Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž-1723/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice V. L. iz Z., OIB:...., zastupane po punomoćniku Z. R. odvjetniku iz Z., protiv tuženice V. K. iz B., OIB: ....zastupane po punomoćnici S. S. iz B., radi predaje u posjed, odlučujući po žalbama stranaka, izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj P 1164/21 od 27. rujna 2022., 14. studenog 2023.,

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se žalbe tužiteljice V. L. i tuženice V. K., ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj P 1164/21 od 27. rujna 2022., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja, točkom I. izreke prekinut je prvostupanjski postupak do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P 841/22.

2.Protiv citirane odluke, žalbu podnose tužiteljica i tuženica, obje iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu: ZPP-a).

3.Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4.Žalbe stranaka su osnovane.

5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga parničnih stranaka, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a.

6.Osnovano obje stranke svojim navodima pobijaju pravilnost prvostupanjskog rješenja, iz razloga koji će se nastavno obrazložiti.

7.Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud utvrđuje da je tužiteljica podnijela tužbu radi predaje u suposjed stana u B., te naknade koristi za posjedovanje njenog suvlasničkog dijela za razdoblje od srpnja 2013. do prosinca 2021., da je tuženica u odgovoru na tužbu istakla prigovor zastare, te da se između stranaka vodi postupak pod poslovnim brojem P 841/22 (ranije P 877/21). Uvidom u navedeni spis, sud prvog stupnja utvrđuje da su stranke i u navedenoj parnici u istim procesnim ulogama, sa time da je 2. tuženica S. S., da je predmet tog spora naknada za posjedovanje suvlasničkog dijela nekretnine pravnog prednika tužiteljice, sada pok. B. S., za razdoblje od prosinca 2011. zaključno sa svibnjem 2013. Nadalje sud utvrđuje da u predmetnoj parnici još uvijek nije donijeta pravomoćna presuda, no da su provedeni dokazi, uključujući i građevinsko vještačenje na okolnost visine prosječne najamnine.

Nastavno tome, prvostupanjski sud drži da će se u navedenoj parnici utvrditi da li je tuženica bila i od kada poštena ili nepoštena posjednica prijeporne nekretnine, o čemu da ovisi i njena obveza plaćanja naknade za korištenje dijela stana u ovom predmetu, slijedom čega da se radi o prethodnom pitanju u smislu čl. 12. ZPP-a, pa pozivom na čl. 213. st.1. u svezi čl. 12. ZPP-a, odlučuje kao u izreci pobijane odluke.

8.1.Ponajprije valja naglasiti, da pogrešnim drži ovaj sud prosudbu suda prvog stupnja da bi ishod parnice pod poslovnim brojem P 841/22, obzirom na predmet spora, predstavljao prethodno pitanje za ovaj spor, odnosno da odluka u ovoj pravnoj stvari ovisi o ishodu navedene parnice.

Naime, iz stanja u spisu razvidno je pored ostalog, da je rješenjem Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž 1147/21 ukinuta presuda poslovni broj P 877/21, da je predmet spora zahtjev za isplatu naknade po osnovi korištenja suvlasničkog dijela tuđe nekretnine (u suvlasništvu tužiteljice) za razdoblje od prosinca 2011. zaključno sa svibnjem 2013., da je iz obrazloženja drugostupanjske odluke vidljivo da je u toj parnici potrebno utvrditi ne/poštenje tuženice prilikom predmetnog korištenja.

Iz stanja ovog spisa, proizlazi da je predmet spora ne samo isplata ove iste naknade no za drugo vremensko razdoblje, već i predaja u suposjed prijeporne nekretnine u B..

8.2.Nadalje, prema čl. 213. st.1. ZPP-a sud će prekid postupka odrediti i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju; sud može odrediti prekid postupka ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je li učinjen privredni prijestup ili je li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tko je učinilac i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrebljena kao dokaz lažna (st.2.).

Prema čl. 12. st.1. ZPP-a, kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

8.3.Sagledavajući prethodno navedeno, ovaj sud ponajprije smatra da u konkretnom slučaju utvrđenje iz parnice poslovni broj P 841/22, da li je tuženica bila i od kada poštena ili nepoštena posjednica prijeporne nekretnine, ni na koji ne predstavlja prethodno pitanje za odluku u ovoj pravnoj stvari, odnosno da odluka u ovoj pravnoj stvari ovisi o ishodu tog drugog postupka.

Pored toga, protivno stavu suda prvog stupnja, nije od odlučne važnosti, a time ni opravdan razlog za određivanje prekida, ni to koji su dokazi provedeni ili ne u toj drugoj parnici, kraj činjenice da se radi o drugom vremenskom razdoblju u odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice u ovoj parnici, te o dužem vremenskom razdoblju, zbog čega po uvjerenju ovog suda, vrlo neizvjesno u kojoj bi se mjeri rezultati tog građevinskog vještačenja mogli koristiti u ovom postupku (kao i da li bi se stranke s time složile).

9.U kontekstu prethodno iznesenog, ovaj sud je stava, da je u konkretnoj pravnoj situaciji prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da su ispunjene pretpostavke za prekid postupka.

10.Osim toga, osnovano i tuženica smatra da je prvostupanjski sud u situaciji, kada je istaknula prigovor litispendencije, trebao odlučiti o osnovanosti tog prigovora, a tek nakon toga, krenuti s daljnjim raspravljanjem, sa time da iz stanja u spisu nije razvidno da je sud takvo rješenje donio.

11.Zbog svih razloga, valjalo je uvažiti žalbe stranaka, ukinuti pobijano rješenje, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, primjenom čl. 380. st.3. ZPP-a.

U Rijeci, 14. studenog 2023.

Sutkinja

Svjetlana Pražić, v.r.