa se nije mogla obvezati predati kupcu stvar u vlasništvo u smislu čl. 376. st. 1. ZOO.

37. Nadalje je prvostupanjski sud zanemario odredbu čl. 123. ZV, prema kojoj stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti, a brisanje upisa se, prema st. 2. istog člana, može zahtijevati zbog neistinitosti (nevaljanosti) prednikova upisa tužbom za brisanje dok ne proteknu tri godine od kad je bio zatražen prednikov upis; ali onaj tko je o neistinitom prednikovu upisu bio uredno obaviješten, može zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevat brisanje upisa samo ako je u roku za žalbu zatražio zabilježbu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu, podnio tužbu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na temelju njega ishodili daljnje upise u zemljišnu knjigu.

38. Iz navedenog proizlazi da je tek po proteku roka u kojem je zbiljski izvanknjižni vlasnik (što su tužitelji, odnosno njihov prednik postali nakon upisa 3/tuženice kao vlasnice sporne nekretnine u zemljišnim knjigama) mogao zahtijevati brisanje neistinitog upisa odnosno neistinitih upisa prema č. 129. ZZK, 4/tuženik mogao postati vlasnik. Stjecatelj prividno stječe vlasništvo od zemljišnoknjižnog vlasnika, a uistinu ga stječe po samom zakonu, jer se nijedno pravo, pa ni pravo vlasništva, ne može steći od onoga koji ga nema, koji nije stvarni, zbiljski vlasnik. Ali stječe ga pod raskidnim uvjetom, tj. da mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti.

39. U konkretnom slučaju, traženo je upravo navedeno, tj. brisanje upisa zbog nevaljanosti, pa je tek nakon utvrđenja činjenice, jesu li tužitelji u skladu s čl. 129. ZZK podnijeli brisovnu tužbu, moguće ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva u odnosu na 4/tuženika, te osnovanost zahtjeva u odnosu na sve tuženike, u dijelu u kojem se traži uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na spornim nekretninama.

40. Odredbom čl. 129. st. 2. ZZK propisano je da se brisovnoj tužbi ne može udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim ako je nositelj knjižnog prava kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno, ako je nositelj knjižnog prava kojem nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine od kada je ta uknjižba bila zatražena.

41. Prvostupanjski je sud u dijelu obrazloženja odluke kojim odbija podredno postavljeni tužbeni zahtjev, na temelju čl. 129. ZZK, citirao navedenu odredbu, ali nije ocijenio tužbeni zahtjev u smislu iste (tj. jesu li, kao što bi proizlazilo iz spisa predmeta, nositelji knjižnog prava u zakonskim rokovima zatražili zabilježbu spora, odnosno podnijeli brisovnu tužbu).

42. U ponovljenom postupku sud će utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za brisanje upisa prava vlasništva 4/tuženika zbog nevaljanosti te u skladu s navedenim, pravilno odlučiti o tužbenom zahtjevu u dijelu u kojem je isti odbijen.

43. Budući da je u pobijanom dijelu ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima postupka, jer nije poznat konačni uspjeh stranaka u sporu.

44. Nadalje će sud odlučiti o osnovanosti zahtjeva za osiguranje privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja sporne nekretnine, pri čemu je za odlučivanje mjerodavno stanje u vrijeme donošenja odluke.

45. Na temelju odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP, te čl. 380. t. 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 14. studenoga 2023.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić