Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: K-52/2017-337

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od suca Dražena Kevrića kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika Višnje Lugonjić i Zdenka Lugonjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ljiljane Blažić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene ŠG i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118./19., 126/19., 84/21. i 114/22., dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje: ŽDO Zagreb) broj: K-DO-50/15 od 19. prosinca 2016. izmijenjenu po tužitelju 04. listopada 2018. i 4. studenog 2019. te po sudu 13. studenog 2023., nakon javne rasprave održane 26. rujna 2023. i 13. studenog 2023., u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici AG, optužene ŠG, optužene NG, optuženog ČG, optuženog BG, optuženog HG, braniteljice optužene ŠG, odvjetnice Sandre Šolaja, zamjenice branitelja optužene IG, odvjetnice Sanje Gligić Rubes, braniteljice optužene NG, odvjetnice Ivane Šuti, zamjenice branitelja optuženog ČG, odvjetnice Maruške Ujević, branitelja optuženog BG, odvjetnika Ive Farčića, branitelja optuženog HG, odvjetnika Igora Skupnjaka i branitelja optuženog MG, odvjetnika Edina Muminagića, a u odsutnosti uredno pozvane optužene IG, optuženog MG kojem se sudilo u odsutnosi te opunomoćenika oštećenog trgovačkog društva SVEA EKONOMI d.o.o., dana 21. studenog 2023. objavio je, a dana 13. studenog 2023.

p r e s u d i o j e :

I. optužena ŠG rođena DG, kćer DG i KG rođene KG, rođena **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]. (kod DG), državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], inkorespondent za njemački i engleski jezik sa završenom srednjom stručnom sprepmom (Obrazovni centar za jezike), u mirovini, mirovina 340,00 eura, neudana, majka dvoje punoljetne djece, bez vrjednije imovine, neosuđivana,

optužena IG rođena VG, kći GG i Š rođene A, rođena **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

17-337

[adresa]., a boravištem u [adresa]., državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa završenom srednjom stručnom spremom tekstilno-tehnološkog smjera, majka dvoje punoljetne djece, nezaposlena, mjesečni prihod od povremenog rada oko 600,00 eura, bez vrjednije imovine, osuđivana,

optužena NG, kćer LG i N rođene Č, rođena **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] I., državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], tehničar za komunikacije sa završenom srednjom stručnom spremom, zaposlena u trgovačkom društvu Gegić gradnja d.o.o., plaća 500,00 eura mjesečno, bez vrjednije imovine, udana, suprug zaposlen s plaćom 800,00 eura, suprug vlasnik kuće na adresi prebivališta, majka dvoje maloljetne djece, osuđivana,

optuženi MG, sin B, rođen **.**.1980. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa]., općina [adresa], Republika Srbija, državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostali podaci nepoznati, neosuđivan,

optuženi ČG, sin PG i ZG rođene H, rođen **.**.1991. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., a boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], kuhar sa završenom srednjom stručnom spremom, zaposlen, plaća 1.500,00 eura mjesečno, neoženjen, otac dvoje maloljetne djece koje financijski pomaže, neosuđivan,

optuženi BG, sin I i M, rođen **.**.2023. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa] (kod D), državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa završenom srednjom stručnom spremom (Pedagoška gimnazija), neoženjen, živi u izvanbračnoj zajednici s OG, otac troje punoljetne i jednog maloljetnog djeteta, nezaposlen, bez prihoda i vrjednije imovine, vojsku služio 1978. u Zagrebu, bez čina i odlikovanja, osuđivan,

optuženi HG, sin TG i K rođene V, rođen **.**.1952. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa završena dva razreda srednje škole, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, nezaposlen, bez prihoda i vrjednije imovine, oženjen, supruga u mirovini s mirovinom oko 300,00 eura, vojsku nije služio, neosuđivan,

k r i v i s u :

što su:

– u razdoblju od 2. travnja 2012. do 29. siječnja 2013., u Zagrebu, optužena ŠG zaposlena kao starija obiteljska bankarica u Zagrebačkoj banci d.d., Poslovnice u Zagrebu, Jurišićeva 22 i Koledinečka 1A, kojoj je u obavljanju poslova

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

17-337

tog radnog mjesta poslodavac Zagrebačka banka d.d. povjerio samostalno ugovaranje kredita do 150.000,00 kn, protivno imovinskim interesima banke, zajedno i po prethodnom dogovoru s optuženom IG, u cilju stjecanja nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, nakon što su prethodno optužena ŠG i optužena IG dogovorile zajedničko postupanje na način da će optužena IG, koja je u uredu u "Rotonda centru" u Zagrebu, Jurišićeva 19 nudila uslugu ishođenja financijskih usluga banaka tražiteljima novčanih sredstava, koji s obzirom na svoja stvarna primanja sukladno propisanim procedurama poslovnih banaka, nisu u mogućnosti realizirati kredit, na način da će im osigurati nevjerodostojne obračunske liste i potvrde raznih poslodavaca kao pretpostavke odobravanja kredita do 150.000,00 kn, koje će potom odobravati optužena ŠG, a nakon čega su ŽG, optužena NG, JG, ŠGE, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG, optuženi HG i SG, kao tražitelji kredita, postupajući u nakani stjecanja nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, znajući da ne ispunjavaju uvjete za odobravanje kredita i da ga neće biti u mogućnosti vratiti, po uputi optužene IG u cilju neistinitog prikazivanja kreditne sposobnosti kako bi za sebe na štetu banke ishodili kreditna sredstva, predali optuženoj ŠG zahtjeve za gotovinski nenamjenski kredit kojem su priložili nevjerodostojnu dokumentaciju koju je sukladno zajedničkom planu pribavila optužena IG na točno neutvrđen način, nakon čega je optužena ŠG, znajući da podaci tražitelja kredita o navedenim poslodavcima i visini primanja nisu točni, protivno Uputi za utvrđivanje kreditne sposobnosti kod kreditiranja građana od 16. prosinca 2009., sukladno kojoj je prije plasiranja kreditnih sredstava bila u obvezi utvrditi sposobnost tražitelja kredita i provjeriti istinitost podataka o poslodavcu i visini primanja klijenta, koristila položaj zaposlenice banke koja samostalno ugovora i isplaćuje kredite u skladu sa svojim kreditnim ovlaštenjima, na način da je u Obrasce za komunikaciju sa poslodavcem neistinito naznačila da je izvršila provjeru podataka u odnosu na poslodavca i visinu primanja, nakon čega je optužena ŠG pripremila ugovore o kreditu te ih potpisala i predala radi isplate kredita na supotpis drugom djelatniku banke koji ih je, ne znajući za prethodno opisane nezakonite radnje poduzete po optuženoj ŠG supotpisao, te u istom razdoblju optužena IG neistinito predočavala ĆG da će joj ishoditi kredit, te CG i FG, da će im ishoditi odobrenje kredita u Zagrebačkoj banci d.d. u kojem bi CG bila sudužnik u kreditnoj obvezi svog supruga FG, te su u uvjerenju da će kredit biti odobren i novac s osnove kredita biti isplaćen, potpisali potrebnu dokumentaciju i to ĐG, brat ĆG, te CG, koju je pripremila optužena ŠG, postupajući suprotno naprijed naznačenoj Uputi za utvrđivanje kreditne sposobnosti kod kreditiranja građana od 16. prosinca 2009., pri čemu je optužena IG pribavljala i neistinitu dokumentaciju o poslodavcu i visini primanja ĐG i EG, dok optužena ŠG nije novac s osnove kredita predala RG i CG, već ga je nepripadno zadržala u zajedničku korist sebe i optužene IG, na koji način je optužena ŠG na štetu Zagrebačke banke d.d. odobrila isplate 11 gotovinskih nenamjenskih kredita i to u ukupnom iznosu od 1.375.700,00 kn, i to:

– ŽG u iznosu od 19.766,40 eura u kunskoj protuvrijednosti 146.640,37 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠG ŽG isplatila 131.000,00 kn, te od kojeg iznosa je ŽG za sebe nepripadno zadržao 55.000,00 kn, a

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

17-337

preostali iznos od 76.000,00 kn predao optuženoj IG koja je taj iznos zadržala u vlastitu korist i u korist optužene ŠG,

– optuženoj NG u iznosu od 18.076,77 eura u kunskoj protuvrijednosti 135.473,55 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠG optuženoj NG isplatila 119.850,00 kn, a koji iznos je optužena NG zadržala u vlastitu korist, u korist optužene ŠG i optužene IG,

– JG u iznosu od 19.425,02 eura u kunskoj protuvrijednosti 131.622,91 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠG JG isplatila 131.400,00 kn, te od kojeg iznosa je JG za sebe nepripadno zadržao 26.500,00 kn, a preostali iznos od 104.900,00 kn predao optuženoj IG koja je taj iznos zadržala u vlastitu korist i korist optužene ŠG,

– ŠGE u iznosu od 19.444,44 eura u kunskoj protuvrijednosti 143.123,35 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠGEG isplatila 131.400,00 kn od čega je ŠGE za sebe nepripadno zadržala 75.000,00 kn, a 56.400,00 kn predala optuženoj IG koja je taj iznos zadržala u vlastitu korist i u korist optužene ŠG,

– optuženom MG u iznosu od 19.666,67 eura u kunskoj protuvrijednosti 148.124,19 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠG optuženom MG isplatila 130.000,00 kn, a koji iznos je optuženi MG zadržao u vlastitu korist te u korist optužene ŠG i optužene IG,

– optuženom ČG u iznosu od 16.111,11 eura u kunskoj protuvrijednosti 120.727,30 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠG optuženom ČG isplatila 105.000,00 kn od kojeg iznosa je optuženi ČG zadržao u vlastitu korist 36.000,00 kuna, a preostali iznos 69.000,00 kuna su nepripadno zadržale u vlastitu korist optužena ŠG i optužena IG,

– optuženom BG u iznosu od 19.021,74 eura u kunskoj protuvrijednosti 142.493,87 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠG optuženoj IG na račun UG isplatila 22.000,00 kn, optuženom BG isplatila 106.000,00 kn, od kojih iznosa je optuženi BG za sebe nepripadno zadržao 45.000,00 kn, a preostali iznos 61.000,00 kn predao optuženoj IG koja je taj iznos zadržala u vlastitu korist i u korist optužene ŠG,

– optuženom HG u iznosu od 19.318,18 eura u kunskoj protuvrijednosti 146.337,12 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠG optuženom HG isplatila iznos od 125.800,00 kn, koji iznos je optuženi HG nepripadno zadržao za sebe, a od kojeg iznosa je 82.800,00 kn optužena ŠG nepripadno zadržala u vlastitu korist i u korist optužene IG,

– SG u iznosu od 17.777,78 eura u kunskoj protuvrijednosti 134.277,43 kn temeljem kojeg kredita je optužena ŠG SG isplatila 48.500,00 kn, optuženoj IG putem računa UG i ŠM isplatila 51.500,00 kn, a 20.000,00 kn optužena ŠG zadržala je u vlastitu korist i u korist optužene IG, a nakon što je SG optuženu G

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

17-337

IG tražila ostatak odobrenih kreditnih sredstava, optužena IG joj je na račun uplatila još 31.000,00 kn,

– dok je u odnosu na kreditni zahtjev koji je podnesen na ime ĐG, optužena IG neistinito predočila ĆG, sestri ĐG, da joj je u mogućnosti ishoditi kredit u Zagrebačkoj banci d.d., u iznosu koji bi ona bila u mogućnosti otplaćivati, time da postoji veća mogućnost ishođenja kredita na ime osobe mlađe životne dobi, nakon čega je ĆG, u uvjerenju da će optužena IG postupiti u skladu sa dogovorenim, optuženoj IG dostavila svoje platne liste i isplatni list mirovine za ĐG, kao i osobne iskaznice i OIB na svoje ime i ime brata ĐG, a nakon što ju je optužena IG obavijestila da je kredit odobren RG u Zagrebačkoj banci d.d. i uputila ih optuženoj ŠG, potom ĐG potpisao zahtjev za gotovinski kredit te u uredu javnog bilježnika ovjerio potpis na ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu, koju je dokumentaciju pripremila optužena ŠG, a da bi bile u mogućnosti izvršiti navedeno, optužena IG pribavila neistinitu dokumentaciju o podacima o poslodavcu i visini primanja ĐG, koju je predala optuženoj ŠG, koja je znajući da podaci nisu točni, odobrila kredit na ime ĐG u iznosu od 129.081,72 kn, postupivši suprotno Uputi za utvrđivanje kreditne sposobnosti kod kreditiranja građana od 16. prosinca 2009., sukladno kojoj je prije plasiranja kreditnih sredstava bila u obvezi utvrditi sposobnost tražitelja kredita i provjeriti istinitost podataka o poslodavcu i visini primanja klijenta, koristeći položaj zaposlenice banke koja samostalno ugovora i isplaćuje kredite u skladu sa svojim kreditnim ovlaštenjima, u Obrascu za komunikaciju s poslodavcem neistinito naznačila da je izvršila provjeru podataka u odnosu na poslodavca i visinu primanja, nakon čega je pripremljeni ugovor o kreditu supotpisala i predala radi isplate kredita na supotpis drugom djelatniku banke, koji ih je ne znajući za prethodno opisane nezakonite radnje poduzete po optuženoj ŠG supotpisao, te optužena ŠG zatražila od ĐG da potpiše potvrdu o obavljenoj transakciji na naznačeni iznos kredita, a za koji je RG i njegovoj sestri ĆG neistinito predočila da će im biti kasnije isplaćen, opravdavajući navedeno iznosom odobrenog kredita dok novac s naznačenim iznosom nikada nije predala ĆG i RG, već je iznos od 112.500,00 kn koji je isplaćen nakon što je od odobrenih kreditnih sredstava ustegnuta naknada za obradu kreditnog zahtjeva i iznos stambene štednje kao osiguranje kredita, optužena ŠG zadržala u zajedničku korist za sebe i optuženu IG, u kojem su se iznosu nepripadno okoristile na štetu Zagrebačke banke d.d. – te optužena IG predočila CG i FG, da je u mogućnosti ishoditi kredit na ime nositelja dugoročnog kredita, FG kojim bi riješili financijske poteškoće, a za koji bi CG bila sudužnik, nakon čega je optužena IG pozvala CG da potpiše dokumentaciju potrebnu za ostvarivanje kredita u svojstvu sudužnika, tražeći od nje njezine podatke o OIB [osobni identifikacijski broj]u i broju osobne iskaznice, predočavajući joj da su ti podaci potrebni za odobrenje kredita FG, što je CG, u uvjerenju da će optužena IG postupiti sukladno dogovoru i učinila, tako što je u Zagrebačkoj banci d.d. potpisala dokumente koje je pripremila optužena ŠG, te potom u javnobilježničkom uredu ovjerila potpis na ugovoru o kreditu, iz kojeg je slijedilo da je CG dužnik po kreditu, a da bi bile u mogućnosti izvršiti navedeno, optužena IG pribavila neistinitu dokumentaciju o podacima o poslodavcu i visini primanja CG koju je predala optuženoj ŠG, koja je znajući da ti podaci nisu

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

17-337

točni, odobrila kredit na ime CG u iznosu od 148.578,05 kn, postupivši suprotno Uputi za utvrđivanje kreditne sposobnosti kod kreditiranja građana od 16. prosinca 2009., sukladno kojoj je prije plasiranja kreditnih sredstava bila u obvezi utvrditi sposobnost tražitelja kredita i provjeriti istinitost podataka o poslodavcu i visini primanja klijenta, koristeći položaj zaposlenice banke koja samostalno ugovora i isplaćuje kredite u skladu sa svojim kreditnim ovlaštenjima, u Obrascu za komunikaciju s poslodavcem neistinito naznačila da je izvršila provjeru podataka u odnosu na poslodavca i visinu primanja, nakon čega je pripremljeni ugovor o kreditu supotpisala i predala radi isplate kredita na supotpis drugom djelatniku banke, koji ih je ne znajući za prethodno opisane nezakonite radnje poduzete po optuženoj ŠG supotpisao, a zatim optužena ŠG i optužena IG zatražile od CG da potpiše potvrdu o obavljenoj transakciji na naznačeni iznos, što je CG i učinila, dok su iznos od 133.500,00 kn, koji je isplaćen nakon što je od odobrenih kreditnih sredstava ustegnuta naknada za obradu kreditnog zahtjeva i iznos stambene štednje kao osiguranja kredita, optužena ŠG i optužena IG zadržale u zajedničku korist, u kojem su se iznosu nepripadno okoristile na štetu Zagrebačke banke d.d.

na koji opisani način su optužena ŠG, optužena IG, optužena NG, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG i optuženi HG za sebe i druge stekli nepripadnu materijalnu korist i to optužena ŠG i optužena IG točno neutvrđeni iznos, ali svakako veći od 900.000,00 kn prilikom isplate kredita optuženoj NG, optuženom MG, optuženom ČG, optuženom BG i optuženom HG te ŽG, JG, AGE i SG, dok su optužena NG, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG i optuženi HG za sebe stekli nepripadnu imovinsku korist u visini isplaćenih kreditnih sredstava umanjenih za iznos koji su dali optuženoj ŠG i optuženoj IG za izvršenu uslugu ishođenja kredita,

– dakle, optužena ŠG u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na pravnom poslu i na taj način pribavila sebi i drugoj osobi protupravnu imovinsku korist, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist te je time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu, dok su optužena IG, optužena NG, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG i optuženi HG drugome s namjerom pomogli da u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na pravnom poslu i na taj način pribavili sebi i drugoj osobi protupravnu imovinsku korist te je time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio štetu, a kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta,

– pa su time počinili: optužena ŠG kazneno djelo protiv gospodarstva – zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 246. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 52. KZ/11., a kažnjivo po članku 246. stavku 2. KZ/11., optužena IG kazneno djelo protiv gospodarstva – pomaganjem u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 246. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 38. te člankom 52. KZ/11., te kažnjivo po članku 246. stavku 2. KZ/11., a optužena NG, optuženi MG

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

17-337

MG, optuženi ČG, optuženi BG i optuženi HG počinili kazneno djelo protiv gospodarstva – pomaganjem u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 246. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 38. KZ/11., a kažnjivo po članku 246. stavku 2. KZ/11.

II. Pa se optužena ŠG za kazneno djelo iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 52. KZ/11., na temelju članka 246. stavka 2. KZ/11.

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI. Pa se optužena IG za kazneno djelo iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 38. te člankom 52. KZ/11., na temelju članka 246. stavka 2. KZ/11.

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 2 (DVIJE) GODINE.

Pa se optužena NG, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG i optuženi HG za kazneno djelo iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 38. KZ/11., na temelju članka 246. stavka 2. KZ/11. uz primjenu članka 48. stavka 1. KZ/11. i članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11.

o s u đ u j u

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 11 (JEDANAEST) MJESECI

SVAKI OPTUŽENIK,

pa se na temelju članka 56. KZ/11

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako svaki od optuženika kojem je izrečena uvjetna osuda u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo uz posebnu obvezu da na temelju članka 56. stavka 4. u vezi s člankom 62. stavkom 1. točkom 1. KZ/11 u roku od 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude poprave štetu počinjenu kaznenim djelom i to na način da optužena NG plati trgovačkom društvu Svea ekonomi d.o.o. novčani iznos 5.302,28 eura/39.950,00 kuna[1] , optuženi MG plati trgovačkom društvu Svea ekonomi d.o.o. novčani iznos 5.751,32 eura/43.333,33 kune, optuženi ČG plati trgovačkom društvu Svea ekonomi d.o.o. novčani iznos 4.778,02 eura/36.000,00 kuna, optuženi BG plati trgovačkom društvu Svea ekonomi d.o.o. novčani 1 Prema fiksnom tečaju 1 euro=7,53450 kuna.

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

17-337

iznos 5.972,53 eura/45.000,00 kuna, a optuženi HG plati trgovačkom društvu Svea ekonomi d.o.o. novčani iznos 5.972,53 eura/45.000,00 kuna.

III. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom BG će se u slučaju opoziva uvjetne osude u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 8. ožujka 2023. do 12. svibnja 2023.

IV. Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11. sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora optuženiku kojem je naložena posebna obveza uz uvjetnu osudu, ako u roku koji mu je određen točkom II. izreke ove presude ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri određenu mu posebnu obvezu.

V. Na temelju članka 158. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 88/22. - dalje u tekstu: ZKP/08.) djelomično se dosuđuje imovinskopravni zahtjev trgovačkom društvu Svea ekonomi d.o.o. te se nalaže optuženoj ŠG platiti novčani iznos 7.515,82 eura/56.627,97 kuna, optuženoj NG platiti novčani iznos 5.302,28 eura/ 39.950,00 kuna, optuženom MG platiti novčani iznos 5.751,32 eura/43.333,33 kune, optuženom ČG platiti novčani iznos 4.778,02 eura/36.000,00 kuna, optuženom BG platiti novčani iznos 5.972,53 eura/45.000,00 kuna, a optuženom HG platiti novčani iznos 5.972,53 eura/45.000,00 kuna, i to u roku 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude trgovačkom društvu Svea ekonomi d.o.o., dok se trgovačko društvo Svea ekonomi d.o.o. s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva upućuje u parnicu.

VI. Na temelju članka 77. stavka 1. KZ/11. u vezi s člankom 560. stavkom 2. ZKP/08. utvrđuje se da iznos 51.059,18 eura/384.705,36 kuna predstavlja imovinsku korist koju je optužena ŠG ostvarila kaznenim djelom iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 52. KZ/11., a iznos 64.215,71 eura/483.833,33 kune predstavlja imovinsku korist koju je optužena IG ostvarila kaznenim djelom iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 38. te člankom 52. KZ/11., pa se nalaže optuženoj ŠG platiti novčani iznos 51.059,18 eura/384.705,36 kuna, a optuženoj IG platiti novčani iznos 62.215,71 eura/468.764,33 kune (koji iznos predstavlja razliku iznosa imovinske koristi 483.833,33 kune umanjen za iznos 2.000,00 eura/15.069,00 kuna uplaćen 25. rujna 2023.), u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude.

VII. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1., 6. i 7. ZKP/08. nalaže se optuženoj ŠG platiti troškove kaznenog postupka na ime psihijatrijskog i psihološkog vještačenja u iznosu 1.349,84 eura/10.170,40 kuna, potom optuženoj ŠG, optuženoj IG, optuženoj NG, optuženom MG, optuženom ČG, optuženom BG i optuženom HG nalaže se solidarno platiti trošak financijsko- knjigovodstvenog vještačenja u iznosu 1.586,73 eura/11.955,20 kuna kao i platiti trošak postupka na ime paušala u iznosu 300,00 eura/2.260,35 kuna i to svaki optuženik ponaosob, te se nalaže optuženoj ŠG, optuženoj NG, optuženom MG, optuženom BG i optuženom HG

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

17-337

platiti troškove branitelja po službenoj dužnosti, a o čemu će sud donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Optužnicom Županijskog državnog odvjetnišva u Zagrebu od 19. prosinca 2016. broj K-DO-50/15 (list 1071. do 1115. spisa), sada Županijskog državnog odvjetnišva u Velikoj Gorici broj K-DO-43/17 optužena je ŠG zbog počinjenja produljenog kaznenog djela protiv gospodarstva – zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisanog u članku 246. stavku 1. i 2. KZ/11., a kažnjivog po članku 246. stavku 2. KZ/11. u vezi s člankom 52. KZ/11., IG optužena je zbog počinjenja produljenog kaznenog djela pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisanog u članku 246. stavku 1. i 2. KZ/11. u vezi s člankom 38. i člankom 52. KZ/11., a kažnjivog po članku 246. stavku 2. KZ/11. u vezi s člankom 38. i člankom 52. KZ/11., a ŽG, NG, JG, ŠGE, MG, ČG, BG, HG i SG optuženi su svaki zbog počinjenja jednog kaznenog djela protiv gospodarstva – pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisanog u članku 246. stavku 1. i 2. KZ/11. u vezi s člankom 38. KZ/11., a kažnjivog po članku 246. stavku 2. KZ/11. u vezi s člankom 38. KZ/11. U odnosu na svih jedanaest optuženika predloženo je oduzimanje imovinske koristi ostvarene počinjenjem kaznenih djela, a u odnosu na optuženog MG predloženo je suđenje u odsutnosti budući da se nije mogla osigurati njegova prisutnost u postupku.

2. ZAGREBAČKA BANKA d.d. je putem opunomoćenice postavila imovinskopravni zahtjev (list 1171. i 1173. spisa), a nakon što je potraživanje prodano trgovačkom društvu SVEA EKONOMI d.o.o., imovinskopravni zahtjev je postavilo trgovačko društvo SVEA EKONOMI d.o.o. (list 1299. spisa).

3. Na temelju članka 26. ZKP/11., rješenjem optužnog vijeća od dana 23. ožujka 2017. (zapisnik, list 1169. i 1170. spisa), razdvojen je kazneni postupak u odnosu na okrivljenu ŠGE i okrivljenu AM budući da su sudu podnesene izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka te je postupak u odnosu na njih posebno dovršen pod poslovnim brojem Kov-31/17. Potom je rješenjem optužnog vijeća od dana 05. srpnja 2017. (zapisnik, list 1184. do 1186. spisa), na temelju članka 26. ZKP/11., razdvojen kazneni postupak i u odnosu na okrivljenog ŽG te okrivljenog JG budući da su sudu podnesene izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka te je određeno da će se postupak posebno dovršiti pod poslovnim brojem Kov-66/17. Optužnica je potvrđena u odnosu na optuženu ŠG, optuženu IG, optuženu NG, optuženog MG, optuženog ČG, optuženog BG i optuženog HG, u odnosu na koje je proveden kazneni postupak pod poslovnim brojem K-52/2017.

4. Inače, rješenjem izvanraspravnog vijeća ovog Suda broj Kv I-148/2021 od dana 5. listopada 2021. (list 1710. i 1711. spisa) koje je postalo pravomoćno 14. prosinca 2021. određeno je suđenje u odsutnosti optuženom MG budući da se nije mogla osigurati njegova nazočnost u postupku niti nakon što je protiv njega rješenjem optužnog vijeća od dana 05. srpnja 2017. broj Kov-108/2016 (list 1191. i 1192. spisa) određen istražni zatvor iz osnove u članku 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. te naloženo 1 0

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

izdavanje tjeralice (nalog list 1193. spisa), a dana 06. studenog 2017. izdan europski uhidbeni nalog (list 1225. do 1229. spisa). Prije toga MG bio je određen istražni zatvor rješenjem suca istrage od 05. listopada 2015., broj Kir-1351/2015. iz iste zakonske osnove, nakon čega je raspisana domaća tjeralica 17. studenog 2015., međunarodna tjeralica te europski uhidbeni nalog 06. studenog 2017. Inače, budući da se nije mogla osigurati nazočnost optuženog MG u postupku, dana 17. travnja 2017. (rješenje, list 1249. i 1250. spisa), na temelju članka 26. ZKP/08., razdvojen je kazneni postupak u odnosu na njega, a kako bi se mogao provesti kazneni postupak u odnosu na ostale optuženike, međutim budući da je u međuvremenu postao nedostupan i optuženi BG, rješenjem izvanraspravnog vijeća od 31. ožujka 2022. broj Kv I-25/2022 (rješenje, list 1686.) spojen je kazneni postupak protiv optuženog MG (koji se vodio pod brojem K-27/2018) na postupak protiv optužene ŠG i drugih.

5. Optuženi BG je postao nedostupan u tijeku postupka, pa mu je rješenjem izvanraspravnog vijeća ovog Suda od 05. svibnja 2021. broj Kv I-43/2021 određen istražni zatvor iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08. (list 1652. i 1653. spisa), a potom raspisana međunarodna tjeralica dana 25. svibnja 2021. (list 1663. spisa) i izdan europski uhidbeni nalog dana 01. lipnja 2021. (list 1664. do 1667. spisa). Rješenjem izvanraspravnog vijeća od 22. srpnja 2021. broj Kv I-92/2021 određeno je suđenje u odsutnosti optuženom BG, ali je isti postao dostupan, pa mu je suđeno u prisutnosti.

6. Dakle, rasprava je provedena u odnosu na optuženu ŠG, optuženu IG, optuženu NG, optuženog ČG, optuženog MG kojem se sudilo u odsutnosti, optuženog BG te optuženog HG.

7. Optužnica je izmijenjena po tužitelju dana 04. listopada 2018. (list 1318. do 1323. spisa) te dana 4. studenog 2019. (list 1581. do 1586.).

8. Optužnica je, nakon provedenog dokaznog postupka, izmijenjena i po sudskom vijeću na način da su svi optuženici u ovom postupku u činjeničnom, zakonskom i pravnom opisu umjesto općenitog naziva okrivljenici i brojeva okrivljenika ili pak samo navođenja imena i prezimena bez pridjeva da su optuženi označeni punim imenima i prezimenima (i to u skladu s člankom 59. Sudskog poslovnika) te pridjevom da su optuženi budući da je optužnica u odnosu na njih postala pravomoćna. Nadalje, s obzirom da je u odnosu na optuženog MG prvo bio razdvojen kazneni postupak, a nakon čega je optužnica bila dvaput mijenjana po tužitelju na način da je optuženi MG u činjeničnom opisu izmjene bio naznačen samo imenom i prezimenom, ali ne i pridjevom optuženi, jer se postupak protiv njega u to vrijeme vodio pod drugim poslovnim brojem, a zbog čega je bio ispušten iz zakonskog i pravnog opisa tj. pravne kvalifikacije izmijenjene optužnice, on je (s obzirom da je kazneni postupak u odnosu na njega ponovno spojen na ovaj postupak), ponovno označen pridjevom optuženi ispred imena i prezimena te napisan u zakonskom i pravnom opisu tj. pravnoj kvalifikaciji. Nadalje, u činjeničnom opisu optužnice u dijelu u kojem je naznačeno koliki iznos kredita je zadržao optuženi ČG optužnica je izmijenjena po sudskom vijeću na način da umjesto teksta ", a koji iznos je VIII okrivljenik ČG zadržao u vlastitu korist, u korist I okrivljenice ŠG i II okrivljenice NM" napisan je tekst "od kojeg iznosa je optuženi ČG 1 1

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

ČG zadržao u vlastitu korist 36.000,00 kuna, a preostali iznos 69.000,00 kuna su nepripadno zadržale u vlastitu korist optužena ŠG i optužena IG" budući da je to proizašlo iz rezultata provedenog dokaznog postupka tj. utvrđeno je da je optuženi ČG, od iznosa koji je primio na ruke, zadržao za sebe iznos 36.000,00 kuna, a preostali iznos su zadržale optužena ŠG i optužena IG. Na kraju, činjenični opis je izmijenjen po sudskom vijeću i u dijelu u kojem je naznačeno koliki iznos kredita je isplaćen JG budući da je to bio iznos 131.400,00 kn, a ne 131.500,00 kuna (time da je iznos 131.400,00 kuna pisao i u osnovnoj optužnici i u njezinoj prvoj izmjeni, pa se radilo o pogrešci u prijepisu druge izmjene čime je optužnica precizirana u korist optuženika). Takvim izmjenama su činjenični opis, zakonski opis i pravni opis precizirani, a njima se nije diralo u bit optuženja.

9. Rasprava je održana dana 26. rujna 2023. i 13. studenog 2023. time da na raspravu koja je počela iznova dana 26. rujna 2023. nije pristupio optuženi ČG koji je održavanje rasprave primio na znanje dana 06. srpnja 2023. (list 1988. spisa) te je upozoren po članku 404. stavku 3. ZKP/08. da će se rasprava održati i u njegovoj odsutnosti, jer se očitovao o optužbi u prisutnosti branitelja, a ujedno je i na raspravi dana 12. svibnja 2023. (list 1991. spisa) iznio svoju obranu. Na raspravu 13. studenog 2023. nije pristupila optužena IG koja je održavanje rasprave primila na znanje 26. rujna 2023. time da je ista upozorena po članku 404. stavku 3. ZKP/08. da će se rasprava održati u njezinoj odsutnosti, jer se očitovala o optužbi u prisutnosti braniteljice i iznijela je obranu, a nakon završetka rasprave dana 26. rujna 2023. predložila je da se slijedeća rasprava (13. studenog 2023.) održi u njezinoj odsutnosti (list 2018. spisa).

10. Pozvani na očitovanje o optužbi optužena ŠG je navela da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret optužnicom i ne priznaje imovinskopravni zahtjev trgovačkog društva SVEA EKONOMI d.o.o. Optužena IG je navela da se smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret optužnicom, ali ne priznaje imovinskopravni zahtjev trgovačkog društva SVEA EKONOMI d.o.o. Optužena NG je navela da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret optužnicom te ne priznaje imovinskopravni zahtjev trgovačkog društva SVEA EKONOMI d.o.o. Pročitano je očitovanje optuženog ČG o optužbi sa zapisnika od dana 11. svibnja 2023. (list 1966. spisa) kada je naveo da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret optužnicom, ali ne priznaje imovinskopravni zahtjev trgovačkog društva SVEA EKONOMI d.o.o. Optuženi BG je naveo da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret optužnicom, ali ne priznaje imovinskopravni zahtjev trgovačkog društva SVEA EKONOMI d.o.o. Optuženi HG naveo je da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret optužnicom, a imovinskopravni zahtjev trgovačkog društva SVEA EKONOMI d.o.o. priznaje samo u iznosu 45.000,00 kuna kako se to tereti optužnicom. S obzirom da se optuženom MG sudi u odsutnosti smatra se da isti poriče počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret optužnicom i ne priznaje imovinskopravni zahtjev.

11. Tijekom dokaznog postupka, na raspravi 26. rujna 2023., pročitana je dokumentacija i to: očitovanje ZAGREBAČKE BANKE d.d. - dostava podataka za ŠG od 23.1.2014. (list 1. spisa); dopis trgovačkog društva Elektro-kontakt d.d. od 19. srpnja 2013. (list 2. spisa); dopis HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o.

1 2

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

(dalje: HEP-ODS d.o.o.) - provjera podataka za JG, ŠGE i BG od 29. srpnja 2013. (list 3. spisa); dopis ZAGREBAČKE BANKE d.d. upućen društvu Kuduz d.o.o. od 17. srpnja 2013. (list 4. spisa); dopis trgovačkog društva B.B. Zagreb - provjera podataka za ČG od 17. listopada 2013. (list 5. spisa); dopis ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o., podružnice Zagrebački električni tramvaj d.o.o. (dalje: ZET d.o.o.) - provjera podataka za SG i HG od 25. srpnja 2013. (list 6. spisa); dopis Kliničkog bolnicčkog centra Zagreb (dalje: KBC Zagreb) - provjera podataka za ĐG od 23. srpnja 2013. (list 7. spisa); dopis Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama - provjera podataka za NG od 30. siječnja 2013. (list 14. spisa); dopis ZAGREBAČKE BANKE d.d. - Odjela naplate potraživanja prema Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, s priloženom izjavom o suglasnosti na ime NG od 23. siječnja 2013. (list 15. do 17. spisa); potvrda poslodavca Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama od 3. travnja 2012. na ime NG (list 18. spisa); dopis ZAGREBAČKE BANKE d.d. - dostava dokumentacije za klijenta NG i to potvrda poslodavca od 3. travnja 2012. (list 19. i 20. spisa); potvrda o prijavama na mirovinsko osiguranje za NG (list 21. i 22. spisa); očitovanje javnog bilježnika Ilinke Lisonek uz izjavu o suglasnosti na ime NG (list 23. i 24. spisa); dopis ZAGREBAČKE BANKE d.d. - dostava dokumentacije za klijenta NG i opis poslova starije obiteljske bankarice (list 29. i 30. spisa); dopis ZAGREBAČKE BANKE d.d. - dostava dokumentacije za klijenta NG i opis poslova starije obiteljske bankarice (list 49. i 50. spisa); rukom pisana izjava FG od 12. kolovoza 2013. (list 52. i 53. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu sklopljen između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i FG od 16. studenog 2012. te pripadajuća zadužnica i izjava o suglasnosti (list 54. do 59. spisa); potvrda ZAGREBAČKE BANKE d.d. o obavljenim transakcijama klijenta FG od 16. studenog 2012. (list 60. i 61. spisa); izjava ĆG od 24. svibnja 2013. (list 62. i 63. spisa); dopis ZAGREBAČKE BANKE d.d. - dostava traženih podataka od 17. studenog 2014. (list 85. i 86. spisa); očitovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) s podacima za osiguranike ŠG, UG, NG, ŠGE, BG, HG, CG, SG, ŽG, JG, MG, ČG i ĐG od 11.11.2014. (list 123. do 132. spisa); očitovanje ZAGREBAČKE BANKE d.d. s opisom poslova starije obiteljske bankarice i odgovornostima (list 133. i 134. pisa); uputa za utvrđivanje kreditne sposobnosti (boniteta) kod kreditiranja građana od 16. prosinca 2009. s primjerkom obrasca u komunikaciji s tvrtkom kod provjere primanja (list 135. do 138. spisa); očitovanje pravnih poslova i praćenja usklađenosti ZAGREBAČKE BANKE d.d. od 19. siječnja 2015. (list 139. spisa); dopis ZAGREBAČKE BANKE d.d. - dostava podataka o prometu po tekućim računima klijenata (list 140. spisa); promet po tekućem računu vlasnika ŽG od 8. lipnja 2012. do 12. srpnja 2012. (list 141. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta ŽG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 8. lipnja 2012. (list 142. spisa); promet po tekućem računu vlasnika NG od 5. travnja 2012. do 3. svibnja 2012. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 143. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta NG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 5. travnja 2012. (list 144. spisa); promet po tekućem računu vlasnika ŠGE od 16. listopada 2012. do 15. studenog 2012. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 145. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta ŠGE u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 16. listopada 2012. (list 146. spisa); promet po tekućem računu vlasnika 1 3

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

JG od 3. svibnja 2012. do 09. svibnja 2012. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 147. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta JG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 3. svibnja 2012. (list 148. spisa); promet po tekućem računu vlasnika MG od 28. lipnja 2012. do 18. srpnja 2012. u Zagrebačkoj banci d.d. (list 149. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta MG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 28. lipnja 2012. (list 150. spisa); promet po tekućem računu vlasnika ČG od 20. kolovoza 2012. do 31. kolovoza 2012. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 151. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta ČG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 20. kolovoza 2012. (list 152. i 153. spisa); promet po tekućem računu vlasnika BG od 13. srpnja 2012. do 10. kolovoza 2012. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 154. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta BG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 13. srpnja 2012. (list 155. i 156. spisa); promet po tekućem računu vlasnika HG od 29. siječnja 2013. do 10. veljače 2013. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 157. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta HG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 29. siječnja 2013. (list 158. i 159. spisa); promet po tekućem računu vlasnika ĐG od 23. siječnja 2012. do 10. ožujka 2013. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 160. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta ĐG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 23. siječnja 2013. (list 161. i 162. spisa); promet po tekućem računu vlasnika CG od 23. studenog 2012. do 10. prosinca 2012. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 163. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta CG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 23. studenog 2012. (list 164. do 166. spisa); promet po tekućem računu vlasnika SG od 29. studenog 2012. do 06. prosinca 2012. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 167. spisa); potvrda o obavljenim transakcijama klijenta SG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 29. studenog 2012. (list 168. do 170. spisa); zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit ŽG od 23. svibnja 2012. (list 171. do 173. spisa); isplatne liste društva Elektro-kontakt d.d. na ime ŽG (list 174. do 179. spisa); obrazac IP naznačenog poslodavca Elektro-kontakt d.d. na ime ŽG (list 180. i 181. spisa); potvrda poslodavca Elektro-kontakt d.d. na ime ŽG od 23. svibnja 2012. (list 182. spisa); obrazac Zagrebačke banke - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ŽG od 23. svibnja 2012. (list 183. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i ŽG od 5. lipnja 2012. (list 184. do 188. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika ŽG od 18. listopada 2013. (list 189. spisa); zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit podnositelja NG od 2. travnja 2012. (list 190. do 192. spisa); obračunske liste za isplatu plaće naznačenog izdavatelja Specijalne bolnice za zaštitu djece na ime NG (list 193. do 195. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za NG od 3. travnja 2012. (list 196. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i NG od 5. travnja 2012. (list 197. do 201. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika NG od 19. prosinca 2013. (list 202. spisa); zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit podnositelja JG od 26. travnja 2012. (list 203. do 205. spisa); potvrda poslodavca HEP-ODS d.o.o. Elektra Zagreb na ime JG od 20. travnja 2012. (list 206. spisa); obračunske liste za isplatu plaće naznačenog izdavatelja HEP-ODS d.o.o. na ime JG (list 207. do 209. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za JG (list 210. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i JG od 2. svibnja 2012. (list 211. do 1 4

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

214. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika JG od 18. listopada 2013. (list 215. spisa); zahtjev za gotovinski kredit podnositelja ŠGE od 2. listopada 2012. (list 216. do 218. spisa); potvrda poslodavca HEP-ODS d.o.o. Elektra Zagreb na ime ŠGE od 28. rujna 2012. (list 219. spisa); obračunske liste za isplatu plaće HEP-ODS d.o.o. na ime ŠGE (list 220. do 222. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ŠGE od 3. listopada 2012. (list 223. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i ŠGE od 15. listopada 2012. (list 224. do 228. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika ŠGE od 18. prosinca 2013. (list 229. spisa); izjava ŠGE s prijedlogom za rješavanje spora ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 230. do 233. spisa); ugovor o stambenoj štednji ŠGE u Prvoj stambenoj štedionici ZAGREBAČKE BANKE d.d. (list 234. spisa); ugovor o tekućem računu korisnika ŠGE u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 5. listopada 2012. (list 235. spisa); ugovor o trajnom nalogu ŠGE u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. za otplatu kredita (list 236. i 237. spisa); preslika računa javnog bilježnika Ive Dujmović (list 238. spisa); zahtjev za gotovinski kredit podnositelja MG od 21. lipnja 2012. (list 239. do 241. spisa); obračunske liste za isplatu plaće trgovačkog društva Kuduz d.o.o. na ime MG (list 242. do 244. spisa); potvrda poslodavca Kuduz d.o.o. na ime MG od 18. lipnja 2012. (list 245. spisa); izvješće o solventnosti za trgovačko društvo Kuduz d.o.o. od 13. lipnja 2012. (list 246. spisa); informacija o bonitetu BON-1 za trgovačko društvo Kuduz d.o.o. od 29. svibnja 2012. s podacima FINA-e o poslovanju (list 247. do 250. spisa); potvrda Središnjeg registra osiguranika za MG od 15. lipnja 2012. (list 251. i 252. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za MG od 21. lipnja 2012. (list 253. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i MG (list 254. do 258. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika MG od 18. listopada 2013. (list 259. spisa); zahtjev za gotovinski kredit podnositelja ČG od 9. srpnja 2012. (list 260. do 262. spisa); obračunske liste za isplatu plaće naznačenog izdavatelja B.B.-Zagreb d.o.o. na ime ČG (list 263. do 266. spisa); obrazac IP za ČG (list 267. spisa); informacija o bonitetu BON-1 za trgovačko društvo B.B.-Zagreb d.o.o. od 16 lipnja 2012. s podacima i pokazateljima poslovanja za 2011. (list 268. do 271. spisa); potvrda poslodavca B.B.-Zagreb d.o.o. na ime ČG od 4. srpnja 2012. (list 272. spisa); potvrda Središnjeg registra osiguranika za ČG od 9. srpnja 2012. (list 273. i 274. spisa); podaci o solventnosti za trgovačko društvo B.B. -Zagreb d.o.o. od 20. lipnja 2012. (list 275. spisa); izjava i obrazloženje direktora trgovačkog društva B.B. -Zagreb d.o.o. ČM prema ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 17. listopada 2013. (list 276. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ČG od 9. srpnja 2012. (list 277. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i ČG od 20. kolovoza 2012. (list 278. do 282. spisa); zadužnica ČG od 20. kolovoza 2012. (list 283. i 284. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika ČG od 18. prosinca 2013. (list 285. spisa); izjava o suglasnosti ČG od 20. kolovoza 2012. (list 286. spisa); preslika javnobilježničkog upisnika o ovjerama i potvrdama za 2012. javnog bilježnika Ive Dujmović (list 287. do 292. spisa); obrazac za izdavanje putne isprave ČG (list 293. spisa); zahtjev za gotovinski kredit podnositelja BG od 11. srpnja 2012. (list 1 5

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

294. do 296. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za BG od 12. srpnja 2012. (list 297. spisa); potvrda poslodavca HEP-ODS d.o.o. Elektra Zagreb na ime BG (list 298. spisa); obračunski platni listovi naznačenog izdavatelja HEP-ODS d.o.o. na ime BG (list 299. do 301. spisa); obrazac IP za BG (list 302. i 303. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i BG od 13. srpnja 2012. (list 304. do 308. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika BG na dan 15. listopada 2013. (list 309. spisa); izjava BG od 13. srpnja 2012. (list 310. spisa); zahtjev za gotovinski kredit podnositelja HG od 23. siječnja 2013. (list 311. do 313. spisa); potvrda poslodavca ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - podružnice ZET d.o.o. na ime HG od 21. siječnja 2013. (list 314. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i HG od 28. siječnja 2013. (list 315. do 320. spisa); očitovanje ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o. - podružnice ZET d.o.o. u vezi evidencije o radnicima SG i HG od 25. srpnja 2013. (list 321. spisa); izjava HG od 25. ožujka 2013. (list 322. i 323. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika HG na dan 18. prosinca 2013. (list 324. spisa); zahtjev za gotovinski kredit podnositelja ĐG od 21. siječnja 2013. (list 325. i 326. spisa); potvrda o plaći naznačenog izdavatelja KBC Zagreb za ĐG od 14. siječnja 2013. (list 327. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ĐG od 22. siječnja 2013. (list 328. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i ĐG od 23. siječanja 2013. (list 329. do 333. spisa); izjava ĐG od 24. svibnja 2013. (list 334. do 337. spisa); izjava ĆG od 24. svibnja 2013. (list 338. i 339. spisa); očitovanje KBC Zagreb - provjera podataka ĐG od 23. srpnja 2013. (list 340. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika ĐG na dan 18. prosinca 2013. (list 341. spisa); zahtjev za gotovinski kredit podnositelja CG od 21. studenog 2012. (list 342. i 343. spisa); potvrda poslodavca Fakultet strojarstva i brodogradnje na ime CG od 16. studenog 2012. (list 344. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za CG od 22. studenog 2012. (list 334. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i CG od 23. studenog 2012. (list 346. do 349. spisa); očitovanje Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu - provjera podataka CG od 23. srpnja 2013. (list 350. spisa); izjava CG od 12. kolovoza 2013. (list 351. i 352. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika CG na dan 15. listopada 2013. (list 353. spisa); zahtjev za gotovinski kredit podnositelja SG od 27. studenog 2012. (list 354. i 355. spisa); potvrda poslodavca ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - podružnice ZET d.o.o. na ime SG od 16. studenog 2012. (list 356. spisa); obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za SG od 27. studenog 2012. (list 357. spisa); ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i SG od 29. studenog 2012. (list 358. do 362. spisa); očitovanje ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o. - podružnice ZET d.o.o. u povodu provjere podataka za SG i HG (list 363. spisa); izvadak iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika SG na dan 15. listopada 2013. (list 364.); rukom pisani podnesci – kaznene prijave BM i ĆG Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 30. prosinca 2013. (list 373. do 376. spisa); preslika radne knjižice 1 6

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

UG (list 377. do 380. spisa); službena zabilješka policijskog službenika HM o izvršenom uvidu u javnobilježnički upisnik javnog bilježnika Ive Dujmović od dana 29. siječnja 2015. (list 418. spisa); ispis prometa po računu SG broj 3236277979 od 2. listopada 2012. do 28. veljače 2013. (list 505. spisa); podnesak ĐG po odvjetniku Radoslavu Šunjiću uz dostavu medicinske dokumentacije Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan (list 617. do 620. spisa); medicinska dokumentacija za optuženu ŠG (list 701. do 750. spisa); psihijatrijski nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Ivane Peko-Čović (list 781. do 799. spisa); liječnička dokumentacija Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan za ĐG (list 827. do 856. spisa); obavijest ZAGREBAČKE BANKE d.d. RG od 1. veljače 2013. (list 881. spisa); obavijest ZAGREBAČKE BANKE d.d. RG od 18. ožujka 2013. (list 882. spisa); prva opomena ZAGREBAČKE BANKE d.d. RG od 16.4.2013. (list 883); opomena pred otkaz kredita ZAGREBAČKE BANKE d.d. RG od 14. svibnja 2013. (list 884. spisa); druga opomena ZAGREBAČKE BANKE d.d. RG od 16. svibnja 2013. (list 885. spisa); psihijatrijski nalaz i mišljenje za ĐG (list 888. do 899. spisa); prijava na obvezno zdravstveno osiguranje BG od strane trgovačkog društva Aquadea d.o.o. Zagreb od 14. siječnja 2013. (list 911. spisa); prijava o prestanku osiguranja na HZMO-u za BG trgovačkog društva Aquadea d.o.o. (list 912. spisa); otkaz Ugovora o radu BG od 18. ožujka 2013. (list 913. spisa); odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja za BG od 19. ožujka 2013. (list 914. spisa); podnesak ZAGREBAČKE BANKE d.d. s izvacima iz poslovnih knjiga od 4. studenog 2016. (list 964. do 978. spisa); provjera za putovnicu broj [broj putovnice] i osobnu iskaznicu broj [broj osobne iskaznice] Službe gospodarskog kriminaliteta od 17. studenog 2016. (list 1013. spisa); provjera za putovnicu broj [broj putovnice] i osobnu iskaznicu broj [broj osobne iskaznice] Službe gospodarskog kriminaliteta od 17. studenog 2016. (list 1022. spisa); podnesak ZAGREBAČKE BANKE d.d. od 21. studenog 2016. (list 1046. i 1047. spisa); izvadak o uplatama po kreditu ĐG (list 1048. i 1049. spisa); izvadak o uplatama po kreditu BG (list 1050. spisa); izvadak o uplatama po kreditu ŽG (list 1051. spisa); izvadak o uplatama po kreditu NG (list 1052. spisa); izvadak o uplatama po kreditu SG (list 1053. do 1055. spisa); izvadak o uplatama po kreditu CG (list 1056. spisa); izvadak o uplatama po kreditu MG (list 1057. spisa); izvadak o uplatama po kreditu ČG (list 1058. spisa); izvadak o uplatama po kreditu ŠGE (list 1059. spisa); izvadak o uplatama po kreditu JG (list 1060. spisa); izvadak o uplatama po kreditu HG (list 1061. spisa); nalaz i mišljenje vještakinje dr. Ivane Peko Čović sa zapisnika od dana 25. veljače 2019. (list 1524.-1525. spisa); dokumentacija koju je u spis dostavila ĆG (list 1577. -1579. spisa); pisani nalaz i mišljenje vještaka dr. Davora Zdunića i mr. sc. NGE (list 1793. do 1805. spisa); izreka presude Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-66/17 od dana 06. srpnja 2017. koja je postala pravomoćna 21. srpnja 2017. (list 1841. do 1843. spisa); nalaz i mišljenje vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković od dana 20. veljače 2019. (list 1409.-1468. spisa) te nalaz i mišljenje vještakinje Petre Blašković sa zapisnika od dana 20. siječnja 2023. (list 1865. spisa). Potom je tijekom dokaznog postupka na raspravi 26. rujna 2023. reproducirana snimka video nadzora ZAGREBAČKE BANKE d.d. od 29. siječnja 2013. koja se nalazi na DVD-u koji prileži spisu (list 633. spisa) i to u vremenu od 14:36:50 sati do 15:32:30 sati.

12. Tijekom dokaznog postupka na raspravi 26. rujna 2023. pročitani su iskazi svjedoka i to: ČM sa zapisnika od dana 19. studenog 2018. (poleđina 1 7

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

lista 1350. spisa); IM sa zapisnika od dana 19. studenog 2018. (list 1351. spisa); MM sa zapisnika od dana 19. studenog 2018. (list 1351. -1352. spisa); DM sa zapisnika od dana 19. studenog 2018. (list 1349. -1350. spisa); ČGE sa zapisnika od dana 19. studenog 2018. (list 1352. -1354. spisa); KM sa zapisnika od dana 19. studenog 2018. (list 1354. spisa); VM sa zapisnika od dana 26. studenog 2018. (list 1361. -1362. spisa); GM sa zapisnika od dana 26. studenog 2018. (list 1362. -1363. spisa); ZG sa zapisnika od dana 26. studenog 2018. (list 1363. spisa); LM sa zapisnika od dana 26. studenog 2018. (list 1363. -1364. spisa; PM sa zapisnika od dana 26. studenog 2018. (list 1365. spisa); ZM sa zapisnika od dana 26. studenog 2018. (list 1366. spisa); OM sa zapisnika od dana 26. studenog 2018. (list 1366. -1367. spisa); CG sa zapisnika od dana 03. prosinca 2018. (list 1372.-1374. spisa); UG sa zapisnika od dana 03. prosinca 2018. (list 1374.-1375. spisa); TM sa zapisnika od dana 03. prosinca 2018. (list 1375.-1376. spisa); ŽM sa zapisnika od dana 03. prosinca 2018. (list 1376.-1377. spisa); JM sa zapisnika od dana 25. veljače 2019. (list 1525.-1526. spisa); ĆG sa zapisnika od dana 18. ožujka 2019. (list 1541. -1543. spisa); SG sa zapisnika od dana 18. ožujka 2019. (list 1543. -1544. spisa); JG sa zapisnika od dana 18. ožujka 2019. (list 1544. -1545. spisa); ŠM sa zapisnika od dana 18. ožujka 2019. (list 1545. -1546. spisa); SM sa zapisnika od dana 10. studenog 2015. (list 665. i 666. spisa); ŠGE sa zapisnika od dana 01. travnja 2019. (list 1555. -1556. spisa) te usmeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Davora Zdunića i mr. sc. NGE sa zapisnika od dana 25. listopada 2022. (list 1823. spisa).

13. Na kraju dokaznog postupka, a prije obrana optuženika pročitani su izvaci iz kaznene evidencije za optuženike (list 1727. -1741. spisa).

14. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. ZKP/08, kao odugovlačeći, odbijen je dokazni prijedlog optužene ŠG da se u svojstvu svjedoka ispita ŽG, budući da iz podataka u spisu predmeta proizlazi da je isti nedostupan, jer je odselio iz Republike Hrvatske, a nije prijavio adresu u inozemstvu na kojoj živi, dok je na okolnosti o kojima je svjedok ŽG trebao svjedočiti pročitana izreka presude Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-66/17 od dana 06. srpnja 2017. koja je postala pravomoćna 21. srpnja 2017. (list 1841. do 1843. spisa). Potom su, na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP/08, kao nevažni, odbijeni dokazni prijedlozi optužene ŠG da se od ZAGREBAČKE BANKE d.d. pribavi i pročita Pravilnik o kreditnom poslovanju ZAGREBAČKE BANKE d.d. u inkriminirano vrijeme, jer je na tu okolnost pročitana dokumentacija ZAGREBAČKE BANKE d.d., ali i ispitano više zaposlenika ZAGREBAČKE BANKE d.d. koji rade na kreditnim poslovima. Odbijen je kao nevažan i dokazni prijedlog optužene ŠG da se od II. Policijske postaje, Policijske uprave zagrebačke zatraži službeni podatak da li je optužena ŠG ili njezina majka KG toj policijskoj postaji prijavila prijetnje ili uznemiravanje na štetu optužene ŠG, jer se izvođenjem navedenog dokaza ne bi utvrdila niti jedna odlučna činjenica.

15. Optužena ŠG u obrani je navela da u cijelosti ostaje kod obrane koju je iznosila na raspravi dana 11. svibnja 2023. (list 1973. - 1975. spisa) kao i na raspravi dana 12. svibnja 2023. (list 1990. - 1991. spisa) time da nije imala ništa za dodati. Inače na raspravi 11. svibnja 2023. optužena ŠG je navela da teško živi i 1 8

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

prima socijalnu naknadu, a tek posljednje tri godine prima alimentaciju od bivšeg supruga. Inače, rastala se 2005. te je kreditom kupila stan i auto koji joj je bio nužan jer su u trenutku rastave djeca bila u dobi od jedne i devet i pol godina. Djeca su živjela s njom i imala su i izvanškolske aktivnosti. Njezina „ekonomska računica“ bila je u redu sve dok joj rata kredita za auto u švicarskim francima nije naglo narasla. Još veći problemi počinju početkom 2010. godine kada je bivši suprug prestao plaćati alimentaciju za djecu. Posljedica je bila da joj se počela manifestirati bolest radi koje je potražila liječničku pomoć, a koja joj je pružena u vidu lijekova i antidepresiva koje je prestala piti kada joj se stanje poboljšalo. Međutim, prvenstveno pritisak kredita, a potom i ostali troškovi djece koja su rasla, pa su i za njih potrebe bile veće dovela su do toga da to nije uspijevala financijski pratiti i počela je "prelijevati iz šupljeg u prazno". Tužila je i bivšeg supruga za neplaćenu alimentaciju, ali je on radio na crno pa se njemu nije moglo "sjesti na plaću". Budući da je optuženica radila kao osobni bankar u poslovnici ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj ulici, pod pauzom je odlazila na kavu u Rotonda centar koji se nalazio preko puta, a gdje su svi poznavali djelatnike ZAGREBAČKE BANKE d.d., jer su oni imali uniforme i pločice s imenima. Jednog dana joj je prišla IG i krenuo je neobavezni razgovor. Otprilike su ista generacija, pa su pričale o djeci, kuhanju i drugim običnim stvarima. Na optuženoj ŠG, kako je navela, vidjelo se da ima problema, pa ju je jednom IG pitala kako je, a optužena ŠG se „otvorila“ i ispričala joj što joj se događa i to da joj je ispunjavanje financijskih obveza postao preveliki financijski teret. U to vrijeme je čak razmišljala potražiti i dodatni posao, ali budući da je radila u smjenama, a djeca su imala dodatne aktivnosti, nije znala kakav bi to posao mogao biti. Znala je da IG ima agenciju, ali nije znala čime se ta agencija bavi. IG joj je potom jednom prilikom predložila, a budući da je imala svoje klijente, koji su u problemima, da bi optužena ŠG za njih mogla realizirati kredite. Inače, zaposlenici ZAGREBAČKE BANKE d.d. su imali zadani plan prodaje bankarskih proizvoda kao što su krediti, hipoteke, osiguranja i slično, pa joj je okolnost da bi joj IG slala njezine klijente značilo ostvarivanje plana prodaje budući da se za realizaciju kredita uvijek traži neko sredstvo osiguranja u vidu životnog osiguranja, hipoteke i tome sličnog. Optužena IG ju je zamolila da li bi mogla primiti te ljude koje bi joj ona poslala. Inače, optužena ŠG se odmah zapitala zbog čega oni odmah ne idu u banku i realiziraju kredit, a ne da idu baš kod nje, pa je to pitala i IG koja joj je odgovorila da bi trebala "zažmiriti na jedno oko" u vezi njihovog zaposlenja, a da će optužena ŠG imati svu dokumentaciju u vezi njihovog zaposlenja. Isto tako bio je dogovor da bi po odobrenom kreditu optužena ŠG dobila određeni iznos novca za uslugu koju je napravila. Budući da je bila u istoj situaciji kao ti ljudi, optužena ŠG nije vidjela drugu mogućnost nego pristati na ono što joj je IG predložila. Jedini uvjet je bio, a što je i pitala IG, da se ti krediti trebaju redovito otplaćivati. To je za nju bio „zakon“, s obzirom na dugogodišnje radno iskustvo u banci. Kao osobni bankar mogla je odobriti iznos kredita do 20.000,00 eura. Inače, u tom trenutku joj je trebalo 35.000,00 kuna da podmiri tadašnje financijske obveze, a što je rekla IG i da taj iznos želi otplaćivati u mjesečnim ratama. Tako je došlo do prve realizacije kredita na ime NG na način da joj je jednog dana djevojka koja je radila kod IG donijela dokumentaciju na ime NG potrebnu za odobrenje kredita. Ne sjeća se imena te djevojke, a radilo se o mlađoj osobi, tamnije boje kose i puti. Optužena ŠG je kredit obradila i imala je svu dokumentaciju koja je bila potrebna za odobrenje kredita u vidu potvrde poslodavca o isplaćenim plaćama, zahtjeva za kredit, preslike osobne iskaznice. Podatke iz tih dokumenata je 1 9

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

unijela u računalni sustav banke i svu dokumentaciju skenirala. Nije provjeravala točnost tih podataka u smislu da je provjeravala kod tog poslodavca da li je NG zaposlena. Inače, svi dokumenti se skeniraju i šalju u Službu kreditne dokumentacije banke, a to je posebni odjel banke koji onda radi kontrolu i koji obavještava optuženu ŠG, kao osobnog bankara, da li može nastaviti dalje s odobrenjem kredita. Ista ta služba, nakon izvršene kontrole, priprema svu dokumentaciju u vezi kredita, tj. ugovor, sredstva osiguranja i slično te šalju bankaru na daljnju obradu. To su oni učinili te Ugovor o kreditu na ime NG i ostalu dokumentaciju dostavili optuženoj ŠG. Tada optužena ŠG zove klijenta, a u ovom slučaju to je bila NG, da dođe potpisati ugovor o kreditu te isti ovjeri kod javnog bilježnika te ovjereni Ugovor donese optuženoj ŠG, a nakon čega slijedi isplata. Dakle, radi isplate je morao doći onaj na koga glasi kredit. Tako je došla NG i optužena ŠG joj je isplatila 119.850,00 kuna u gotovini. Inače prilikom navođenja iznosa kredita (prilikom iznošenja obrane) optužena ŠG se koristila nalazom i mišljenjem vještaka za knjigovodstvo i financije Petre Blašković te navela da je vještakinja navela točne iznose. Inače, kredit NG bio je na ukupan iznos 18.076,77 eura, međutim nakon što je naplaćena naknada za obradu i instrumente osiguranja isplaćeno joj je 119.850,00 kuna. Budući da je dogovor između optužene ŠG i optužene IG bio da će optužena ŠG dobiti 35.000,00 kuna, optužena ŠG je NG isplatila u cijelosti iznos kredita, a poslije posla se našla s djevojkom koja joj je donijela dokumentaciju za taj kredit te joj je ta djevojka predala 35.000,00 kuna. S tim iznosom je optužena ŠG podmirila tekuća dugovanja prema ZAGREBAČKOJ BANCI d.d., kartičnim kućama i slično. Kako je obećala tako je i vraćala mjesečne rate otprilike 5, 6 mjeseci time da je novac davala djevojci koja joj je donijela spomenutih 35.000,00 kuna. Sveukupno je tako dala tj. vratila 4.000,00 kuna. Nakon toga je bio kredit JG, na način koji je bio identičan kao i kredit na ime NG. To znači da joj je na isti način dokumentaciju donijela već spomenuta djevojka. S obzirom na općeniti dogovor sa IG da će za svoju uslugu dobiti određeni iznos novca, nakon isplate kredita za JG, IG joj je predala 4.000,00 kuna. Inače, svi iznosi kredita navedeni na stranici 8. nalaza i mišljenja vještaka Petre Blašković su točni. Istaknula je i da nikada nitko od ljudi na koje su realizirani krediti nije kontaktirao s optuženom ŠG. Sve je bilo već dogovoreno, a netko bi optuženoj ŠG donio dokumentaciju te bi ona obradila kredit. Optužena ŠG je znala o kome se radi, jer bi joj spomenuta djevojka donijela dokumentaciju, a imala je i fotokopije osobnih iskaznica, pa je znala kako izgledaju ljudi koji traže kredit. Na isti način, kao prethodna dva kredita, realizirani su i krediti na ime i prezime ŽG i BG. Za uslugu je za svaka od ta dva kredita dobila po 5.000,00 kuna. Što se tiče kredita na ime ČG i MG dokumentaciju je donio jedan muškarac u dobi oko 30 i nešto godina, a za uslugu u vezi ta dva kredita nije dobila nikakvu naknadu za uslugu. Sjeća se da je za uslugu u vezi realizacije kredita ŠGE dobila 3.000,00 kuna, za realizaciju kredita na ime SG je dobila 5.000,00 kuna, a nje se sjeća, jer je kredit bio potreban njezinom dečku za firmu. Za uslugu u vezi realizacije kredita na ime CG je dobila 2.500,00 kuna. Tada su uslijedili krediti na ime BM i HG. Optužena ŠG je u međuvremenu prebačena u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinačku ulicu u Dubravi u Zagrebu. To je bilo kada je trebalo realizirati kredite na ime CG, ĐG i HG. Tog perioda u Dubravi se sjeća po tome što joj se više nije podudaralo ono što joj je rekla IG s onim što su joj rekli HG i RG. To iz razloga što za uslugu realizacije kredita 2 0

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

na ime ČG i MG nije dobila nikakav novac već joj je optužena IG govorila da će biti, da ima vremena i slične isprike. Zbog toga je rekla optuženoj IG da više to ne želi raditi, jer je i sama uvidjela da je to uzelo previše maha, a onda joj je optužena IG govorila da napravi još samo taj ugovor, pa potom još jedan i tome slično. Kad je spomenula da joj se nije podudaralo ono što joj je rekla IG te ono što su joj rekli HG i RG zapravo se dogodilo to da joj je otpužena IG rekla da u slučaju kredita ĐG ništa od novca ne preda RG nego UG. UG je isto radila u uredu kod optužene IG. Prilikom isplate novca u poslovnicu banke su zajedno došli RG i UG, a optužena ŠG je novac predala UG. Optužena IG joj je rekla da ima dogovor sa sestrom ĐG i da zato novac isplati UG, a kasnije je optužena ŠG zaključila da je zapravo BM samo iskorišten kao figura. Što se tiče kredita ĐG odobren mu je kredit u maksimalnom iznosu, a isplaćeno mu je 127.800,00 kuna. Naputak optužene IG je bio da mu isplati onoliko novca koliko je njemu trebalo, a da ostatak novca preda UG. Budući da je znala, a prethodno poučena iskustvom, da neće dobiti ništa na ime usluge realizacije kredita prilikom isplate novca optužena ŠG je zadržala 2.000,00 kuna dok je ostalo predala UG. Ne sjeća se da li je novac predala optuženom HG i UG tj. da li su oni bili zajedno, ali se sjeća da je zadržala 2.000,00 kuna dok je ostalo predala. To je bio jedini put da je prilikom isplate novca zadržala određeni iznos za sebe. Nakon toga je uslijedila priča koju je iznio i optuženi HG tj. da je njemu nešto bilo sumnjivo, jer nije tražio toliki iznos kredita. On se obratio direktoru banke, a optuženu ŠG su maknuli s posla obiteljskog bankara u drugu službu. Radila je još prva dva ili tri mjeseca 2013. dok se nije odvrtila cijela priča s istragom i revizijom, a tada je i saznala sve ono što prethodno nije znala i u vezi čega se vodi ovaj postupak. Potom je u obrani 12. svibnja 2023. navela da je otišla kod optužene IG u ured i rekla joj je što joj se dogodilo. Optužena IG nije bila iznađena i govorila je da će to sve riješiti, ali se ništa nije rješavalo. Kod kuće je optužena ŠG glumila kao da se nije ništa dogodilo, ali su djeca primijetila da nešto nije u redu. Potom je optužena IG počela vršiti pritisak na optuženu ŠG da mora vratiti 35.000,00 kuna i govorila joj je da na novcu inzistira PG, tadašnji dečko NG. Optužena IG je također ispitivala optuženu ŠG da li ima što od zlata, pa joj je čak dala i zlatni nakit koji je optužena IG dala UG da ode unovčiti u jednu zlatarnicu u [adresa]. Drugi puta je onda optužena IG pitala optuženu ŠG da li njezini roditelji imaju novac i da li imaju kartice, a optužena ŠG joj je rekla da njezina majka ima Diners karticu. Tražila ju je ime majke, jer je rekla da ima kolegicu u Dinersu koja joj može provjeriti stanje Diners kartice majke optužene ŠG. Uz nagovaranje IG ipak joj je rekla ime majke i onda je optužena IG putem te kolegice provjerila Diners karticu i rekla optuženoj ŠG da njezina majka na računu Dinersa ima "slobodnog prostora do limita". IG ju je nagovorila da nazove majku na telefon, što je optužena ŠG i učinilila, pa je IG uzela telefon i rekla majci ŠG da nije svjesna u kojoj se situaciji nalazi ŠG, da treba podići novac i dati ga ŠG. Majka ŠG tome nije povjerovala, a sve je to bilo u travnju 2013. Tada je počela dobivati i čudne pozive na telefon i to prijetnje njoj i djeci, da treba vratiti novac, jer zna gdje živi i gdje joj djeca idu u školu. Sve je kulminiralo u jedan petak na početku svibnja 2013. kada je nazvao taj isti muški glas i rekao optuženoj ŠG da su G stavili u prtljažnik auta i da ju voze po Sljemenskoj cesti. Tražio ju je da donese novac inače 2 1

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

će G nastradati. Nije mogla donijeti novac, jer ga nije imala, a zbog straha je s djecom došla kod majke. Potom ju je opet zvao isti muški glas i rekao joj da donese novac u jedan kafić u Dubravu, a na što je njezina majka nazvala policiju te je policajac bio prisutan kada je ponovno zvala muška osoba i s tom muškom osobom je razgovarao policajac, ali ta muška osoba nije vjerovala da se radi o policajcu. Potom je otišla u policijsku postaju dati izjavu. Zbog psihičkog stanja u kojem se nalazila slijedeću nedljeju je otišla u bolnicu gdje je bila 2,5 do 3 mjeseca. Optužena IG je bila uporna da ju nađe, pa je čak i zvala obitelj njezine majke u Istri. Bio je i jedan događaj početkom svibnja 2013. kada je kćer ŠG išla s psom šetati, a došla je optužena IG. Sve to je utjecalo na optuženu ŠG da je izgubila i posao i stan i auto, a ostala je i bez zdravlja. Od studenog 2013. se redovito liječi na Kliničkom bolničkom centru (dalje: KBC) Rebro. Na prijedlog majke prodala je auto da bi mogla podmirivati kredit za stan, a što je bilo dovoljno otprilike za rate kredita kroz jednu godinu. Bez stana je ostala u ovršnom postupku, te su djeca i ona morali napustiti stan 2018. Na kraju joj je rješenjem priznata potpuna radna nesposobnost te ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu.

15.1. Optužena ŠG je odgovarala na pitanja svoje braniteljice, tužitelja i sudskog vijeća te je navela da je s optuženom IG bio načelan dogovor da dobije između 3.000,00 do 5.000,00 kn za svoju uslugu po realiziranom kreditu. Koliki će točno biti iznos u spomenutom rasponu ovisilo je o procjeni IG. Cilj joj je bio da dobije barem nešto da s tim novcem može podmiriti obveze koje je imala. Pitala je IG zašto nije dobila nikakav novčani iznos za uslugu realizacije kredita za ČG i MG, a ona joj je obećavala da će biti, da se strpi, ali od toga nije bilo ništa. Što se tiče kredita na imena ČG i MG njoj je IG rekla da ima poznanika koji ima dva klijenta, a da je kredit potreban tim klijentima. U slobodnom kazivanju je spomenula i to da je svaki zaposlenik banke trebao ostvariti godišnji plan, jer cijela banka ima godišnji plan. Stoga svaki direktor poslovnice mora tako rasporediti posao da se taj plan ostvari na razini poslovnice, a to znači i na razini cijele banke. Djelatnik banke koji uspije ostvariti ono što se od njega očekuje na godišnjoj razini dobiva bonus u vidu nagradne plaće. Ako zaposlenik banke ne ostvari plan koji treba ostvariti, to ne znači da će on odmah dobiti otkaz, ali se na tu osobu gleda kao neuspješnu, moguće je sniženje plaće i slično. Financijsku konstrukciju koju je na početku obrane spomenula pojasnila je na način da joj je plaća bila oko 6.600,00 do 6.700,00 kn i trebala je dobivati 3.000,00 kn na ime alimentacije za dvoje djece. Obveze su bile 340,00 eura rata kredita za stan i 1.200,00 kn kredit za automobil, pa je s prihodima mogla živjeti. Rata automobila je bila u švicarskim francima, pa je s 1.200,00 kn skočila na 2.000,00 kn. Bivši suprug nije plaćao alimentaciju, a i prijašnja plaća joj je bila 1.000,00 kn veća koju je direktorica poslovnice smanjila. To ju je dovelo u financijske poteškoće. Što se tiče supotpisa ugovora o kreditu od strane djelatnika banke točno je što su svjedočile zaposlenice ZABA d.d. da su potrebna dva potpisa. Jedan je bio potpis ŠG kao potpis djelatnika banke koji odobrava kredit. Drugi je bio potpis isto tako djelatnika banke i to onog koji je trebao prekontrolirati da li su u ugovoru navedeni: točan broj kreditne partije, osobni podaci klijenta i točna sredstva osiguranja. Nije bilo suodgovornosti u odlučivanju o odobrenju kredita, nego je taj drugi djelatnik trebao izvršiti dodatnu kontrolu podataka u ugovoru. HG je vjerojatno dao, nakon isplate kredita, novac na ime dvije rate, ali se nije mogla sjetiti koliko je on novca točno dao. Ako je on to tako rekao vjeruje da je tako bilo, a ona je od tog novca iznos od 2.000,00 kn zadržala za sebe, a preostali novac uplatila na njegov tekući račun kako 2 2

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

bi se s tekućeg računa mogla uskratiti sredstva na ime rata kredita. Inače kada bi bio spreman ugovor o kreditu nije zvala klijenta tj. korisnika kredita nego optuženu IG. Što se tiče vrijednosti zlata kojeg je na traženje IG dala i kojeg je UG odnijela u zlatarnicu i prodala vjeruje da je on bio u vrijednosti 14.000,00 do 15.000,00 kn. Djeca su znala za prijetnje, jer je telefon stalno zvonio i oni su po njoj vidjeli što se događa. Inače, u bolnicu je otišla jer je imala psihičke smetnje. IG nije bila iznenađena kada joj je rekla što se događa, a što je bio dojam optužene ŠG, jer je očekivala drugačiju reakciju budući da je ona znala njezinu situaciju. Naime, kad netko izgubi posao, stalne prihode, ima niz financijskih obveza, onda ne očekuješ da netko time nije iznenađen. Niti u jednom od ovih slučajeva kredita nije bilo fizičkih osoba kao jamaca. Međutim, kada je za kredit potreban jamac treba se provjeriti i kreditna sposobnost jamca u smislu zaposlenja i prihoda jamca. U svemu tome što joj se inkriminira stekla je korist u iznosu oko 60.000,00 do 65.000,00 kn. Radi se o novcu kojeg je dobila kao uslugu za realizaciju kredita plus iznos od 35.000,00 kn. Ne zna koliku korist je od svih tih kredita ostvarila IG i ne zna kako se dijelio novac nakon njegove isplate i predaje novca korisniku kredita. Prilikom isplate kredita klijent mora biti prisutan, jer mora potpisati preuzimanje novca. Što se tiče spomenutog kredita za ĐG i HG gdje je uputa IG bila da im se preda samo dio novca, to je napravljeno na način da je optužena ŠG nakon potpisa ugovora o kreditu i preuzimanja novca fizički uzela novac te onoliko koliko joj je bilo rečeno predala HG odnosno RG, a ostatak je na ruke predala UG koja je tamo bila prisutna. Također se prisjetila da je s CG u poslovnicu došla osobno IG. Gospođa CG je dobila cijeli iznos. Inače, optužena ŠG je svjesna svoje odgovornosti i da nije prekontrolirala točnost podataka iz ugovora o kreditima ŽG, NG, ŠGE, MG, ČG, BG, HG, SG i JG koji su osobno došli potpisati isplatu kredita. Nije zadržala iznos kredita ĐG. Nije provjeravala istinitost njihove dokumentacije. U dopuni obrane, nakon što je čula obranu optužene IG, optužena ŠG je navela da ostaje u cijelosti kod iznesene obrane, time da je tome dodala da nije imala nikakve kredite u štedno kreditnim zadrugama (dalje: ŠKZ) već samo u Zagrebačkoj banci d.d. po kreditnim karticama. Istina je ono što je u obrani iskazivala optužena NG u vezi kredita optužene ŠG, a ne ono što je iskazivala optužena IG u vezi tog kredita. Od kredita optužene NG dobila je 35.000,00 kuna, jer je bio takav dogovor s optuženom IG. Nije joj poznata osoba imena i prezimena ĆM. Netočno je da je optuženoj IG dala dva puta po 15.000,00 kuna, ali je istina da ju je u par navrata posjetila u kući u [adresa], kojom prilikom su popile kavu, ali joj tim prilikama nije predala nikakav novac.

16. Optužena IG u obrani je navela da priznaje počinjenje kaznenog djela koje joj se stavlja na teret. Smatra se krivom i smatra da je svojim radnjama pripomogla da se kaznena djela počine. Ima dobru volju ispraviti posljedice počinjenog kaznenog djela, pa je u tom smislu uplatila 2.000,00 eura u državni proračun, a spremna je i ostatak plaćati u ratama. Inače, što se tiče kaznenog djela pojasnila je da je optuženu ŠG, koja je radila u poslovnici ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj ulici, upoznala preko CM koji se bavio kreditnim posredništvom i imao svoj poslovni prostor u trgovačkom centru Rotonda u kojem je i ona imala poslovni prostor i isto tako se bavila kreditnim posredništvom. Inače, radila je za 2 3

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

trgovačko društvo Porsche Jankomir kao posrednik za fizičke osobe koje su namjeravale u toj tvrtci kupiti automobil putem kredita. Budući da ju je CM upoznao s optuženom ŠG tako je saznala da ona radi u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. i na neki način ju je preporučio da može s njom surađivati u vezi kredita. Sjeća se da joj je došla FM radi kupnje automobila na kredit te joj je optužena IG preporučila optuženu ŠG kod koje je ona otišla radi ishodovanja kredita za auto. Nakon toga je bila jedna gospođa iz ZET-a d.o.o. isto tako u vezi gotovinskog kredita, kojoj je također preporučila optuženu ŠG. Pa je bio i suprug ŠGE koji je također trebao kredit i kojem je također preporučila optuženu ŠG. Potom je preko njega došao i GG radi kredita kojeg je također uputila optuženoj ŠG. Na taj način je bilo jedno 4 do 5 osoba koje su realizirale kredite upravo putem optužene ŠG. Radilo se o kreditnim linijama i kreditima koji su bili potpuno uredni i uredno su se otplaćivali. S vremenom se zbližila s optuženom ŠG, pa joj se optužena ŠG u jednom trenutku povjerila da ima financijskih problema. Rekla joj je da ima četiri do pet kredita koje je podigla u ŠKZ-ima, da joj muž ne plaća alimentaciju, a da joj je rata kredita za stan 4.500,00 kuna. Optužena IG je također imala financijskih problema, a koji su bili u tome što je imala dvoje djece, pokušavala je što više raditi da bi mogla financirati život, ali u tome nije uspijevala. Tada je optužena ŠG predložila da bi se mogao podići kredit i da bi se podizanjem kredita moglo objema financijski pomoći. Optužena IG ju je pitala na koji način, a optužena ŠG joj je odgovorila da je ona osobni bankar i da ima mogućnost samostalnog odobravanja kredita u vrijednosti do 20.000,00 eura. Objasnila je da ona dokumentaciju koja je potrebna za realizaciju kredita skenira i da to šalje "gore na vrh" gdje se potvrđuje da je dokumentacija kompletna. Ako se potvrdi da je dokumentacija kompletna time su ostvareni uvjeti za odobrenje kredita. Također je rekla da bi na takav način, ako nekome omoguće dobivanje kredita, njih dvije mogle dobiti proviziju za njihov posao, a da bi optužena ŠG dobila dio tog kredita kojeg bi onda vraćala. Tako je prva došla optužena NG. U to vrijeme optužena NG je imala 19 godina i bila je mlada. Optužena NG je došla kod optužene IG i raspitivala se za mogućnost dobivanja kredita, a radila je u Plodinama. Došla je dva, tri puta te su optužena IG i optužena NG razgovarale. Optužena IG joj je rekla ono što je njoj rekla optužena ŠG i opisala način na koji se može realizirati kredit i na taj način pomoći optuženoj ŠG, pa je optužena NG na to pristala. Optužena NG je sama rekla da ako toj ženi treba pomoći, da ona na to pristaje. Zato je optužena NG pristala ući u taj posao. Što se tiče dokumentacije o zaposlenju optužene NG, a koju je trebalo priložiti uz zahtjev za kredit, tu dokumentaciju su sve zajedno pribavile, jer je bio jedan gospodin imena i prezimena ĐM koji je bio grafičar i koji je znao navratiti u Rotonda centar. Stoga su ga zamolile da im napravi dokumentaciju. On ju je i napravio. Sada se više ne sjeća kome je točno on predao tu dokumentaciju, jer su ga svi znali, a on je znao i IG i ŠG. Budući da je ĐM navraćao u [adresa] nekad je tu dokumentaciju znao predati optuženoj IG, nekada optuženoj ŠG, a nekada nekome trećem koji traži kredit. Uglavnom nakon što je optuženoj NG odobren kredit optužena ŠG je zvala i rekla da je kredit odobren te da optužena NG drugi dan može doći po novac, time da je prethodno optužena NG morala otići kod javnog bilježnika potpisati i ovjeriti ugovor o kreditu. Kada je optužena NG podigla novce ona je s tim novcem došla kod optužene IG u ured. Tamo je izdvojila 29.000,00 kuna kao proviziju za obavljen posao za optuženu IG i 2 4

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

optuženu ŠG i to svakoj polovicu od 29.000,00 kuna. Ostatak novca, ne sjeća se da li je bilo 70.000,00 ili 75.000,00 ili 80.000,00 kuna, stavila je u poklon vrećicu zajedno s parfemom i taj novac je odnijela optuženoj ŠG i to odmah u banku u Jurišićevoj ulici. Taj iznos koji je optužena NG predala optuženoj ŠG ova je trebala vraćati kroz mjesečne rate. Polovicu od iznosa od 29.000,00 kuna koje je optužena NG predala optuženoj IG na ime provizije za obavljenu uslugu, optužena IG je predala optuženoj ŠG, jer je ona uobičajeno nakon isplate kredita dolazila kod optužene IG u poslovnicu i to nakon posla te bi joj optužena IG predavala novac s naslova provizije za uslugu. Nakon optužene NG je došao ŽG. ŽG je po istom principu kao i optužena NG dobio kredit, a optužena IG se nije mogla sjetiti u kojem točno iznosu, ali je to bilo negdje oko 110.000,00 do 115.000,00 kuna. Inače, u optužnici su napisani točni iznosi. ŽG je došao kod optužene IG u ured nakon što mu je isplaćen novac i predao je optuženoj IG 15.000,00 kuna na ime provizije za uslugu te je ona pola od tog novca dala optuženoj ŠG. Koji iznos isplaćenog novca je ŽG predao optuženoj ŠG, to ne zna. ŽG je nakon toga doveo optuženog BG. Optuženi BG je isto tako dobio kredit oko 110.000,00 kuna, moguće 120.000,00 kuna ili 130.000,00 kuna. Došao je nakon isplate kredita kod optužene IG u ured i ostavio je 8.000,00 kuna na ime provizije i ona je pola od tog iznosa predala optuženoj ŠG. Optuženi BG je 10.000,00 kuna od dobivenog kredita uplatio na račun UG. Optužena IG se ne sjeća da li je on to uplatio UG na račun zbog dobivenih papira ili iz nekog drugog razloga, samo se sjeća da je UG išla dizati taj novac koji joj je uplatio optuženi BG. To joj je rekla UG i zbog toga to zna. Isto tako zna da je optuženi BG predao optuženoj ŠG 40.000,00 kuna. Budući da rate kredita optuženog BG nisu bile vraćane, a trebala ih je vraćati optužena ŠG na ime novca kojeg je dobila, optuženi BG je dolazio kod optužene IG u ured te je tražio da mu se izvoli vratiti novac. Pod njegovim pritiskom optužena IG mu je na ruke dala otprilike 20.000,00 kuna do 25.000,00 kuna. Potom je kod optužene IG u ured došao optuženi HG, odnosno njegova supruga. Njemu je isto bio potreban kredit koji je realiziran putem optužene ŠG te nakon što mu je isplaćen novac, on je došao kod optužene IG u ured i predao joj 6.800,00 kuna na ime provizije za uslugu od čega je ona pola tog novca dala optuženoj ŠG. Ne sjeća se koliko je vremena prošlo, ali se sjeća da je došao optuženi HG i rekao je da mu nedostaje određeni dio kredita, jer da je dobio svega 45.000,00 kuna kredita, a da je odobren puno veći kredit. To je optuženu IG iznenadilo, pa je nazvala optuženu ŠG i rekla joj da se javi optuženom HG i da vidi o čemu se radi, tj. da vraća rate kredita. Sjeća se da je došla i ŠGE koja je nakon isplate kredita optuženoj IG u uredu predala 10.000,00 kuna na ime provizije za uslugu od čega je ona polovicu predala optuženoj ŠG. Nakon toga je bio i JG kojemu je po istom prethodnom principu realiziran kredit i koji je optuženoj IG u uredu predao 13.000,00 kuna na ime provizije za uslugu, od čega je optužena IG polovicu predala optuženoj ŠG. Potom je došla SG koja je nakon isplate novca došla kod optužene IG u ured i predala joj 11.500,00 kuna na ime provizije za uslugu od kojeg novca je također predala polovicu optuženoj ŠG. Potom je SG došla s dečkom kod optužene IG u ured i rekla je optuženoj IG da nedostaje 2 5

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

20.000,00 kuna s računa. SG joj je rekla i da to može provjeriti, pa je optužena IG odmah nazvala optuženu ŠG i pitala o čemu se radi, a optužena ŠG joj je priznala da je s računa SG uzela 20.000,00 kuna. Pitala je optuženu ŠG, a s obzirom da zna SG, zašto je to napravila i zašto SG nije pitala za pozajmicu, a ne bez njezinog znanja novac skinula s računa, pa joj je optužena ŠG odgovorila da ju je bilo sram pitati. S obzirom da je SG bio uzet novac s računa, ona i dečko su dolazili kod optužene IG u ured i optužena IG im je vratila nekih 15.000,00 ili 17.000,00 kuna. Potom je realiziran kredit RG koji je nakon isplate novca optuženoj IG donio 10.000,00 kuna na ime provizije od čega je ona pola tog novca predala optuženoj ŠG. Nakon toga je počela dolaziti sestra ĐG da nema novca za život i da je njezin brat invalid, pa kada je optužena IG to vidjela htjela je pomoći i vratila je nekih 20.000,00 kuna do 25.000,00 kuna. Nakon toga je realiziran kredit na ime CG koja je nakon isplate novca optuženoj IG, na ime provizije za uslugu, predala 12.500,00 kuna od čega je pola novca predala optuženoj ŠG. Inače, pojasnila je da, u slučaju kredita CG, ĐG, SG, JG, ŠGE, HG i ŽG, ne zna koji dio njihovih kredita je zadržala optužena ŠG, tj. koji iznos novca koji je isplaćen tim osobama, su iste predale optuženoj ŠG. Što se tiče optuženog ČG i MG, njih optužena IG ne poznaje i ne zna kako je došlo do realizacije njihovih kredita. Optuženog ČG je prvi puta vidjela na sudskom hodniku. Inače, optužena ŠG joj je donijela dva puta po 15.000,00 kuna za vraćanje kredita i to je donijela kod nje u Kraljevec. Taj novac je optužena IG dala optuženoj NG, ŽG i optuženom BG za vraćanje rata kredita koje nisu plaćene. Inače, istaknula je i da je opominjala optuženu ŠG da treba plaćati rate kredita i da joj ljudi dolaze u ured i pitaju što je s plaćanjem rata. Nekako u to vrijeme optužena ŠG je iz poslovnice Zagrebačke banke d.d. u Jurišićevoj ulici prešla u poslovnicu u Koledinečkoj ulici te joj je objašnjavala da tamo kao direktor poslovnice radi jedan stari njoj poznati kolega, koji joj je već prije pomogao u vezi jedne žene. Bile su u kontaktu, optužena ŠG je znala dolaziti kod optužene IG u Rotonda centar te je rekla optuženoj IG da ju sele u arhivu i isto tako da je bio optuženi HG koji je razgovarao s direktorom poslovnice. Inače, oni djelatnici banke koji su preseljeni na radno mjesto u arhivi, uobičajeno su u arhivi ostali raditi ili su dobili otkaz. Stoga je točno da optužena IG nije bila iznenađena kada je optužena ŠG dobila otkaz, a kako je optužena ŠG navela u obrani. To iz razloga, jer se to očekivalo, a s obzirom na koji način su realizirani prethodno spomenuti krediti koji potom nisu bili uredno vraćani. I nakon otkaza optužena ŠG je došla par puta kod optužene IG, pričale su, optuženoj ŠG je bilo poznato da ljudi vrše pritisak za vraćanje kredita, a kako je taj pritisak rastao, optužena ŠG je jednostavno u jednom trenutku nestala. Optužena IG je istaknula da je cijelo vrijeme bila ljudima dostupna, jer su ju svi znali, pa je probala naći optuženu ŠG, da bi vidjela i riješila nastalu situaciju. Sjeća se da joj je jedne prilike optužena ŠG rekla da joj majka živi u [adresa] u [adresa], pa je optužena IG otišla tamo u dobroj namjeri da ju vidi i da razgovara, a na ulici je srela njezinog supruga i kćerku. Oni su joj rekli da se optužena ŠG nalazi na psihijatriji i da nije dobro. Kada je pokušala doći do optužene ŠG preko rodbine koju ima u Istri, oni su joj rekli da je ona u Zagrebu i da je dobro. Potom je došlo do pokretanja ovog postupka.

2 6

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

16.1. Optužena IG je odgovarala na pitanja svog branitelja, tužitelja te sudskog vijeća pojasnivši da se kazneno djelo dogodilo upravo na način na koji joj se to stavlja na teret izmijenjenom optužnicom. UG je u početku imala agenciju za zapošljavanje u Rotonda centru, a kada ju je zatvorila, onda je prešla raditi kod optužene IG. UG je radila u vrijeme kada su bili realizirani krediti o kojima je optužena IG iskazivala. Sve osobe koje je spomenula u slobodnom kazivanju su bile upoznate s načinom na koji se kredit realizira. S time da je optužena ŠG rekla da se rate kredita trebaju plaćati do 15-tog u mjesecu, jer se 16-tog već šalju opomene. Te osobe su bile svjesne da nisu kreditno sposobne, jer nisu zaposlene i bile su svjesne na koji način dobivaju kredit. O iznosu novca koji je ostajao optuženoj ŠG od kredita, tj. iznos koje su osobe predavale optuženoj ŠG su te osobe dogovarale s optuženom ŠG. Optuženi HG je bio prvi koji je došao optuženoj IG i rekao da nije dobio sav iznos novca na koji glasi kredit. Potom je SG rekla da joj je skinuto 20.000,00 kuna s računa. Inače, optužena IG je u Rotonda centru imala Ured za financijsko posredovanje. Nije istinit navod obrane optužene ŠG da je optužena IG njoj predložila da njih dvije to rade nego je to bio prijedlog optužene ŠG. Netočno je da je optužena IG optuženoj ŠG davala po 3.000,00 kuna do 5.000,00 kuna po kreditu, već joj je davala polovicu novca od iznosa provizije. Inače, što se tiče imovinskih prilika optužena IG živi u u izvanbračnoj zajednici, radi te od rada ostvaruje prihod od oko 700,00 eura mjesečno. Njezin mlađi sin ima vučnu službu, pa joj financijski pomaže.

17. Optužena NG u obrani je navela da u cijelosti ostaje kod obrane koju je iznijela na raspravi dana 20. siječnja 2023. (list 1866. spisa), a u kojoj je navela da se inkriminirani događaj zbio prije deset godina kada je radila u uredu kod optužene IG. Javljala se na telefon i u suštini nije znala što se događa. Jednog dana ju je optužena IG zamolila da podigne kredit. Pojasnila joj je da ju moli za uslugu da podigne taj kredit, da joj preda novce, a da će se to kroz tri četiri mjeseca vratiti. Optužena NG je podigla kredit, koliko se sjeća u iznosu 120.000,00 kuna, te je optuženoj IG predala cjelokupni novčani iznos koji je dobila na ruke. Dakle, ništa od tog novca osobno nije dobila. Optužena NG je izrazila žaljenje i kajanje, tada je imala 20 godina i nije ni sama znala što se događa. Sve to joj je uništilo život i to misli i na optuženu ŠG i na optužnu IG.

17.1. Optužena NG je dopunila obranu na način da je odgovarala na pitanja svoje braniteljice, dok nije željela odgovarati na pitanja ostalih stranaka niti sudskog vijeća. Tako je pojasnila da je kod optužene IG radila otprilike tri do četiri mjeseca. Javljala se na telefon i po potrebi je odnijela nešto na poštu kada je to trebalo. Nije sudjelovala u radu s klijentima, pa kada bi došao klijent, morala je izaći iz ureda u kojem bi ostali optužena IG i klijent. Na pitanje kako ju je optužena IG točno zamolila da podigne kredit, odgovorila je da ju je zamolila na način da joj je pojasnila da će taj kredit biti otplaćen kroz tri, četiri mjeseca i da za to garantira. Rekla joj je da se radi o kreditu za drugu osobu kojoj treba pomoći i optužena NG je pristala pomoći. Kredit, tj. novac je primila u koverti od optužene ŠG te je kovertu odmah odnijela u ured optužene IG i predala je kuvertu optuženoj IG. Kuvertu koju joj je predala optužena ŠG nije otvarala. Samo je taj puta išla kod optužene ŠG u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj i samo je tada s njom imala nekakvu komunikaciju. Naime, optuženu EM je znala viđati kada je dolazila u Rotonda 2 7

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

centar, ali s njom nije komunicirala. U predradnjama za realizaciju kredita nije sudjelovala. Nije vidjela zahtjev za kredit, a niti ga je ispunjavala. Bila je samo jednom u banci i to kada je podigla kovertu. Na pitanje da li zna tko je predao zahtjev za kredit, jedino može zaključiti da je to očito bila optužena IG. Na pitanje tko je trebao vraćati kredit odgovorila je da joj je optužena IG rekla da garantira da će kredit biti vraćen. Nije istinita obrana optužene IG kada je rekla da je ona odvojila dio novca koji je stavila u poklon vrećicu zajedno s parfemom i da je optužena NG to odnijela ŠG. Nikakav novac u vrećici s parfemom nije nosila optuženoj ŠG. Isto tako, netočan je navod optužene IG da je ona optuženoj NG naknadno dala nekakav novac. Možda ju je optužena IG zamijenila s nekom od djevojaka koje su radile kod nje u uredu nakon optužene NG, ali optuženoj NG sigurno nije ništa dala. Osim tog kredita, optužena IG je molila optuženu NG i za jedan kredit koji je realiziran u Štedno kreditnoj zadruzi. Na to je optužena NG pristala. Međutim nakon uhićenja optužena NG je saznala da je optužena IG na njezino ime realizirala i kredit u Dinersu pri čemu je bio krivotvoren potpis optužene NG. Za spomenuti kredit u ŠKZ-u se optužena NG nagodila s tužiteljstvom. Na kraju je optužena NG navela da se ne smatra krivom i smatra da je u svemu tome oštećena. Uništen joj je život, jer živi sa suprugom i dvoje djece od četiri i osam godina i zbog svega i oni ispaštaju. Kredit ŠKZ još uvijek vraća, odnosno ne ide u FINA-u, jer joj je račun vjerojatno još uvijek zbog svega u blokadi.

18. Optuženi MG nije ispitan niti u prethodnom postupku niti na raspravi budući da je bio nedostupan tijelima kaznenog progona.

19. Optuženi ČG je u obrani koja je pročitana sa zapisnika od dana 20. siječnja 2023. (list 1866. spisa) i sa zapisnika od dana 12. svibnja 2023. (list 1991. spisa) naveo da je od kredita dobio samo 36.000,00 kn, a sve ostalo što piše u optužnici u vezi realizacije kredita je točno. Žao mu je i kaje se zbog toga što je u svemu tome sudjelovao. Na pitanja nije želio odgovarati.

20. Optuženi BG je u obrani naveo da ostaje kod obrane koju je iznio na raspravi dana 04. listopada 2018. (list 1312. do 1314. spisa) te kod onog što je iznio prilikom prvog ispitivanja pred državnim odvjetnikom, a odgovarao je samo na pitanja svog branitelja, tužitelja te sudskog vijeća.

20.1. Tako je optuženi BG u obrani naveo (04. listopada 2018., list 1312. do 1314.) da je bio u nezavidnoj financijskoj situaciji. Upoznao je ŽG kojem je to rekao, a ŽG mu je rekao da postoji mogućnost da se to nekako riješi i upoznao ga je s optuženom IG. Za IG je ŽG rekao optuženom BG da mu ona može pomoći i to na način da postoji mogućnost da se dobije neki novac i to u vidu kredita iz određenog fonda, pa se kroz rate kredita novac vraća u fond. Također mu je rekao da mu optužena L može dati detalje u vezi toga i pomoći mu da dobije kredit iz spomenutog fonda. Optuženi BG se sa IG našao dva puta, a oba puta je bio prisutan i ŽG. IG i ŽG su ga zajednički uputili da ode u ZAGREBAČKU BANKU d.d. u Jurišićevoj ulici kod određene bankarice gdje će potpisati papire. Otišao je upravo kod te bankarice koju do tada nije poznavao, a koja je bila prisutna u sudnici 04. listopada 2018., kada je optuženi BG iznosio obranu, time da se radi o optuženoj ŠG. ŠG mu je u banci dala papire 2 8

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

koje je trebao ispuniti i potpisati. Po njenoj uputi je ispunio te papire gdje je napisao i iznos plaće koju je imao, a koji podatak nije bio istinit, jer tada nije radio i nije primao plaću. Napisao je i gdje je zaposlen iako ni to nije bilo točno. Napisao je ono što mu je bilo rečeno od ŠG. Nakon što je ispunio dokumentaciju odnio ju je kod javnog bilježnika kod kojeg ga je uputila ŠG i nakon što je ovjerio dokumente, ponovno se vratio kod ŠG i njoj predao te dokumente. Sljedeći dan ga je nazvala optužena IG i rekla mu da ponovno ode u banku, jer da nije nešto dobro ispunjeno u papirima koje je ispunio. Ponovno je otišao u ZAGREBAČKU BANKU d.d. u Jurišićevoj ulici kod ŠG i ponovno je ispunio papire, time da je ispunio iste podatke, ali je ugovor bio drugačiji. Nakon toga je ponovno otišao kod javnog bilježnika ovjeriti dokumentaciju i vratio ju isti dan ŠG. Sljedeći dan je ponovno išao kod ŠG u ZAGREBAČKU BANKU d.d. i tamo mu je na ruke, u gotovini od strane ŠG predano 104.000,00 kuna. Kredit je bio na 124.000,00 kuna, a optuženi BG je dobio 104.000,00 kuna. S tim novcem je odmah otišao u kafić preko puta sjedišta tjednika Nacional. Tamo su osim njega bili i optužena IG, ŽG te ŽM. Predao je kovertu s novcem IG i ŽG, a IG mu je od tog novca iz koverte na ruke predala 42.000,00 kuna. Isto tako ga je zamolila i da joj od tih 42.000,00 kuna posudi 15.000,000 kuna što je i učinio. Dakle, optuženom BG je sveukupno ostalo 27.000,00 kuna s time da mu je IG kasnije vratila 15.000,00 kuna na način da mu je davala po tisuću, tisuću i pol kuna. Od dobivenog novca je vratio dug ŽG, jer je nekoliko dana prije toga od ŽG posudio 2.000,00 eura budući da mu je račun bio u blokadi, a što je i bio razlog ulaženja u sve to. Što se tiče ŽM, optuženi BG je shvatio da je ŽM bio zaštitar u kreditnom uredu IG. Optuženom BG je odmah bilo jasno što je učinio i na neki način ga je pekla savjest te je otišao u ZAGREBAČKU BANKU d.d. u Jurišićevu ulicu i htio je razgovarat s nekim iz pravne službe, ali ga nitko iz te službe nije htio primiti. To je učinio otprilike mjesec dana nakon što je dobio novac i to zbog toga što je smatrao da se radi o "prljavom novcu" i "nevaljalom aranžmanu". Spomenutog dana kada je podigao novac i kada se našao sa IG, ŽG i ŽM odmah je tražio od ŽG i IG pisanu izjavu da u slučaju, ako mu se nešto dogodi, da se neće teretiti članovi njegove obitelji nego da će ŽG i ŽM preuzeti obvezu vraćanja tog kredita. Oni su pristali potpisati takvu izjavu, a izjavu je rukom na listu papira napisala IG. Radi se o rukom pisanoj izjavi koju je optuženi BG predao istražiteljima. Budući da ga nitko iz pravne službe ZAGREBAČKE BANKE d.d. nije htio primiti odlučio je tražiti osobe koje su bile navedene u ugovoru kao potpisnici ugovora te se sjeća da su bile navedene dvije osobe, ali kada ih je tražio u Jurišićevoj ulici rekli su mu da one više tamo ne rade nego da su prešle raditi u poslovnicu na Trgu bana Jelačića. Otišao je u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. na Trgu bana Jelačića i tamo razgovarao s gospođom PM čijeg prezimena se ne sjeća, a to nije bila osoba kod koje je potpisao ugovor. Ta gospođa mu je rekla da je njima u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. poznato o čemu se radi i na tome je njihov razgovor završio. Inače, optuženi BG je nakon sklapanja ugovora gotovo svakodnevno dolazio u ured IG u Rotonda centru i želio s njom razgovarati na način da se riješi to pitanje. Ona je bila slatkorječiva, ali ništa se nije uspjelo riješiti. Isto tako je zvao i ŽG, jer je njega prvotno smatrao odgovornim što ga je uvukao u to, ali se on jednostavno izgubio i do njega više nije uspio doći. Imao je njegov broj mobitela, a kada bi ga nazvao i tražio da se nađu, odgovarao mu je da je u Bosni, da je izvan Zagreba, da se ne mogu trenutno naći sl.

2 9

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

Optuženi BG je to sve želio nekako prekinuti. Inače, IG ga je čak i zaposlila tj. prijavila u firmi Aquadea, ali ništa nije u toj firmi radio te je tražio da mu vrati radnu knjižicu što je ona prvotno odbijala, a kada joj je optuženi BG zaprijetio da će ju prijaviti inspektorima, onda mu je vratila radnu knjižicu. Bio je zabrinut zbog svega toga iz razloga što je bio nezaposlen i nije imao od čega vraćati kredit. Naime, prvih nekoliko rata je platila IG i to na način da bi mu ona dala novac, a optuženi BG je s ŽM odlazio u banku na Trgu bana Jelačića gdje je na šalteru uplaćivao novac na ime plaćanja rata kredita. To je trajalo nekoliko mjeseci. Mislio je da će se rate kredita otplaćivati iz spomenutog fonda kako su mu to predložili ŽG i IG, tako da je zapravo nakon mjesec dana shvatio da to neće biti tako i zato je tražio da se situacija nekako riješi.

20.2. Odgovarajući na pitanja optuženi BG je naveo da optužena ŠG od njega nije tražila novac. Isto tako mu optužena IG i ŽG nisu govorili da bi optužena ŠG trebala dobiti nešto od novca od kredita koji je odobren, ali je pretpostavljao da bi ona nešto mogla dobiti s obzirom na njezinu ulogu u svemu tome. Međutim, pojasnio je da mu to oni nisu rekli. Prije isplate kredita ga je zvao neki muški glas na telefon i predstavio mu se da je iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. i da treba 20.000,00 kuna prebaciti na račun u HRVATSKOJ POŠTANSKOJ BANCI d.d. (dalje: HPB d.d.). Nije ispitivao zašto se taj novac treba prebaciti i o čemu se točno radi nego je to prihvatio "zdravo za gotovo". U banci nije tražio niti da mu se novac prebaci na račun, niti da mu se novac da u ruke, nego je prihvatio i postupao raditi onako kako mu je rečeno. Nakon što mu je predočen ugovor o gotovinskom kreditu na listu 304.-308. spisa kao i izjava na listu 310. spisa, pa upitan da li je kredit iznosio 124.000,00 kuna ili protuvrijednost 19.800,00 eura odgovorio je da se sjeća da je bilo 124.000,00 kuna, moguće 126.000,00 kuna i da je dobio telefonski poziv da će biti na račun HPB-a prebačeno 20.000,00 kuna, a siguran je da je preuzeo 104.000,00 kuna. Više se ne sjeća da bi se radilo o protuvrijednosti 19.800,00 eura. Prije podizanja novca nije s optuženom IG postigao dogovor koliko bi novaca njoj trebao predati. U vijeme odobravanja kredita bio je nezaposlen. Prema podacima koje je napisao u zahtjevu za kredit, misli da je napisao da je zaposlen u nekoj Elektro tvrtci. Novac je trebao, jer mu je bio blokiran račun i trebao ga je za osobne potrebe. Novac mu je bio potreban da bi doveo suprugu i sina iz Crne Gore u Republiku Hrvatsku. Nije mu poznato da bi 15.000,00 kuna koje je posudio optuženoj IG trebalo za osiguranje tog kredita i o tome nije bilo riječi. Nije bilo riječi ni o tome da bi neki novčani iznos trebala dobiti optužena ŠG, a zašto je optužena ŠG navedena u izjavi koju je napisala optužena IG, a potpisali ŽG i optužena IG, to zna optužena IG koja zna zašto tu izjavu nije potpisala i optužena ŠG. Optuženu ŠG je vidio dva puta i to kad je ispunjavao i potpisivao dokumentaciju za kredit. U ured kod optužene IG je, kad je htio riješiti situaciju u kojoj se našao dolazio barem 250 puta, a što se može vidjeti i pregledom nadzorne kamere. U tvrci Aquadea je bio zaposlen iz razloga da bi ostvario pravo na zdravstveno osiguranje. U blokadi računa je bio tijekom dvije godine u iznosu 2.000,00 eura. Novac mu je bio potreban za životne potrebe i to kako bi platio put supruge i sina iz Crne Gore do Zagreba. Što se tiče osobnih prilika, živi u izvanbračnoj zajednici sa suprugom OG i imaju maloljetno dijete. Supruga je nezaposlena i optuženi BG je u vrijeme iznošenja obrane radio u Čileu i od tog posla je uzdržavao obitelj. Ostvario je pravo na mirovinu, ali mu se 1/3 mirovine uskraćuje na ime vraćanja kredita.

3 0

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

20.3. U obrani pred državnim odvjetnikom od dana 15. srpnja 2016. (zapisnik s DVD- om, list 904. do 907. spisa), a koja je na temelju članka 435. ZKP/08 reproducirana optuženi BG je naveo u vezi fonda i to da mu je ŽG pričao da zna jednu ženu koja će skupiti više stotina tisuća kuna, a što će biti fond iz kojeg će se dijeliti dobit. Naivno je pristao u tome sudjelovati. Kad je shvatio da tu nešto ne štima tražio je od ŽG i IG da potpišu da su oni taj novac uzeli, pa ako dođe do problema da oni preuzimaju kompletnu obvezu podmirenja kredita. Napisana je izjava koju su njih dvoje potpisali, a trebala ju je potpisati i ŠG, međutim nije. Radi se o dokumentu s lista 310. spisa. Čim je uvidio svoju grešku slijedećeg dana je otišao kod IG i rekao da misli da sve to nije u redu i još nekoliko navrata je na to upozoravao. Godinu dana je svakodnevno išao u ured IG, a što se može vidjeti iz snimki nadzornih kamera te je satima čekao da se nešto napravi i situacija riješi. U tim nastojanjimamu je čak ŽG potpisao zadužnicu da mu duguje novac, ali ju je IG nakon nekog vremena povukla. Inače, istoga dana kada je novac podignut zvali su ga iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. i pitali kome da isplate oko 20.000,00 kuna, jer je postojao takav nalog da se taj novac isplati nekome na račun u HPB-u d.d. Ne zna kojem je taj novac isplaćen, ali je očito da je njegov potpis upotrijebljen u više navrata. Išao je i u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj ulici gdje nije bio primljen i u poslovnicu na Trgu bana Jelačića gdje je tražio supotpisnicu ugovora, ali nije siguran da li je osoba s kojom je razgovarao bila baš ta osoba. S obzirom da je svakodnevno odlazio u [adresa] i upozoravao da će to što su napravili rezultirati time da će završiti u zatvoru, pa su mu u jednom trenutku dali neku potvrdu i rekli da donese radnu knjižicu. On je to učinio očekujući da će biti zaposlen, da će sve biti dovedeno u red i da će se iz svega izvući, ali kako se to nije dogodilo tražio je da mu se radna knjižica vrati. Bio je prijavljen u firmi Aquadea, pa je pretpostavio da se možda preko te firme sve i događa, a tek kada je zaprijetio da će dovesti inspekciju, vraćena mu je radna knjižica. Predao je u spis prijave na zdravstveno i mirovinsko osiguranja te otkaz ugovora o radu, a izjavio je i da ima namjeru otići u ZAGREBAČKU BANKU d.d. i s njima postići dogovor da vrati novac. Priznaje krivnju, smatra da mora snositi svoj dio krivnje te je ponovio da je bio neporezan, ali da se njegov postupak time ne može opravdati. Osim što je došao u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj ulici kod ŠG s osobnom iskaznicom ništa od dokumentacije nije trebao. ŠG mu je objašnjavala što treba, a shvatio je da ona to radi sa VG. Kada su ga zvali iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. na čiji račun u HPB-u d.d. da isplate novac, rekao je da nema pojma, a onda je to rekao G koja je zvala EM. tada su oni otkrili da EM uzima više novca nego što je njihov dogovor i djelovala je ljuta na nju jer je uzela taj novac. Kada mu je predočen zahtjev za gotovinski kredit s lista 294. spisa potvrdio je da je njegov potpis u rubrici potpis podnositelja zahtjeva, a tekst je ispunjavao po Zlatinim uputama. Nikada nije radio HEP-u. Pretpostavlja da je dokumentaciju za kredit pripremila VG ili IG, kako se već preziva, a s njom i EM.

21. Optuženi HG je u obrani naveo da u cijelosti ostaje kod obrane kao što ju je iznio na raspravi dana 20. siječnja 2023. (list 1866. do 1868. spisa), a u kojoj je naveo da je imao financijskih problema te je pozajmio 20.000,00 kn od prijatelja, a 15.000,00 kn od sestre. Nije mogao vratiti te pozajmice, jer je od 2000. godine nezaposlen i razmišljao je kako bi mogao dobiti kredit da taj novac može vratiti. Nije mogao dobiti kredit, jer je bio nezaposlen. Imao je nešto zemlje, pa je smatrao da i ako se nekako zaduži, da će prodati zemlju i vratiti novce. S obzirom da je u to vrijeme 3 1

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

njegova supruga radila u ZAGREBAČKOM HOLDINGU d.o.o. ona je imala jednu prijateljicu RM, koja joj je rekla da poznaje jednu osobu koja bi mu omogućila dobivanje kredita. Upravo ta RM je optuženog HG i njegovu suprugu odvela u Rotonda centar kod optužene IG. Taj prvi dan kada su došli u ured kod optužene IG samo su s njom razgovarali i ništa se taj dan nije dogodilo. Razgovarali su u vezi toga što je on pitao da li je moguće da dobije nekakav kredit i taj prvi put mu optužena IG u razgovoru nije ništa rekla nego su samo razgovarali time da je više govorio optuženi HG u vezi toga da bi htio dobiti kredit. Prošlo je otprilike sedam dana kada su ponovno došli kod optužene IG na razgovor u Rotonda centar. Prilikom tog drugog razgovora sjeća se da ga je optužena IG pitala da li je u radnom odnosu, a on joj je odgovorio da nije. Također ga je pitala koliko novaca mu treba u smislu kredita, a on joj je odgovorio da mu je potrebno 30.000,00 do 35.000,00 kuna. Taj iznos mu je bio potreban za vraćanje duga prijatelju i sestri. Inače prilikom jednog od ta dva razgovora optuženoj IG je dao na uvid osobnu iskaznicu koju je ona preslikala. Također se potpisao na običan bijeli papir. Na kraju razgovora optužena IG mu je rekla da će mu se javiti na telefon, a što je i učinila nakon otprilike mjesec dana. Na njezin poziv ponovno je došao u njezin ured i tada mu je rekla da treba platiti 500,00 eura za obradu kredita. Prije tog dolaska kada su se čuli na telefon ponovno ga je pitala koliko mu novca treba, a on je ponovio 30.000,00 do 35.000,00 kuna na što mu je ona rekla: „Neka onda bude 45 tisuća.“. Optuženom HG je bilo teško, jer nije imao 500,00 eura pa je i taj novac morao posuditi. I taj novac mu je dala sestra, jer je podigla kredit na mirovinu. Tih 500,00 eura je predao optuženoj IG u njenom uredu i to u prisutnosti supruge koja je svaki puta išla s njim kod optužene IG. Potom je čekao i čekao te je prošlo nekih otprilike dva mjeseca kada mu je optužena IG na telefon javila da je gotovo i da joj se javi. Došli su optuženi HG i njegova supruga u Rotonda centar i tada im je optužena IG rekla da će s njenom djelatnicom otići u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinečkoj ulici iako je prethodno bilo riječi o tome da će ići u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj ulici. Potom su optuženi HG i supruga sa zaposlenicom optužene IG otišli u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinečkoj ulici time da mu je optužena IG rekla i to da se javi zaposlenici ZAGREBAČKE BANKE d.d. u toj poslovnici koja radi na prvom šalteru iza info pulta. Upravo tako je i bilo time da su supruga optuženog HG i zaposlenica optužene IG ostale čekati ispred poslovnice, a optuženi HG je ušao u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. Došao je do zaposlenice koja je sjedila za prvim šalterom iza pulta te joj se predstavio i rekao da ga šalje IG, a ona se nije predstavila nego se okrenula iza sebe i izvadila ugovore. Radilo se o, u sudnici prisutnoj, optuženoj ŠG. Nakon što je izvadila ugovore pitala ga je da li ima novce za platiti bilježnika, jer mora ići ovjeriti ugovore. Imao je nešto sitno novca kod sebe, a što inače uobičajeno nosi te je otišao kod javnog bilježnika koji se nalazio u blizini te poslovnice, i za kojeg mu je optužena ŠG rekla da se tamo nalazi. Otišao je s tim ugovorima kod tog javnog bilježnika, ugovore potpisao i ovjerio te se vratio s ovjerenim ugovorima kod optužene ŠG u poslovnicu banke. Inače, optužena IG mu je rekla da EM ništa puno ne pita. Kada je došao s ovjerenim ugovorima kod optužene ŠG, ona je uzela novce, počela ih brojati pred optuženim HG i pitala ga je koliko mu novca treba. Naime, njoj je došla plastična prozirna tuba s novcem iz trezora i ona je taj novac uzela iz tube i počela ga brojati. Rekao joj je da mu treba 45 tisuća kuna i ona je taj iznos izbrojala i njemu predala s time da ju je pitao i kolika će mu biti 3 2

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

rata za taj iznos, a ona mu je odgovorila 816,00 kuna. Zato je pristao primiti novac u tom iznosu, jer je smatrao da taj novac može vratiti kroz mjesečne rate. Prije preuzimanja novca se i dva puta elektronski potpisao na aparatiću. Ne zna što je optužena ŠG napravila s ostatkom novca od onog od kojeg je dio izbrojala i njemu predala. Također se sjeća da, kada mu je optužena ŠG predala novac, da je odmah od tog novca odvojio iznos za dvije rate dakle 1.632,00 kune, jer si je htio dati malo vremena prije početka otplate mjesečnih rata. Kada je izašao iz banke sa suprugom je otišao ponovno u [adresa], a kako bi nagradio optuženu IG za uslugu. Djelatnica optužene IG je otišla na drugu stranu tj. rekla je da stanuje u blizini i ona nije išla u Rotonda centar. S optuženom IG niti u jednom trenutku nije razgovarao o njenoj nagradi tj. cijeni za njenu uslugu, već je smatrao da ona to sve radi kao jako dobra prijateljica RM, ali je osobno smatrao da ju treba na neki način nagraditi te ju je odlučio nagraditi s 3.000,00 kuna. Stoga, kada su supruga i on došli pred Rotonda centar, s obzirom da se on teško kreće, od dobivenog novca je izdvojio 3.000,00 kuna i dao ih supruzi da ih odnese optuženoj IG. Supruga je odnijela optuženoj IG tih 3.000,00 kuna. Nakon otprilike dva mjeseca od toga optuženi HG je od ZAGREBAČKE BANKE d.d. dobio rješenje o kreditu iz kojeg je vidio da je podigao kredit u iznosu 150.000,00 kuna. Strašno se iznenadio, jer o tome nikada nije bilo riječi te je išao kod optužene IG u ured razgovarati o čemu se radi. Pitao ju je o čemu je riječ, a ona se počela nešto izmotavati, na što joj je on rekao da će otići kod direktora poslovnice u Koledinečkoj ulici na što mu je ona rekla: „Joj, nemojte, EM ima dvoje djece.“. Govorila mu je također da će se to sve riješiti, da se smiri i jednostavno ga je pokušala umiriti. On je to prihvatio i pričekao otprilike sedam dana, moguće najviše 14 dana i budući da se nije ništa promijenilo, otišao je u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinečkoj ulici razjasniti o čemu se radi. Razgovarao je s direktorom poslovnice TG i rekao mu je da je dobio kredit, a da nije u radnom odnosu od 2000. godine i da mu je kredit rješavala gospođa EM te da je to išlo preko IG. On mu je prvo govorio da to nije moguće, da to ne može biti istina te je kod njega potpisao izjavu. Još jednom je došao na sastanak kod TG i ponovno je ispričao sve što se dogodilo. Ubrzo nakon tog drugog razgovora s direktorom TG dobio je poziv od djelatnika policije iz Heinzelove te je i tamo sve ispričao kao i na sudu. Na kraju je obećao da će vratiti 45.000,00 kuna koje je dobio, ali ne želi vraćati ostatak novca koji nije ni primio. S obzirom da su mu počele stizati uplatnice s ratom od dvije tisuće i nešto kuna, nije onda htio ni te rate plaćati. S obzirom da je prilikom iznošenja obrane prvo rekao da ga je optužena ŠG pitala koliko mu novca treba, a drugi puta je iskazivao da ga je pitala koliko mu je optužena IG rekla da će dobiti novaca, odgovorio je da ga je točno pitala: "Koliko vam je G rekla novca?", a na što je odgovorio 45 tisuća kuna. Optužena IG mu je također nudila dobivanje kredita i u Erste banci d.d. i to u vrijeme rješavanja kredita u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. kada ga je prilikom jednog razgovora pitala da li mu treba još novaca i da mu može riješiti kredit u ERSTE BANCI d.d. Inače od optuženika koji su bili u sudnici naveo je da poznaje optuženu ŠG i optuženu IG te poznaje još jednu žensku osobu srednjih godina kraće kose koja je isto dva, tri puta dolazila na rasprave. Međutim, ne sjeća se da li je ona optuženik ili svjedok, ali se nje sjeća, jer je to osoba koja je non stop sjedila u kancelariji optužene IG i išla je s njim i njegovom suprugom po novce u Dubravu. Čuo je ime te osobe, ali se istog ne sjeća i misli da je iz Slavonije. Čuo je za ime UG te ne može reći da li je to ta osoba. Sjeća se da je ta osoba bila u dobi oko 50 godina, kraće kose i često je mijenjala boju kose, ali ne neke jarke boje.

3 3

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

Kada je dao novce optuženoj ŠG za dvije rate ona je na to samo rekla „Dobro.“. Tada ništa nije potpisao nego se samo potpisao dvaput na elektronski aparatić. Kredit je potpisao kod javnog bilježnika. Nakon otprilike mjesec ili mjesec i pol dana dobio rješenje od banke i tada je vidio da je iznos kredita 150 tisuća kuna i da je rata nekih 2.100,00 ili 2.300,00 kuna. To ga je šokiralo, pa nije gledao neke druge detalje u smislu da li su mu uračunate one dvije rate koje je platio ŠG niti neke druge detalje. Potom je išao zvati optuženu IG i kod nje je išao pitati o čemu se radi. Nekako u to vrijeme su ga počeli zvati i iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. da li je dužan, jer nije platio rate. Kada je supruga odnijela 3.000,00 kuna optuženoj IG rekla mu je da se optužena IG zahvalila i rekla da nije trebao toliko dati. Osim tog novca dao joj je i spomenutih 500,00 eura kao iznos potreban za obradu kredita.

21.1. Optuženi HG u obrani je dodao i to da nije točan navod iz obrane optužene IG da joj je optuženi HG, nakon što je primio novac na ime kredita, predao 6.800,00 kuna na ime provizije za uslugu. Ostao je pri onome što je već iskazivao, a to je da je optuženoj IG supruga optuženog HG odnijela 3.000,00 kuna na ime njezine usluge. Osim toga, a prije realizacije kredita, optuženi HG je optuženoj IG predao 500,00 eura na ime toga da dobije kredit. To je novac za koji je spomenuo da ga je posudio od sestre. Tih 500,00 eura predao je sigurno dva mjeseca prije nego što je dobio kredit, možda malo manje, ali zna da ga je na telefon nazvala optužena IG i rekla da ode po novce u poslovnicu ZABA-e d.d. u Koledinečku ulicu kod optužene ŠG. Kada je došao kod optužene ŠG, ona ga je pitala koliko se dogovorio s optuženom IG, a optuženi HG je rekao da mu treba 45.000,00 kuna koji novac je ona onda izbrojala i predala mu. Pitao je optuženu ŠG kolika će mu biti rata, a ona mu je odgovorila 816,00 kuna. Zato je odmah izdvojio 2.000,00 kuna te joj predao da s time plati prve rate. Tek kada je dobio obavijest od banke vidio je na koji iznos glasi kredit. Tek tada je otišao kod optužene IG i prvi puta ju je tada vidio. Tada je povisio glas i rekao joj da što su mu to napravile, jer su ga zadužile za 100.000,00 kuna i da izvoli to riješiti u roku od sedam dana. Također joj je rekao da će ići kod direktora poslovnice, a optužena IG ga je smirivala i govorila da će sve biti u redu, da ne ide kod direktora. Međutim, kako se nije riješilo, on je otišao kod direktora kod kojeg je bio tri puta.

22. Nakon tako provedenog postupka utvrđeno je da su optužena ŠG, optužena IG, optužena NG, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG i optuženi HG počinili kaznena djela kako im je to stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom.

22.1. Naime, u ovom postupku nije bilo sporno da je u razdoblju od 2. travnja 2012. do 29. siječnja 2013. optužena ŠG bila zaposlena kao starija obiteljska bankarica u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d., prvo u poslovnici u Jurišićevoj ulici 22, a nakon toga Koledinečkoj ulici 1A. Nije bilo sporno niti da je optuženoj UM u obavljanju poslova starije obiteljske bankarice poslodavac ZAGREBAČKA BANKA d.d. povjerio samostalno ugovaranje kredita do 150.000,00 kn. Dakle, optužena ŠG je bila odgovorna osoba. Navedeno proizlazi kako iz pročitane dokumentacije tako i iskaza svjedoka, ali i obrane optužene ŠG. Nije bilo sporno niti da je u razdoblju od 2. travnja 2012. do 29. siječnja 2013. optužena ŠG odobrila isplate 11 gotovinskih nenamjenskih kredita. Krediti su odobreni ŽG u iznosu 3 4

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

od 19.766,40 eura u kunskoj protuvrijednosti; optuženoj NG u iznosu od 18.076,77 eura u kunskoj protuvrijednosti; JG u iznosu od 19.425,02 eura u kunskoj protuvrijednosti; ŠGE u iznosu od 19.444,44 eura u kunskoj protuvrijednosti; optuženom MG u iznosu od 19.666,67 eura u kunskoj protuvrijednosti; optuženom ČG u iznosu od 16.111,11 eura u kunskoj protuvrijednosti; optuženom BG u iznosu od 19.021,74 eura u kunskoj protuvrijednosti; optuženom HG u iznosu od 19.318,18 eura u kunskoj protuvrijednosti; SG u iznosu od 17.777,78 eura u kunskoj protuvrijednosti; odobrila kredit na ime ĐG u iznosu od 129.081,72 kuna, odobrila kredit na ime CG u iznosu od 148.578,05 kuna. Nije bilo sporno niti to da osobe na koje je glasilo 11 zahtjeva za odobrenje kredita i koje su sklopile ugovor o nenamjenskom gotovinskom kreditu sa ZAGREBAČKOM BANKOM d.d., s obzirom na svoja stvarna primanja, a sukladno propisanim procedurama poslovnih banaka, nisu bile kreditno sposobne tj. nisu ispunjavale propisane uvjete za odobrenje kredita. Njihovim zahtjevima je priložena nevjerodostojna dokumentacija i to obračunske liste i potvrde raznih poslodavaca kao pretpostavke odobravanja kredita do 150.000,00 kuna. Nesporno je bilo i to da optužena ŠG bila dužna prije plasiranja kreditnih sredstava utvrditi sposobnost tražitelja kredita i provjeriti istinitost podataka o poslodavcu i visini primanja klijenta, a što nije učinila nego je u obrasce za komunikaciju s poslodavcem neistinito naznačila da je izvršila provjeru podataka u odnosu na poslodavca i visinu primanja, nakon čega je pripremila ugovore o kreditu te ih potpisala i predala radi isplate kredita na supotpis drugom djelatniku banke koji ih je, ne znajući za prethodno opisane nezakonite radnje poduzete po optuženoj ŠG, supotpisao.

22.2. U ovom predmetu bilo je sporno, a s obzirom na obrane optužene ŠG i optužene IG, tko je predložio način postupanja kakav je opisan u činjeničnom opisu te tko je točno i kakve upute davao osobama koje su sklapale ugovore o gotovinskim nenamjenskim kreditima sa ZAGREBAČKOM BANKOM d.d., a koji su predmet ovog postupka. Nadalje, u odnosu na optuženu IG bilo je potrebno utvrditi da li su svi optuženici ili samo ona nabavljali nevjerodostojnu dokumentaciju priloženu uz ugovor o kreditima. U odnosu na optuženu NG bilo je sporno da li je ona znala čime se bavi optužena IG i koji je bio motiv da optužena NG sklopi ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu sa ZAGREBAČKOM BANKOM d.d. U odnosu na optuženog MG, a s obzirom da isti nije iznosio obranu, bila su sporna sva obilježja kaznenog djela za koje se tereti optužnicom. U odnosu na optuženog BG bilo je sporno da li je on bio svjestan svih objektivnih obilježja inkriminiranog kaznenog djela. Na kraju bilo je potrebno utvrditi koliku je protupravnu imovinsku korist stekao svaki od optuženika u ovom postupku.

23. Tako je u odnosu na gotovinske nenamjenske kredite zaključene između ZAGREBAČKE BANKE d.d. s jedne strane te ŽG, optužene NG, JG, ŠGE, optuženog MG, optuženog ČG, optuženog BG, optuženog HG, SG, ĐG i CG utvrđeno slijedeće.

24. U odnosu na kredit ŽG utvrđeno je iz pročitane dokumentacije i to: zahtjeva za gotovinski nenamjenski kredit od dana 23. svibnja 2012. (list 171. do 173. spisa), isplatnih lista plaća trgovačkog društva ELEKTRO-KONTAKT d.d. na ime 3 5

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

ŽG za mjesec veljaču, ožujak i travanj 2012. (list 174. do 179. spisa); IP obrazaca trgovačkog društva ELEKTRO-KONTAKT d.d. na ime ŽG (list 180. i 181. spisa) te potvrde poslodavca trgovačkog društva ELEKTRO-KONTAKT d.d. na ime ŽG od 23. svibnja 2012. (list 182. spisa), da je dana 23. svibnja 2012. ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. podnesen zahtjev za odobrenje gotovinskog nenamjenskog kredita na ime i prezime ŽG, a zahtjevu je bila priložena prethodno navedena dokumentacija.

24.1. Iz obrasca ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ŽG od 23. svibnja 2012. (list 183. spisa) utvrđeno je da je u istome navedeno da je optužena ŠG istog dana u telefonskom razgovoru s MM izvršila provjeru točnosti podataka o zaposlenju i prihodima ŽG.

24.2. Iz iskaza svjedokinje MM, zaposlenice trgovačkog društva ELEKTRO-KONTAKT d.d., utvrđeno je da ista ne poznaje ŽG te da je netko skenirao izgled njihove dokumentacije. Primijetila je i da se ne radi o potpisu direktorice. Kada je svjedokinji MM predočena dokumentacija s lista 171. do 183. spisa navela je da se niti na jednom od dokumenata ne nalazi njezin rukopis, kao niti rukopis ŠE, koja je uz svjedokinju MM, imala ovlaštenje potpisivanja dokumentacije za kredit. Na potvrdama o plaći s lista 171. -179. spisa potpis " MM" nije potpis MM, a radi se o krivotvorenim potvrdama budući da njihove potvrde tako ne izgledaju. K tome, te potvrde imaju niz grešaka. Inače, zahtjeve za kredite su obrađivale MM ili ŠE, a AE je bila samo ovlašteni potpisnik odnosno supotpisnik budući da je i svjedokinja MM mogla potpisati dokumentaciju dok ŠE nije bila ovlaštena za potpisivanje.

24.3. Iz očitovanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) od 11. studenog 2014. (list 123. do 132. spisa) utvrđeno je da za ŽG uopće nema prijava na mirovinsko osiguranje niti je isti korisnik mirovine.

24.4. Dakle, na taj način je nesporno utvrđeno da ŽG nije bio zaposlenik trgovačkog društva ELEKTRO-KONTAKT d.d. te da su podaci navedeni u zahtjevu za odobrenje kredita na njegovo ime neistiniti kao što je neistinita i dokumentacija koja je priložena uz zahtjev za odobrenje kredita na ime ŽG.

24.5. Iz obrane optužene ŠG proizlazi da ona nije provjeravala podatke o zaposlenju i primanju osoba s kojima su sklopljeni ugovori o gotovinskim nenamjenskim kreditima koji su predmet ovog postupka, pa time niti ŽG.

24.6. Nadalje, iz ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i ŽG (list 184. do 188. spisa), izvatka iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika ŽG od 18. listopada 2013. (list 189. spisa) te nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković od dana 20. veljače 2019. (list 1409. -1468. spisa) utvrđeno je da je ugovor o kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i ŽG zaključen dana 05. lipnja 2012. na iznos 19.766,40 eura u protuvrijednosti kuna uz rok otplate od sedam godina, promjenjivu kamatnu stopu te kamatu po dospjeću. Navedeni ugovor 3 6

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

je ŽG potpisao u javnobilježničkom uredu Ilinke Lisonek dana 08. lipnja 2012.

24.7. Nadalje, iz pročitane izreke presude Županijskog suda u Zagrebu broj Kov- 66/17 od dana 06. srpnja 2017. koja je postala pravomoćna 21. srpnja 2017., nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković od dana 20. veljače 2019. (list 1409.-1468. spisa) te obrana ŠG i IG koje su u obranama navele da je točno ono što je u nalazu i mišljenju navela Petra Blašković, stalni sudski vještak, utvrđeno je da je od odobrenog kredita u iznosu 19.766,40 eura u protuvrijednosti 146.640,37 kuna optužena ŠG isplatila ŽG 131.000,00 kuna. Od isplaćenog iznosa ŽG je za sebe nepripadno zadržao 55.000,00 kn, a preostali iznos od 76.000,00 kuna predao je optuženoj IG koja je taj iznos zadržala u vlastitu korist i u korist optužene ŠG.

24.8. Optužena ŠG je u odnosu na kredit na ime ŽG u obrani iskazala da je kredit na ime ŽG realiziran na isti način kao i krediti na ime JG te NG. To znači da je dokumentaciju potrebnu za realizaciju kredita optuženoj ŠG donijela jedna djevojka, a s obzirom na općeniti dogovor ŠG s optuženom IG da će za svoju uslugu dobiti određeni iznos novca, navela je da je za tu uslugu dobila 5.000,00 kuna.

24.9. Optužena IG je u odnosu na kredit na ime ŽG iskazala da je nakon NG kod nje došao ŽG koji je po istom principu kao i optužena NG dobio kredit. Nije se mogla sjetiti točnog iznosa, ali je to moglo biti negdje oko 110.000,00 do 115.000,00 kuna time da je u optužnici naveden točan iznos. Nakon što je ŽG isplaćen novac on je došao kod optužene IG u ured i predao je optuženoj IG 15.000,00 kuna na ime provizije za uslugu te je ona pola od tog novca dala optuženoj ŠG. Koji iznos isplaćenog novca je ŽG predao optuženoj ŠG, to ne zna. ŽG je nakon toga doveo optuženog BG, a optužena ŠG je donijela optuženoj IG dva puta po 15.000,00 kuna za vraćanje kredita. Taj novac je optužena IG dala optuženoj NG, ŽG i optuženom BG za vraćanje rata kredita koje nisu plaćene.

24.10. O postupanju ŽG je u obrani iskazivao i optuženi BG koji je naveo da je, nakon što je upoznao ŽG, istome rekao za svoju tešku financijsku situaciju, a ŽG mu je rekao da postoji mogućnost da se to nekako riješi i upoznao ga je s optuženom IG. Za IG mu je ŽG rekao da mu ona može pomoći i to na način da postoji mogućnost da se dobije neki novac i to u vidu kredita iz određenog fonda, pa se kroz rate kredita novac vraća u fond. Također mu je rekao da mu optužena IG može dati detalje u vezi toga i pomoći mu da dobije kredit iz spomenutog fonda. Optuženi BG se s optuženom IG našao dva puta, a oba puta je bio prisutan i ŽG. Optužena IG i ŽG su ga zajednički uputili da ode u Zagrebačku banku d.d. u Jurišićevoj ulici kod određene bankarice gdje će potpisati papire. S novcem dobivenim od kredita je otišao kod optužene IG, a tamo su bili i ona, ŽG te ŽM. Od dobivenog novca je vratio dug ŽG, jer je nekoliko dana prije toga od ŽG posudio 2.000,00 eura budući da mu je račun bio u blokadi, a što je i bio razlog ulaženja u sve 3 7

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

to. Spomenutog dana kada je podigao novac i kada se našao sa IG, ŽG i ŽM odmah je tražio od ŽG i IG pisanu izjavu da u slučaju, ako mu se nešto dogodi, da se neće teretiti članovi njegove obitelji nego da će ŽG i ŽM preuzeti obvezu vraćanja tog kredita. Oni su pristali potpisati takvu izjavu, a izjavu je rukom na listu papira napisala optužena IG. Optuženi BG je prvotno smatrao odgovornim ŽG što ga je uvukao u sve to, ali se ŽG jednostavno izgubio i do njega više nije uspio doći. Imao je njegov broj mobitela, a kada bi ga nazvao i tražio da se nađu, ŽG mu je odgovarao da je u Bosni, da je izvan Zagreba, da se ne mogu trenutno naći sl.

24.11. Dakle, dovodeći u vezu iskaze optužene ŠG i optužene IG, ali i optuženog BG, očito je da su optužena UM ŠG i optužena IG postupale zajedno i po prethodnom dogovoru i to u cilju stjecanja protupravne imovinske koristi za sebe, ali i za druge. Naime, optužena IG je u uredu u [adresa] u [adresa] nudila uslugu ishođenja financijskih usluga banaka tražiteljima novčanih sredstava, koji s obzirom na svoja primanja, a u skladu s pravilima o kreditiranju građana od strane poslovnih banaka, nisu bili u mogućnosti realizirati kredit. I to na način da će im osigurati nevjerodostojne obračunske liste i potvrde raznih poslodavaca kao pretpostavke odobravanja kredita do 150.000,00 kn. To je bilo i u slučaju ŽG za kojeg je pribavljena nevjerodostojna dokumentacija o zaposlenju i prihodima, a na temelju koje je, kao i zahtjeva za gotovinski nenamjenski kredit, optužena ŠG odobrila kredit podnositelja ŽG. Nakon toga je ŽG, kao tražitelj kredita, postupajući u nakani stjecanja nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, znajući da ne ispunjava uvjete za odobrenje kredita i da ga neće biti u mogućnosti vratiti, po uputi optužene IG u cilju neistinitog prikazivanja kreditne sposobnosti kako bi za sebe na štetu banke ishodili kreditna sredstva, predao optuženoj ŠG zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit uz koji je bila priložena nevjerodostojna dokumentacija.

24.12. Iako je optužena IG u obrani navela da su svi zajedno pribavljali dokumentaciju koja je potom prilagana uz zahtjeve za odobrenje kredita iz izreke pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu na ime ŽG, ali i iskaza svjedoka te obrana optuženika koji su zaključivali ugovore o kreditima koji su predmet ovog postupka kao i iskaza svjedoka koji su radili kod optužene IG utvrđeno je da je nevjerodostojnu dokumentaciju pribavljala optužena IG. Da je tome tako posredno proizlazi iz obrane optužene IG koja je jedina spomenula ime i prezime osobe od koje je nevjerodostojna dokumentacija pribavljana.

24.13. Nadalje, utvrđeno je da je optužena ŠG, znajući da podaci tražitelja kredita o zaposlenju, poslodavcu i iznosu primanja nisu točni, protivno Uputi za utvrđivanje kreditne sposobnosti kod kreditiranja građana od 16. prosinca 2009., u skladu s kojom je bila dužna prije odobrenja kredita utvrditi sposobnost tražitelja kredita i provjeriti istinitost podataka navedenih u zahtjevu, koristila položaj zaposlenice banke koja samostalno ugovora i isplaćuje kredite u skladu sa svojim kreditnim ovlaštenjima, u obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikaciju s poslodavcem neistinito naznačila da je izvršila provjeru podataka, a nakon čega je pripremila ugovore o kreditu te ih je potpisala i predala radi isplate kredita na supotpis drugom djelatniku. Drugi 3 8

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

ovlašteni djelatnik banke bi supotpisao ugovor ne znajući za prethodno opisane nezakonite radnje optužene ŠG.

25. U odnosu na kredit odobren na ime NG iz pročitane dokumentacije i to: zahtjeva za gotovinski nenamjenski kredit podnositelja NG od 2. travnja 2012. (list 190. do 192. spisa) te obračunskih lista za isplatu plaće izdavatelja Specijalne bolnice za zaštitu djece na ime NG (list 193. do 195. spisa) utvrđeno je da je ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. dana 02. travnja 2012. podnesen zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit uz koji su bile priložene obračunske liste za isplatu plaće izdavatelja Specijalne bolnice za zaštitu djece na ime NG (list 193. do 195. spisa).

25.1 Iz obrasca ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za NG od 03. travnja 2012. (list 196. spisa) utvrđeno je da je u tom obrascu navedeno da je optužena ŠG telefonskim putem dana 03. travnja 2012. izvršila provjeru točnosti podataka o zaposlenju i prihodima optužene NG i to u razgovoru sa LM.

25.2. Iz iskaza svjedokinje LM, bivše zaposlenice Specijalne bolnice za zaštitu djece iz Zagreba, utvrđeno je da se svjedokinja LM našla u teškoj financijskoj situaciji te ju je kolegica s posla NE uputila na optuženu G koja je imala ured u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, preko koje je NE kupila auto. Svjedokinja LM je bila svjesna da, s obzirom na opterećenje plaće, ne može dobiti kredit u banci. G joj se predstavila prezimenom VG. Svjedokinja LM joj je objasnila u kakvoj se situaciji nalazi i da ne može dobiti kredit, a G joj je rekla i obećala da joj može srediti kredit. Također joj je rekla da se ne mora brinuti i da će ona pribaviti svu potrebnu dokumentaciju za kredit, a bilo je riječi o iznosu kredita od 35.000,00 kuna. Iako joj je G obećala da će dobiti kredit, kredit nije odmah dobila te ju je zvala u više navrata na broj telefona koji joj je G dala, a i dolazila je u Sandrin ured u Jurišićevoj, međutim ništa se nije događalo. Tek nakon 2, 3 mjeseca učestalog traženja i kontaktiranja G, sjeća se da je došla u ured kod G, a tamo je bila jedna NG. Radi se o mlađoj ženskoj osobi s kojom je uspjela razgovarati otprilike 15 minuta prije nego što ju je u ured primila G. NG joj je nešto objasnila u smislu da podiže novac za G. To je sve što joj je objasnila da bi radila za G. Taj put joj je G predala na ime kredita 6 i nešto tisuća kuna. Nikakvu dokumentaciju za kredit joj nije pokazala, a niti je svjedokinja LM išta potpisala. Niti kada je preuzela novac svjedokinja LM se ne sjeća da bi potpisala potvrdu o preuzimanju novca. Novac je prebrojala u uredu kod G. Pitala je G što je s ostatkom novca, a G joj je odgovorila da joj ne može dati tog trenutka, ali da će biti. Radilo se o zavlačenju i to zavlačenje je sveukupno trajalo otprilike pola godine. Nakon pola godine je prestala kontaktirati G. Kada joj je G predala novac rekla joj je da ja joj to treba mjesečno vraćati i to njoj, ali se ne sjeća koliko točno mjesečno. Međutim nakon dva, tri dana nakon predaje novca kada su se čule telefonskim putem, G je tražila da joj vrati cjelokupni iznos, a što tog trenutka nije mogla, ali joj je rekla da ne bježi od duga. Ništa joj od tog novca koji joj je dala, ona nije vratila, a nakon par godina ju je kontaktirao sud i svjedokinja je saznala da se radi o štedno kreditnoj zadruzi. Sud je presudio da njih tri i to svjedokinja LM, G i NG moraju vratiti iznos od oko 45.000,00 kuna. Inače svjedokinja LM je radila u računovodstvu Specijalne bolnice za zaštitu djece Goljak. Nije ispunjavala potvrde u vezi zahtjeva za kredit već je to radila druga kolegica čijeg 3 9

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

se imena i prezimena ne sjeća. Kada su joj predočene platne liste s lista 193. do 195. spisa svjedokinja LM je sa sigurnošću tvrdila da se ne radi o njezinom potpisu, a radi se o platnim listama Specijalne bolnice Goljak na ime NG. Ne zna da li je osoba imena i prezimena NG, na koju glase potvrde o plaći, upravo NG o kojoj je svjedočila. Pamti lica i postoji mogućnost da bi prepoznala tu NG. Inače G je potvrdila da NG nešto radi za nju. Nikakav drugi kontakt s tom NG nije imala osim taj put kada je bila u uredu kod G. Svjedokinja nije imala nikakvog saznanja da se radi o štedno kreditnoj zadruzi.

25.3. Dakle, iako svjedokinja LM nije znala da li je upravo optužena NG osoba koju je upoznala u uredu optužene IG pod imenom NG, iz obrane optužene NG, ali i obrana ŠG te IG proizlazi da se radi upravo o optuženoj NG, jer nije bilo niti jedne druge NG koja je u inkriminirano vrijeme radila u uredu optužene IG izuzev optužene NG.

25.4. Nadalje, iz dopisa Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama - provjera podataka za NG od 30. siječnja 2013. (list 14. spisa) te očitovanja HZMO-a od 11. studenog 2014. (list 123. do 132. spisa) utvrđeno je da optužena NG nikada nije bila prijavljena na mirovinsko osiguranje kao zaposlenica Specijalne bolnice za zaštitu djece te da u trenutku sklapanja ugovora o kreditu (05. travnja 2012.) uopće nije bila prijavljena na mirovinsko osiguranje niti kao zaposlenica Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama niti bilo gdje drugdje.

25.5. Dakle, nesporno je utvrđeno da NG nije bila zaposlenica Specijalne bolnice za zaštitu djece te da su podaci navedeni u zahtjevu za odobrenje kredita neistiniti kao što je nevjerodostojna i dokumentacija koja je priložena uz zahtjev za odobrenje kredita na ime optužene NG. Iz obrane optužene ŠG proizlazi da ona nije provjeravala podatke o zaposlenju, poslodavcu i primanjima optužene NG.

25.6. Iz ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i NG (list 197. do 201. spisa), izvatka iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika NG od 19. prosinca 2013. (list 202. spisa) te nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković od dana 20. veljače 2019. (list 1409. -1468. spisa) utvrđeno je da je ugovor o kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i NG sklopljen dana 05. travnja 2012. na iznos 18.076,77 eura u protuvrijednosti kuna. Navedeni ugovor je optužena NG ovjerila istoga dana u javnobilježničkom uredu Ilinke Lisonek u Zagrebu.

25.7. Nadalje, iz pročitane dokumentacije i to prometa po tekućem računu vlasnika NG od 05. travnja 2012. do 03. svibnja 2012. ZAGREBAČKE BANKE d.d. (list 143. spisa), nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković od dana 20. veljače 2019. (list 1409. -1468. spisa) te obrana ŠG i IG, koje su u obranama navele da je točno ono što je u nalazu i mišljenju navela Petra Blašković, stalni sudski vještak, utvrđeno je da je od odobrenog kredita u iznosu 18.076,77 eura koji je predstavljao kunsku protuvrijednosti 135.473,55 kuna optužena ŠG isplatila optuženoj NG 119.850,00 kuna, a koji iznos je preostao nakon odbitka naknade za odobrenje kredita, police osiguranja te 4 0

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

naknade za korištenje P.A. Moderan. Navedeni iznos koji je optužena ŠG predala optuženoj NG, optužena NG zadržala je u vlastitu korist kao i u korist optužene ŠG i optužene IG.

25.8. Inače, optužena NG je u obrani navela da ju je optužena IG zamolila da podigne kredit. Pojasnila joj je da ju moli za uslugu da podigne taj kredit, da joj preda novce, a da će se to kroz tri, četiri mjeseca vratiti i da joj to garantira. Optužena NG podigla je kredit, koliko se sjeća u iznosu 120.000,00 kuna, te je optuženoj IG predala cjelokupni novčani iznos koji je dobila na ruke. Dakle, ništa od tog novca osobno nije dobila. Novac s naslova kredita primila je u kuverti od optužene ŠG te je kuvertu odmah odnijela u ured optužene IG i predala je optuženoj IG time da ju nije otvarala. Samo taj put je išla kod optužene ŠG u poslovnicu ZABA-e u Jurišićevoj ulici i samo je tada s njom imala nekakvu komunikaciju. Naime, optuženu EM je znala viđati kada je dolazila u Rotonda centar, ali s njom nije komunicirala. U predradnjama za realizaciju kredita nije sudjelovala. Nije vidjela zahtjev za kredit, a niti ga je ispunjavala. Bila je samo jednom u banci i to kada je preuzela kuvertu. Na pitanje da li zna tko je predao zahtjev za kredit, jedino može zaključiti da je to očito bila optužena IG. Navela je i to da nije istinita obrana optužene IG kada je rekla da je ona odvojila dio novca koji je stavila u poklon vrećicu zajedno s parfemom i da je optužena NG to odnijela ŠG. Nikakav novac u vrećici s parfemom nije nosila optuženoj ŠG. Isto tako, netočan je navod optužene IG da je ona optuženoj NG naknadno dala nekakav novac. Možda ju je optužena IG zamijenila s nekom od djevojaka koje su radile kod nje u uredu nakon optužene NG, ali optuženoj NG sigurno nije ništa dala. Osim tog kredita, optužena IG je molila optuženu NG i za jedan kredit koji je realiziran u Štedno kreditnoj zadruzi. Na to je optužena NG pristala. Međutim, nakon uhićenja optužena NG je saznala da je optužena IG na njezino ime realizirala i kredit u Dinersu pri čemu je potpis optužene NG bio krivotvoren. Za spomenuti kredit u ŠKZ-u se optužena NG nagodila s tužiteljstvom. Na kraju je optužena NG navela da se ne smatra krivom i smatra da je u svemu tome oštećena.

25.9. Optužena ŠG je u odnosu na kredit na ime i prezime NG u obrani iskazala da je to bio prvi kredit realiziran na način koji je predložila optužena IG. Naime, jednog dana joj je došla djevojka koja je radila kod IG te donijela dokumentaciju na ime NG potrebnu za odobrenje kredita. Ne sjeća se imena te djevojke, a radilo se o mlađoj osobi, tamnije boje kose i puti. Optužena ŠG je kredit obradila i imala je svu dokumentaciju koja je bila potrebna za odobrenje kredita u vidu potvrde poslodavca o isplaćenim plaćama, zahtjeva za kredit i preslike osobne iskaznice. Podatke iz tih dokumenata je unijela u računalni sustav banke i svu dokumentaciju skenirala. Nije provjeravala točnost tih podataka kod poslodavca. Inače, svi dokumenti se skeniraju i šalju u Službu kreditne dokumentacije banke, a to je poseban odjel banke koji onda radi kontrolu te obavještava optuženu ŠG, kao osobnog bankara, da li može nastaviti dalje s odobrenjem kredita. Ista ta služba, nakon izvršene kontrole, priprema svu dokumentaciju u vezi kredita, tj. ugovor, sredstva osiguranja i slično te šalju bankaru na daljnju obradu. To su oni učinili te Ugovor o kreditu na ime NG i ostalu dokumentaciju dostavili optuženoj ŠG. Tada je optužena ŠG zvala NG da dođe potpisati ugovor o kreditu te isti ovjeri kod javnog bilježnika, a 4 1

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

ovjereni ugovor o kreditu donese optuženoj ŠG. Nakon toga slijedi isplata. Optužena ŠG joj je isplatila 119.850,00 kuna u gotovini. Inače, optužena ŠG se prilikom iznošenja obrane i to navođenja iznosa kredita koristila nalazom i mišljenjem vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković te navela da je vještakinja navela točne iznose. To znači da je kredit na ime optužene NG bio sklopljen na ukupan iznos 18.076,77 eura, međutim nakon što je naplaćena naknada za obradu i instrumente osiguranja isplaćeno joj je 119.850,00 kuna. Budući da je dogovor između optužene ŠG i optužene IG bio da će optužena ŠG dobiti 35.000,00 kuna, optužena ŠG je optuženoj NG isplatila u cijelosti iznos kredita, a poslije posla se našla s djevojkom koja joj je donijela dokumentaciju za taj kredit te joj je ta djevojka predala 35.000,00 kuna. S tim iznosom je optužena ŠG podmirila tekuća dugovanja prema ZAGREBAČKOJ BANCI d.d., kartičnim kućama i slično. Kako je obećala tako je i vraćala mjesečne rate otprilike 5, 6 mjeseci time da je novac davala djevojci koja joj je donijela spomenutih 35.000,00 kuna. Sveukupno je tako dala tj. vratila 4.000,00 kuna. Navela je i da je istina ono što je u vezi tog kredita u obrani iskazala optužena NG, a ne optužena IG. Od kredita optužene NG dobila je 35.000,00 kuna, jer je bio takav dogovor s optuženom IG.

25.10. Optužena IG je u odnosu na kredit na ime NG iskazala da je optužena NG u to vrijeme imala 19 godina i bila je mlada. Optužena NG je došla kod optužene IG i raspitivala se za mogućnost dobivanja kredita, a radila je u Plodinama. Došla je dva, tri puta te su optužena IG i optužena NG razgovarale. Optužena IG joj je rekla ono što je njoj rekla optužena ŠG i opisala način na koji se može realizirati kredit i na taj način pomoći optuženoj ŠG, pa je optužena NG na to pristala. Optužena NG je sama rekla da ako toj ženi treba pomoći, da ona na to pristaje. Zato je optužena NG pristala ući u taj posao. Što se tiče dokumentacije o zaposlenju optužene NG, a koju je trebalo priložiti uz zahtjev za kredit, tu dokumentaciju su sve zajedno pribavile, jer je bio jedan gospodin imena i prezimena ĐM koji je bio grafičar i koji je znao navratiti u Rotonda centar. Stoga su ga zamolile da im napravi dokumentaciju. On ju je i napravio. Sada se više ne sjeća kome je točno on predao tu dokumentaciju, jer su ga svi znali, a on je znao i IG i ŠG. Budući da je ĐM navraćao u [adresa] nekad je tu dokumentaciju znao predati optuženoj IG, nekada optuženoj ŠG, a nekada nekome trećem koji traži kredit. Uglavnom nakon što je optuženoj NG odobren kredit optužena ŠG je zvala i rekla da je kredit odobren te da optužena NG drugi dan može doći po novac, time da je prethodno optužena NG morala otići kod javnog bilježnika potpisati i ovjeriti ugovor o kreditu. Kada je optužena NG podigla novac ona je s njim došla kod optužene IG u ured. Tamo je izdvojila 29.000,00 kuna kao proviziju za obavljen posao za optuženu IG i optuženu ŠG i to svakoj polovicu od 29.000,00 kuna. Ostatak novca, ne sjeća se da li je bilo 70.000,00 ili 75.000,00 ili 80.000,00 kuna, stavila je u poklon vrećicu zajedno s parfemom i taj novac je odnijela optuženoj ŠG i to odmah u banku u Jurišićevoj ulici. Taj iznos koji je optužena NG predala optuženoj ŠG ova je trebala vraćati kroz mjesečne rate. Polovicu od iznosa od 29.000,00 kuna koje je optužena NG predala optuženoj IG na ime provizije za obavljenu uslugu, optužena IG je predala optuženoj ŠG, jer je optužena ŠG uobičajeno nakon isplate 4 2

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

kredita dolazila kod optužene IG u ured i to nakon posla te bi joj optužena IG predavala novac s naslova provizije za uslugu.

25.11. Dovodeći u vezu obrane optužene NG, optužene ŠG i optužene IG kako međusobno tako i u vezu s pročitanom dokumentacijom, niti jedna od njih nije osporavala da je u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. realiziran nenamjenski gotovinski kredit na ime NG pri čemu je uz zahtjev za kredit predana nevjerodostojna dokumentacija o zaposlenju i primanjima NG, a optužena ŠG nije provjeravala istinitost podataka navedenih u zahtjevu za kredit i dokumentaciji priloženoj uz zahtjev. Optužena ŠG je odobrila kredit koji je supotpisala još jedna ovlaštena osoba ZAGREBAČKE BANKE d.d. koja nije znala da optužena ŠG nije provjeravala podatke iz zahtjeva za kredit i da optužena NG ne ispunjava uvjete potrebne da bi se kredit odobrio. 25.12. Obrane NG, ŠG i IG se razlikuju u pogledu toga tko je zadržao protupravnu imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom budući da je optužena NG navela da je cjelokupni iznos koji joj je isplatila optužena ŠG predala optuženoj IG, što je u obrani navela i optužena ŠG. Međutim, optužena ŠG je u obrani navela i to da joj je doneseno 35.000,00 kuna dok je optužena IG navela da je, nakon što je optužena NG donijela novac koji joj je isplaćen, izdvojila 29.000,00 kuna kao proviziju za obavljen posao za sebe i optuženu ŠG i to svakoj polovicu od 29.000,00 kuna. Ostatak novca, optužena IG je navela da se ne sjeća da li je bilo 70.000,00 ili 75.000,00 ili 80.000,00 kuna, stavila je u poklon vrećicu zajedno s parfemom i taj novac je odnesen optuženoj ŠG i to odmah u banku u Jurišićevoj ulici. Optužena NG porekla je da je nosila poklon vrećiću zajedno s parfemom i ostatkom novca optuženoj ŠG. Dakle, očito su iskazi optužene NG, optužene ŠG i optužene IG međusobno različiti u pogledu toga koliko je koja od tih optuženica zadržala novca u vlastitu korist od kredita odobrenog na ime optužene NG.

25.13. Pri tome je potrebno istaknuti da sudsko vijeće, u odnosu na iskaz NG u dijelu u kojem je navela da, radeći kod optužene IG, u suštini nije znala što se događa, jer se samo javljala na telefon te da je na upit IG pristala pomoći optuženoj ŠG, taj dio iskaza optužene NG nije smatrao istinitim. Naime, iako je točno da je optužena NG u trenutku sklapanja ugovora o kreditu bila mlada, neuvjerljivo je da ona, bez obzira na njezinu dob tempore criminis, pristaje pomoći osobi koju je znala samo iz viđenja. Pri tome pristaje pomoći na način da se kreditno obvezuje samo uz obećanje optužene IG da će kredit biti vraćen, a da pri tome optužena NG neće dobiti nikakvu financijsku naknadu iako je sama prethodno dolazila u ured optužene IG u Rotonda centar u Zagrebu tražeći financijska sredstva. Štoviše, ako su svjedoci koji su svjedočili i optuženici koji su podnosili zahtjeve za odobrenje kredita iskazivali o tome da su dolazili u ured IG u Rotonda centru u Zagrebu, jer su od drugih čuli da im optužena IG može pomoći u dobivanju kredita, onda je zasigurno i optužena NG znala čime se optužena IG u tom uredu bavila. Na kraju, neuvjerljivo je i neistinito da optužena NG, znajući da je optužena ŠG zaposlena u jednoj od najvećih banaka u Republici Hrvatskoj, a što je morala znati, jer je optužena ŠG u Rotonda centar dolazila pod pauzom time da su djelatnici ZAGREBAČKE BANKE d.d. bili 4 3

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

jednako obučeni, onda je ona pristala pomoći zaposlenici banke na način da zaključuje ugovor na svoje ime, a isključivo u korist zaposlenice banke, pa bi svatko i s prosječnim znanjem zaključio da se očito radi o nedopuštenom postupanju kada sama zaposlenica banke traći od druge osobe da zaključi ugovor o kreditu na svoje ime, a u korist te zaposlenice. Dakle, optužena NG je bila svjesna svih okolnosti djela i pristala pomoći te je protupravna imovinska korist stečena za optuženu ŠG, optuženu IG, ali i optuženu NG. Na kraju, da je optužena NG znala što radi optužena IG posredno proizlazi iz iskaza svjedokinje LM koja se sjećala da kada je došla u ured kod G da je tamo bila jedna NG. Radilo se o mlađoj ženskoj osobi s kojom je uspjela razgovarati otprilike 15 minuta prije nego što ju je u ured primila G, a NG joj je nešto objasnila u smislu da podiže novac za G. Jasno je da se radi o optuženoj NG, pa je neistinita obrana optužene NG da se ona samo javljala na telefon i da nije znala što se događa.

25.14. I u ovom slučaju kredita kao i u slučaju kredita ŽG, jasno je da je upravo optužena IG pribavila nevjerodostojnu dokumentaciju koju je optuženoj ŠG odnijela optužena NG i koju je optužena NG morala javnobilježnički ovjeriti, a što je i učinila u uredu javnog bilježnika Ilinke Lisonek istog dana kada je ugovor o kreditu i sklopljen. Optužena NG je nastojala dokazati da nije kazneno odgovorna i time da je kod optužene ŠG bila samo jedanput i to prilikom podizanja novca. No, imajući na umu da je prije podizanja novca kod optužene ŠG ugovor o kreditu ovjeravala kod javnog bilježnika gdje je utvrđen njezin identitet uvidom u osobnu iskaznicu iz koje su prepisani podaci, očito je da je ona točno znala što radi i da je postupala u cilju stjecanja imovinske koristi ne samo za optuženu ŠG nego i za optuženu IG, ali i za sebe. Pri tome je znala da ne ispunjava uvjete za odobrenje kredita i da ga neće biti u mogućnosti vratiti, a neuvjerljivo je i da je vjerovala optuženoj IG da se toliki novčani iznos može vratiti kroz par rata. Dakle, optužena ŠG, znajući da podaci tražitelja kredita o navedenim poslodavcima i visini primanja nisu točni, protivno Uputi za utvrđivanje kreditne sposobnosti kod kreditiranja građana od 16. prosinca 2009., iskoristila položaj zaposlenice banke koja samostalno ugovora i isplaćuje kredite u skladu sa svojim kreditnim ovlaštenjima, na način da je u obrazac za komunikaciju s poslodavcem neistinito naznačila da je izvršila provjeru podataka u odnosu na poslodavca i visinu primanja, nakon čega je optužena ŠG pripremila ugovor o kreditu na ime optužene NG te ga potpisala i predala radi isplate kredita na supotpis drugom djelatniku banke koji ih je, ne znajući za prethodno opisane nezakonite radnje poduzete po optuženoj ŠG supotpisao. 26. U odnosu na kredit na ime JG iz pročitane dokumentacije i to: zahtjeva za gotovinski nenamjenski kredit na ime JG od 26. travnja 2012. (list 203. do 205. spisa); potvrde poslodavca HEP-ODS Elektra Zagreb na ime JG od 20. travnja 2012. (list 206. spisa) te obračunske liste za isplatu plaće izdavatelja HEP-ODS d.o.o. na ime i prezime JG (list 207. do 209. spisa) utvrđeno je da je JG dana **.**.2012. podnio ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit, a uz koji je podnio prethodno navedenu dokumentaciju.

26.1. U obrascu ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za JG od dana 26. travnja 2012. (list 210. spisa) navedeno je 4 4

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

da je optužena ŠG istog dana izvršila provjeru točnosti podataka o zaposlenju i primanjima JG u telefonskom razgovoru sa SM. 26.2. Svjedokinja SM svjedočila je (list 665. i 666. spisa) da je bila zaposlena u HEP-u na poslovima obračuna osobnih dohodaka sve do odlaska u mirovinu 28. listopada 2012. Dok je bila zaposlena u HEP-u, HEP je imao oko 1200 zaposlenika, a da li je netko zaposlenik HEP-a utvrđivalo se prilikom primitka zahtjeva zaposlenika za izdavanje dokumentacije za ostvarivanje kredita, nakon čega bi se izvršavala provjera i izdavala potrda o zaposlenju te platne liste. Svjedokinji SM nisu poznata imena i prezimena JG te ŠGE. Uvidom u predočenu joj potvrdu poslodavca na ime ČE od 20. travnja 2012. svjedokinja je navela da nije izdala tu potvrdu, jer rukopis na potvrdi nije njezin te potvrada nije istovjetna izvorniku budući da ona na potvrdi odmah napiše kućni broj, a ne broj centrale. Potom je navela da kod iznosa prosjeka plaće iznad toga stavlja paraf. Što se tiče predočenih joj platnih lista na ime JG za 01., 02. i 03. mjesec 2012. također je navela da nisu istovjetne izvornicima budući na istima primjećuje nelogičnosti budući da broj bodova 600 ne može odgovarati iznosu plaće oko 6.000,00 kuna i na istima nema njezinog parafa, a što je bilo obvezno. Inače, nitko joj se nije telefonskim putem obratio iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. radi provjere zaposlenja JG.

26.3. Svjedok GM, zaposlenik HEP-ODS d.o.o., Elektre Zagreb svjedočio je, što se tiče ispunjavanja i izdavanja dokumentacije u vezi odobravanja kredita zaposlenicima HEP-a, da se taj posao radi na način da zaposlenik podnese zahtjev koji se šalje u Odjel za financijske poslove, gdje se onda ispunjava potvrda poslodavca. Nakon što je potvrda poslodavca ispunjena, nju parafiraju uvijek dvije osobe i to one koje su ovlaštene potpisivati dokumente i čiji potpis je deponiran. Jedna od tih osoba je i svjedok GM, a inače ih je uvijek oko 8 do 10 ovlaštenika potpisivanja dokumenata. Nakon što se potvrda potpiše, potvrda se vraća zaposleniku koji ju predaje u banku. Nakon toga banka dostavlja svu potrebnu dokumentaciju radi administrativne zabrane na plaći zaposlenika. Ako neki podaci u potvrdi ne bi odgovarali, njih u vezi toga banka kontaktira, a što je bilo i u ovom slučaju i tada oni kontaktiraju svoju pravnu službu. U slučaju netočnosti podataka podnose kaznenu prijavu što je učinjeno i u ovom slučaju. Sjeća se da je u ovom konkretnom slučaju radio provjeru podataka, a to se radi prema šifri radnika budući da svaki radnik ima svoju šifru. Odmah, čim ih je banka kontaktirala primijetio je da šifra radnika ne odgovara imenu i prezimenu radnika. Kada su svjedoku predočene potvrde o plaći s lista 299. do 301. spisa, odmah je primjetiio da se radi o neistinitim podacima, jer potvrda nije ispunjena u programu "ORACLE" u kojem ispunjavaju te potvrde. Nadalje, neto plaća ne može biti veća od bruto plaće. Isto tako, na tim potvrdama o plaći ne prepoznaje potpise nikoga od ovlaštenih osoba Elektre Zagreb. Što se tiče potvrde poslodavca s lista 298. spisa, niti na njoj ne prepoznaje potpise ovlaštenih potpisnika, a da su podaci netočni upućuje i to da je kao osoba ovlaštena za izdavanje potvrde naznačena BE koja se udala puno prije 2012. te koristi prezime P. Inače, na toj potvrdi se uvijek navode dvije osobe, a ne tri kao što je u njoj navedeno. 26.4. Svjedok JG je u svjedočenju naveo da je zajedno s bakom bio u uredu optužene IG u Rotonda centru u Zagrebu gdje su istoj objasnili da bi baka podigla kredit. S obzirom na dob bake optužena IG je pitala da li svjedok JG radi, a on joj je odgovorio da radi tek par mjeseci u Super 4 5

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

G. Optužena IG je predložila da se kredit podigne na ime svjedoka JG, a s obzirom na bakine godine. Također je pojasnio da je bila riječ o kreditu u iznosu od 33.000,00 do 33.500,00 kn time da bi svjedok dobio 30.000,00 kn dok bi 3.000,00 ili 3.500,00 kn bi bila provizija za uslugu. Čak je zvao i majku te pitao da li je to u redu, a majka mu je odgovorila da je to sve u redu. Ta gospođa G je fotokopirala njegovu osobnu iskaznicu te joj je ostavio broj mobitela, a ona je rekla da će ga nazvati kada papiri budu riješeni. Prošlo je neko vrijeme, ne sjeća se više koliko, kada ga je nazvala G da dođe kod nje u kreditnu agenciju, jer su papiri riješeni. Došao je kod nje u agenciju i ona mu je dala papire u fascikli i poslala ga da s papirima ode preko puta njezinog ureda u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj ulici i da traži gospođu EM. Došao je u poslovnicu banke i tražio gospođu EM koja se spustila te joj je predao fasciklu s papirima koju je ona preuzela i rekla da će ga G nazvati kada bude sve riješeno. Nakon proteka nekog vremena nazvala ga je G da dođe kod nje u ured, jer su papiri riješeni, pa kada je došao kod G ona mu je dala papire u kuverti i uputila ga da ode kod javnog bilježnika u Jurišićevu ulicu sve ovjeriti i dala mu je 500,00 kn za ovjeru. Nakon ovjere kod javnog bilježnika on je s tom dokumentacijom opet išao kod G gdje je pričekao otprilike 20 minuta dok EM ne bude spremna, kako mu je to objasnila G. Nakon toga je otišao u Zagrebačku banku d.d. kod EM i tada mu je EM dala novac u kuverti. Pitao je EM kolika je rata kredita, a ona mu je odgovorila 100,00 eura što je njemu odgovaralo, jer je tada imao plaću 3.100,00 kn. Pojasnio i to da mu je prije toga i G rekla da će rata iznositi 100,00 eura pa mu je zapravo EM potvrdila ono što mu je G već rekla. Kada je došao kod G u agenciju predao joj je kuvertu s novcem, a ona je njemu predala 26.500,00 kn i rekla mu da mu je 500,00 kn već dala za javnog bilježnika, pa da je to ukupno 27.000,00 kn, a da je kredit sveukupno 30.000,00 kn jer je 3.000,00 kn provizija za posredovanje. Iako je kredit trebao biti 33.000,00 ili 33.500,00 kn, a trebao je dobiti 30.000,00 kn, a ne 27.000,00 kn. Nije htio raditi nikakav problem iako je G rekao da se nisu tako dogovorili. Također mu je G rekla da mu je već skinuta prva rata i da će biti plaćena druga rata, a što je njemu odgovaralo. Prošlo je neko vrijeme i on je onda od banke dobio uplatnicu na iznos 318,00 eura. To mu je bilo čudno i odmah je zvao G na telefon, ali mu se nije javljala. Išao je je tražiti i u ured, ali ju tamo nije našao. Potom je tražio i EM u poslovici ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj, ali su mu tamo rekli da ona više ne radi u toj poslovnici. Tada ih je pitao da mu objasne što je s tom ratom od 318,00 eura i tada su mu pojasnili da je kredit odobren u iznosu otprilike 19.800,00 eura odnosno da mu je isplaćeno otprilike 142.000,00 kn. Pokušavao je doći do G, ali nije u tome uspijevao i jedanput je u uredu sreo NG koja je s njom radila, a misli da se preziva NG. NG mu je sve ispričala i to da G ima autopraonicu u Soblincu i da ju tamo potraži. Došao je do te autopraonice, našao je radnika koji mu je potvrdio da se radi o Sandrinoj autopraonici, ali nje tamo nije bilo. Isti taj dan ga je nazvala G i pitala zašto ju je tražio, pa joj je odgovorio da je saznao o kojem iznosu kredita se radilo, a ona mu je rekla da će ona to srediti. Također mu je rekla da će mu ostaviti novce za jednu ratu u jednom kafiću. Novac za tu jednu ratu mu je ostavila, pa mu je ponovno obećala da će mu ostaviti novac za ratu, ali to nije učinila. Pojasnio je i to da kada su na početku razgovarali o kreditu ona ga je pitala zašto mu je potreban kredit, a kada joj je objasnio da bi si nešto kupio za kuću rekla mu je da je bolje da podigne karticu Dinersa. Poslala ga je u Prašku ulicu da ispuni pristupnicu za Diners, ali kada je trebao podignuti karticu rekla mu je da su oni poslali pogrešnu karticu ili nešto slično. Fotokopirala je njegovu osobnu iskaznicu, a nakon otprilike mjesec i nešto dana došao je dug po Diners kartici u iznosu otprilike 22.000,00 kn. Dala mu je određeni iznos da podmiri taj Diners i to 4 6

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

otprilike 8.000,00 do 9.000,00 kuna. Nakon toga je dobio poziv od policije, državnog odvjetništva, pa suda gdje je postigao sporazum. Kada je dobio kuvertu s novcem od EM, novac nije prebrojao nego je kuvertu predao G u njezinom uredu. Sjedio je sa G za njezinim radnim stolom, a ona je iz kuverte izvadila 27.000,00 kn te je pred njim prebrojala 26.500,00 kn koje mu je predala, a rekla da je 500,00 kn za trošak javnog bilježnika koji mu je prethodno dala. S obzirom da se na stolu nalazio i monitor, on nije mogao vidjeti niti je vidio da li je u koverti ostalo još novca. Kredit je digao u 5. mjesecu 2012., pa s obzirom da je plaćena 1. rata te mu je rečeno da će biti plaćena još jedna moguće da se s otplatom krenulo u 7. mjesecu 2012. ŽM mu nije poznat, a na pitanje da li je ŽM vršio uplate rata na ime njegovog kredita od 07. mjeseca 2012. do 1. mjeseca 2013. odgovorio je da mu to nije poznato i prvi put je čuo za to. Inače angažirao je branitelja i 2018. godine je odvjetničkom društvu koje se bavi naplatom potraživanja platio 26.500,00 kn. Time je dug trebao biti podmiren, ali oni su mu rekli da mora platiti još 4.000,00 kn. Odvjetnik mu je rekao da mu nije jasno zbog čega bi trebao platiti još tih 4.000,00 kn. Sada su mu ponovno počele stizati opomene da treba platiti još 4.000,00 kn i taj iznos se počeo povećavati. Na sudu je potpisao sporazum, pa je na pitanje zastupnice optužbe odgovorio da točno ne zna tj. ne sjeća se što u izreci tog sporazuma piše koliki iznos je točno preuzeo, a koliki iznos je predao IG u korist IG i ŠG. ŠG mu je novac predala u maloj koverti u kakvoj se inače šalju pisma ili razglednice, a u koverti su bile novčanice u apoenima od 500,00 kn. Kuverta je bila debljine otprilike 5 cm. Kuverta je bila zatvorena na način da je bio dio zalijepljen. Tek u policiji je saznao da je dokumentacija glasila da je radio u HEP-u iako tamo nije nikad radio. To je bio poziv policije u vezi Dinersa, a taj se postupak također vodio pred Županijskim sudom u Zagrebu. Na listu 148. spisa se nalazi njegov potpis. Kada su mu predočeni listovi 203. do 206. te 210. spisa naveo je da se na tim stranicama ne nalazi njegov rukopis niti potpis. Njegov potpis nije niti na stranici 213. spisa. Inače, optuženoj IG je donio potvrdu poslodavca i platnu listu time da joj je prilikom prvog razgovora rekao da radi par mjeseci i da ne može dobiti kredit, a ona mu je rekla da su se uvjeti promijenili i da ne brine, jer će to ona srediti.

26.5. Optužena IG navela je u odnosu na kredit na ime JG da je kredit JG realiziran po istom principu kao i NG. JG joj je u uredu predao 13.000,00 kuna na ime provizije za uslugu, od čega je optužena IG polovicu predala optuženoj ŠG. 26.6. Optužena ŠG je svjedočila da je dokumentaciju donijela djevojka, a s obzirom na općeniti dogovor sa IG da će za svoju uslugu dobiti određeni iznos novca, nakon isplate kredita za JG, optužena IG joj je predala 4.000,00 kuna. Inače, svi iznosi kredita navedeni na stranici 8. nalaza i mišljenja vještaka Petre Blašković su točni. Istaknula je i da nikada nitko od ljudi na koje su realizirani krediti nije kontaktirao s optuženom ŠG. Sve je bilo već dogovoreno, a netko bi optuženoj ŠG donio dokumentaciju te bi ona obradila kredit.

26.7. Dakle, dovodeću u vezu iskaze svjedoka JG, SM i GM kako međusobno tako i u vezu s iskazima optužene IG te optužene ŠG, ali i pročitanom dokumentacijom utvrđeno je da je kredit na ime i prezime JG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. odobrila optužena ŠG koja prethodno nije provjerila točnost podataka navedenih u dokumentaciji 4 7

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

dostavljenoj uz zahtjev za odobrenje kredita na ime JG. Svjedok JG nikada nije bio zaposlen u trgovačkom društvu HEP-ODS d.o.o., a što proizlazi i iz pročitane dokumentacije i to dopisa HEP-ODS d.o.o. - provjera podataka za JG, ŠGE i BG od 29. srpnja 2013. (list 3. spisa) te očitovanja HZMO-a s podacima za osiguranika JG od 11. studenog 2014. (list 123. do 132. spisa). Neistinitu dokumentaciju predala je optužena IG JG u fascikli koju je on predao optuženoj ŠG. 26.8. Iz ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu na ime JG, ali i nalaza te mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković utvrđeno je da je dana 02. svibnja 2012. sklopljen ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i JG (list 211. do 214. spisa) te je JG odobren kredit u iznosu 19.425,02 eura u kunskoj protuvrijednosti 146.298,37 kuna, a od čega je optužena ŠG JG isplatila 131.400,00 kn, te od kojeg iznosa je JG za sebe nepripadno zadržao 26.500,00 kn, a preostali iznos od 104.900,00 kn predao optuženoj IG koja je taj iznos zadržala u vlastitu korist i korist optužene ŠG. 26.9. Način postupanja optužene ŠG i optužene IG je u slučaju ovog kredita identičan kao i u slučajevima prethodno navedenih kredita budući da je JG, znajući da je kreditno nesposoban i da mu ne može biti odobren kredit u nekoj od poslovnih banaka otišao kod optužene IG koja je nabavila nevjedostojnu dokumentaciju koju je on predao ŠG uz zahtjev za odobrenje kredita, a na temelju koje je optužena ŠG, ne provjeravajući istinitost podataka o zaposlenju i primanjima JG odobrila kredit. 27. U odnosu na kredit ŠGE iz pročitane dokumentacije i to: zahtjeva za gotovinski kredit podnositelja ŠGE od 2. listopada 2012. (list 216. do 218. spisa); potvrde poslodavca HEP-ODS Elektra Zagreb za ŠGE od 28. rujna 2012. (list 219. spisa) te obračunske liste za isplatu plaće HEP-ODS d.o.o. za ŠGE (list 220. do 222. spisa) utvrđeno je da je ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. dana 02. listopada 2012. podnesen zahtjev za odobrenje gotovinskog nenamjenskog kredita na ime ŠGE uz koji je bila priložena prethodno navedena dokumentacija.

27.1. U obrascu ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ŠGE od dana 03. listopada 2012. (list 223. spisa) navedeno je da je optužena ŠG istog dana izvršila provjeru točnosti podataka o zaposlenju i primanjima ŠGE u telefonskom razgovoru sa SM.

27.2. Svjedokinja SM svjedočila je kao i u odnosu na JG da je do odlaska u mirovinu 28. listopada 2012. radila u HEP-u na poslovima obračuna osobnih dohodaka. Nije joj poznato ime i prezime ŠGE. Kada su joj predočene platne liste na ime ŠGE za 06., 07. i 08. mjesec 2012. navela je da one nisu istovjetne izvornicima, jer na njima primjećuje nelogičnosti. Naime, broj bodova 600 ne može odgovarati iznosu plaće oko 6.000,00 kuna. Nadalje, na platnim listama nema njezinog parafa, a što je bilo obvezno. Također nije izdala niti potvrdu poslodavca na ime ŠGE od 28. rujna 2012. budući da rukopis na toj potvrdi nije njezin. Na potvrdi je odmah pisala kućni broj, a ne broj 4 8

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

centrale, te je iznad iznosa prosjeka plaće stavljala svoj paraf kao i na dnu potvrde. Inače, nitko joj se nije telefonskim putem obratio iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. radi provjere zaposlenja ŠGE.

27.3. Iz dopisa HEP-ODS d.o.o. - provjere podataka za JG, ŠGE i BG od 29. srpnja 2013. (list 3. spisa) te očitovanja HZMO s podacima za osiguranika ŠGE, od 11. studenog 2014. (list 123. do 132. spisa) utvrđeno da ŠGE nije bila zaposlenica tog trgovačkog društva niti ju je to trgovačko društvo prijavilo na mirovinsko osiguranje kao svog zaposlenika.

27.4. Iz iskaza svjedokinje ŠGE proizlazi da je njezin bivši suprug BGE tražio mogućnost reprograma kredita kojeg je imao te mu je prijatelj GG rekao za IG i da bi mu ona mogla pomoći, jer se bavi kreditima. Otišao je kod nje, ona je pogledala dokumente i rekla mu da bi mogao dobiti kredit, ali da mu je potreban sudužnik. ŠGE mu je već bila sudužnik za kredit u Banco Populare te su po uputi IG otišli u ZAGREBAČKU BANKU d.d. kod ŠG. Nikakvu dokumentaciju nije predavala ŠG osim što joj je dala osobnu iskaznicu da ju preslika dok je dok je BGE dao osobnu iskaznicu da se preslika kao i odreske od plaće. Tek kada je stigla obavijest o prvoj rati kredita ŠGE je vidjela da je ona nositelj kredita i pokušavala je kontaktirati ŠG, ali nje više nije bilo u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. u Jurišićevoj ulici. Potom je pokušala kontaktirati IG s kojom je uspjela dvaput razgovarati i ona joj je prvi puta rekla da je sve u redu i da nema nikakvog problema, ali drugi put je već počela "muljati". IG joj je dala i 1.300,00 kuna da se plati prva rata kredita, a nakon toga je i IG otišla iz Rotonda centra i tamo ju više nije mogla naći. Stoga je sve prijavila i policiji i banci. Inače, svjedokinja je pojasnila i to da je, nakon što je potpisala papire za kredit, IG nazvala BGE da hitno dođe kod nje da se zatvori kredit. Kad je on došao kod IG tamo je na komadu papira potpisao da pozajmljuje ŽM 5.000,00 eura, a taj papir su potpisali IG, ŽM i njezin bivši suprug. Dakle, oni su na ime BGE podigli još 5.000,00 eura i to isto tako u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. tvrdeći da će time biti zatvoren kredit za koji je ŠGE bila nositelj. BGE ih za to nije tužio i otplaćuje taj iznos, a ona o tome nije htjela šutjeti nego je i to prijavila policiji. ŠG joj je rekla da će s naslova kredita ostati, koliko se sjeća, 10% iznosa u banci, a drugi novac ih nije tražila. Inače, BGE je tražio reprogram za više kredita u ukupnoj vrijednosti oko 160.000,00 kuna te je donio IG izlist koliki mu je iznos kredita pa su on i IG zajedno računali koliki bi mu trebao kredit za reprogram tadašnjih kredita. ŠGE i BGE su bili iznenađeni kad je došla obavijest o prvoj rati kredita jer nije bilo riječi o tome da bi ona bila nositelj kredita već samo sudužnik. Kada je uspjela kontaktirati IG putem telefona i pitala ju zašto je ona nositelj kredita IG joj je objašnjavala da ja nije dobro razumjela i da će sve biti u redu, pa joj je poslije govorila da je došlo do neke greške, a na kraju da je EM nešto "spetljala". ŠGE nije nikada radila u HEP-u time da u vrijeme kada je podignut taj kredit ona uopće nije radila. Na listovima 216. do 228. spisa se ne nalazi njezin rukopis, a moguće je da je na listovima 216., 218. i 227. spisa njezin potpis što ne može tvrditi sa sigurnošću. Moguće je da je to potpisala, jer je kod ŠG u banci potpisala neke dokumente. ŠG joj je predala 135.000,00 kuna na koliko je 4 9

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

glasio kredit i poslala ju je s tim novcem odmah kod IG u Rotonda centar. Novac je ŠG brojala na brojaču novca i zato se sjeća da se radilo o 135.000,00 kuna. Nije vidjela da bi nešto od novca zadržala ŠG. S tim novcem je otišla kod IG u Rotonda centar i predala joj taj novac, a od tih 135.000,00 kuna IG joj je dala 65.000,00 kuna s time da taj novac preda BGE radi zatvaranja kredita banaka i novčarski institucija koji su imali poslovnice u blzini dok je rekla da će ona s ostatkom novca zatvoriti ostale njegove kredite kao što su kredit u Banco Populare i sjeća se da je imao jedan kredit u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. Spomenutih 65.000,00 kuna Ramajana Papa BGE je u cijelosti predala BGE. Osim spomenutih 1.300,00 kuna koje joj je dala IG za prvu ratu kredita druge rate nisu plaćali. Detalja o tome kako je novac došao na stol ŠG, u smislu da li u tubi, da li je već bio na stolu ili slično, ne sjeća se. U dogovoru sa braniteljem po službenoj dužnosti odlučila je pred sudom djelomično priznati krivnju jer je zajednička odluka bila da će joj tako biti lakše, jer je bila njezina riječ protiv njihove i nije htjela sudjelovati u dugotrajnom postupku.

27.5. Svjedokinja ČGE, koja je u inkriminirano vrijeme bila koordinator izvanrednih revizija u ZABA-i d.d., a danas je voditeljica tog Odjela, svjedočila je da su se osim HG, dok su radili reviziju javio i RG te ŠGE. ŠGE je tvrdila da je dobila samo dio novca od odobrenog kredita tj. da je dobila cijeli iznos kredita, ali je veći dio dala osobama koje su u tome posredovale. Jedna tvrtka se javila direktno MUP-u jer da klijentica nije bila zaposlena kod njih, a za jednog klijenta je sama poslovnica i to u Jurišićevoj ulici otkrila da se radi o krivotvorini. To su četiri slučaja koja zapravo spadaju u 11 kredita koje je svjedokinja spominjala. ŠG im je rekla da je upoznala IG kada je radila u poslovnici ZABA-e d.d. u Jurišićevoj ulici pa je znala otići popiti kavu u Rotonda centar koji se nalazi preko puta te poslovnice. Tako je upoznala IG kojoj je u međusobnom druženju rekla gdje radi, što radi i tome slično. U odnosu na ŠGE, svjedokinja ČGE je pojasnila da je njezin suprug htio podići kredit u iznosu 70.000,00 kuna, jer je htio zatvoriti kredite koje je tada imao. Međutim, tada je njemu predloženo da umjesto njega kredit podigne ŠGE i to ne na iznos 70.000,00 kuna koliko je trebalo njezinom suprugu za zatvaranje drugih kredita nego na iznos od 125.000,00 kuna. ŠGE je na to pristala i ona je 70.000,00 kuna potrošila na podmirenje suprugovih kreditnih obveza, a od ostatka novca je dala određeni novčani iznos IG i ŠG za njihovu uslugu. Svjedokinja ČGE ne zna da li je ŠGE sebi što zadržala niti koliko je novca dala ŠG, a koliko IG. Ta saznanja ima iz pisane izjave ŠGE. Svjedokinja se ne sjeća što je ŠGE u pisanoj izjavi napisala tko joj je točno ponudio kredit, da li IG ili ŠG, ali je kroz reviziju saznala da se optužena IG nekim klijentima predstavljala prezimenom IG, nekima VG, a nekima Z

27.6. Optužena ŠG je u obrani tvrdila da joj je za uslugu realizacije kredita na ime ŠGE predano 3.000,00 kuna dok je optužena IG u obrani tvrdila da joj je ŠGE, nakon isplate kredita predala 10.000,00 kuna na ime provizije za uslugu od čega je ona polovicu predala optuženoj ŠG.

5 0

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

27.7. Dakle, dovodeći u vezu pročitanu dokumnetaciju, iskaz svjedokinje HGE i svjedokinje ČGE, ali i obrane optužene ŠG te optužene IG utvrđeno je da je ŠGE potpisala ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu sa ZAGREBAČKOM BANKOM d.d. Navedeni kredit je odobrila optužena ŠG prije čega je u obrascu ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ŠGE od 03. listopada 2012. (list 223. spisa) neistinito navela da je izvršena provjera podataka o zaposlenju i primanjima, a što nije točno.

27.8. Iz ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu (list 224. do 228. spisa) te nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409.-1468. spisa) utvrđeno je da je svjedokinja ŠGE sklopila ugovor o gotovinskom nenemjenskom kreditu sa Zagrebačkom bankom d.d. u iznosu od 19.444,44 eura u kunskoj protuvrijednosti 143.123,35 kuna. Na temelju navedenog kredita, a nakon odbitka naknade za odobrenje kredita, rate stambene štednje kao sredstva osiguranja i tečajne razlike, optužena ŠG je AGE isplatila 131.400,00 kuna od čega je ŠGE za sebe nepripadno zadržala 75.000,00 kuna, a 56.400,00 kuna predala je optuženoj IG koja je taj iznos zadržala u vlastitu korist i u korist optužene ŠG. S obzirom na protek vremena, jasno je da se svjedokinja ŠGE nije mogla točno sjećati svih iznosa, pa je tako, umjesto kako je ona navela 135.000,00 kuna, njoj na ruke isplaćeno 131.400,00 kuna, a umjesto 65.000,00 kuna njoj je IG predala 75.000,00 kuna, pa je protupravna korist koju s s naslova tog kredita stekle optužena ŠG i optužena [adresa].400,00 kuna.

28. U odnosu na kredit optuženog MG iz pročitane dokumentacije i to zahtjeva za gotovinski kredit podnositelja MG od 21. lipnja 2012. (list 239. do 241. spisa); obračunske liste trgovačkog društva Kuduz d.o.o. za isplatu plaće na ime MG (list 242. do 244. spisa), potvrde poslodavca Kuduz d.o.o. za MG od 18. lipnja 2012. (list 245. spisa), izvješća o solventnosti za trgovačko društvo Kuduz d.o.o. od 13. lipnja 2012. (list 246. spisa), informacije o bonitetu BON- 1 za trgovačko društvo Kuduz d.o.o. od 29. svibnja 2012. s podacima FINA-e o poslovanju (list 247. do 250. spisa) i potvrde Središnjeg registra osiguranika za MG od 15. lipnja 2012. (list 251. i 252. spisa) utvrđeno je da je dana 21. lipnja 2012. ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. podnesen zahtjev za odobrenje gotovinskog nenamjenskog kredita na ime MG, a uz zahtjev je podnesena prethodno navedena dokumentacija.

28.1. Iz obrasca ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za MG od 21. lipnja 2012. (list 253. spisa) utvrđeno je da je u istoj navedeno da je optužena ŠG istog dana izvršila provjeru točnosti podataka o zaposlenju i prihodima MG u telefonskom razgovoru s HE.

28.2. Nadalje, iz pročitane dokumentacije i to očitovanja HZMO s podacima za osiguranika MG od 11. studenog 2014. (list 123. do 132. spisa) utvrđeno da MG nikada nije bio prijaveljen na mirovinsko osiguranje kao zaposlenik trgovačkog društva Kuduz d.o.o.

5 1

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

28.3. Kao što je već navedeno, prisutnost optuženog MG nije se mogla osigurati niti u tijeku istrage, a niti u tijeku rasprave, a iz pročitanog dopisa MUP-a od 17. studenog 2016. (list 1022. spisa) proizlazi da je brisano prijavljeno prebivalište optuženog MG na adresi u [adresa] i to zbog ne prijavljivanja prebivališta u skladu s člankom 18. stavkom 3. Zakona o prebivalištu.

28.4. U odnosu na kredit na ime optuženog MG optužena IG je u obrani tvrdila da osobu tog imena i prezimena uopće ne poznaje dok je optužena ŠG u obrani u vezi kredita na ime MG, ali i ČG, iskazivala da joj je optužena IG rekla da ima poznanika koji ima dva klijenta, a da je kredit potreban tim klijentima. Radilo se o kreditima na ime optuženog MG i optuženog ČG. Naime, Jedan mlađi muškarac u dobi oko 30 godina je donio dokumentaciju na ime MG i ČG, a za realizaciju ta dva kredita nije dobila nikakvu naknadu iako joj je IG obećavala da će biti te da se strpi, ali od toga nije bilo ništa.

28.5. Iako iz obrane IG proizlazi da ona poriče da bi imala ikakve veze s realizacijom gotovinskog nenamjenskog kredita ZAGREBAČKE BANKE d.d. na ime MG, iz izvedenih dokaza u vezi tog kredita jasno proizlazi da je ugovor o kreditu na ime optuženog MG realiziran na identičan način kao i ostali ugovori o kreditima koji su predmet ovog postupka. Naime, ugovor je realiziran na ime osobe za koju je predana nevjedostojna dokumentacija, a ugovor je odobrila optužena ŠG koja nije provjeravala podatke o zaposlenju i primanjima tog otpuženika. Da se nije radilo o kreditu koji je realiziran na isti način kao i ostali krediti koji su predmet ovog postupka, onda bi optužena ŠG provjerom podataka s poslodavcem ustanovila da su podaci neistiniti, a što bi za posljedicu imalo da taj kredit ne bi bio odobren. K tome, optužena ŠG je u obrani pojasnila da joj je bilo poznato tko su osobe na čija imena i prezimena se ugovori o kreditu realiziraju budući da bi joj bila dostavljena dokumentacija na imena i prezimena tih osoba, pa je znala tko su te osobe. Dakle, radilo se o unaprijed dogovorenom načinu postupanja koje je bilo identično kako u slučaju ovog kredita tako i u ostalim slučajevima kredita koji su predmet ovog postupka. S obzirom da su upravo osobe na čija imena i prezimena su glasili krediti morale doći po novčana sredstva kao i prethodno po ugovor o kreditu koji bi nosile na ovjeru kod javnog bilježnika, jasno je da je takav slučaj bio i u slučaju kredita na ime optuženog MG.

28.6. U konkretnom slučaju optužena ŠG je postupila kao i u slučajevima ostalih kredita koji su predmet ovog postupka te nije provjerila istinitost podataka iz dokumentacije dostavljene uz zahtjev za odobrenje kredita, a u obrascu ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za MG od 21. lipnja 2012. (list 253. spisa) navedeno je da su podaci provjereni. Stoga je dana 27. lipnja 2012. između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i MG zaključen ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu, a koji je MG osobno potpisao u javnobilježničkom uredu Ive Dujmović u Zagrebu dana 28. lipnja 2012. (list 254. do 258. spisa).

28.7. Iz pročitane dokumentacije te nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409.-1468. spisa) utvrđeno je da je optuženom MG odobren kredit u iznosu od 19.666,67 eura u kunskoj protuvrijednosti 148.124,19 kuna, a na temelju kojeg je optužena Zlata Črnelč 5 2

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

optuženom MG, nakon odbitka naknade za odobrenje kredita, rate stambene štednje kao sredstva osiguranja i tečajne razlike isplatila 130.000,00 kn, a koji iznos je optuženi MG zadržao u vlastitu korist te u korist optužene ŠG i optužene IG. ,

28.8. Iz prometa po tekućem računu vlasnika MG od 28. lipnja 2012. do 18. srpnja 2012. u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 149. spisa) te potvrde o obavljenim transakcijama klijenta MG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. od 28. lipnja 2012. (list 150. spisa), izvatka iz poslovnih knjiga ZAGREBAČKE BANKE d.d. za dužnika MG od 18. listopada 2013. (list 259. spisa) kao i nalaza te mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409.-1468. spisa) utvrđeno je da optuženi MG nije plaćao rate kredita, a očito tu namjeru nije niti imao kako u trenutku sklapanja ugovora o kreditu tako niti nakon isplate novčanih sredstava s naslova kredita.

29. U odnosu na kredit na ime optuženog ČG iz zahtjeva za gotovinski kredit podnositelja ČG od 09. srpnja 2012. (list 260. do 262. spisa), obračunske liste za isplatu plaće naznačenog izdatnika B.B. -Zagreb d.o.o. za ČG (list 263. do 266. spisa), IP obrasca na ime ČG (list 267. spisa), informacija o bonitetu BON-1 za trgovačko društvo B.B. -Zagreb d.o.o. od 16. lipnja 2012. s podacima i pokazateljima poslovanja za 2011. (list 268. do 271. spisa), potvrda trgovačkog društva B.B.-Zagreb d.o.o. na ime ČG od 04. srpnja 2012. (list 272. spisa); potvrde Središnjeg registra osiguranika na ime ČG od 09. srpnja 2012. (list 273. i 274. spisa) i podataka o solventnosti trgovačkog društva B.B. - Zagreb d.o.o. od 20. lipnja 2012. (list 275. spisa) utvrđeno je da je dana 09. srpnja 2012. ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. podnesen zahtjev za odobrenje gotovinskog nenamjenskog kredita na ime ČG, a uz zahtjev je podnesena prethodno navedena dokumentacija.

29.1. Iz obrasca ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ČG od 09. srpnja 2012. (list 277. spisa) utvrđeno je da je navedenom obrascu napisano da je optužena ŠG dana **.**.2012. telefonskim putem izvšrila provjeru točnosti podataka o zaposlenju i prihodima ČG u razgovoru s ČM.

29.2. Iz iskaza svjedoka ČM utvrđeno je da je navedeni svjedok ČM bio osnivač i vlasnik trgovačkog društva B.B. -Zagreb d.o.o. time da je bio i jedini zaposlenik kroz cijelo vrijeme postojanja te firme, a ona je otišla u stečaj. Drugih zaposlenika osim njega nije bilo. Nikada nikome nije potpisao niti ovjerio dokumente za kredit. Sjeća se da ga je kontaktirala direktorica sektora za građanstvo ZABA-e d.d. iz Jurišićeve ulice. Pozivu se odazvao i tamo je dao izjavu da nikome nikakve dokumente za kredit nije dao niti potpisao. Svjedok je bio jedini ovlašteni potpisnik za to trgovačko društvo, a pečat društva je cijelo vrijeme bio kod njega. Dakle, knjigovodstveni servis koji je angažirao nije bio ovlašten potpisivati dokumentaciju za to trgovačko društvo. Nije ispunjavao niti potpisivao niti jedan od dokumenata s lista 260. - 277. spisa. Jedino se na stranici 263. nalazi otisak pečata trgovačkog društva B.B. - Zagreb d.o.o. koji je promijenio na način da je u takav pečat dodao i OIB tvrtke. Oba pečata su i dan danas kod njega kod kuće i nikada ih nikome nije davao. Osoba imena i prezimena ČG mu nije poznata niti ga je itko kontaktirao u vezi kredita za tu osobu niti je da osoba ikada radila u njegovom trgovačkom društvu.

5 3

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

29.3. Iz izjave i obrazloženje vlasnika i direktora trgovačkog društva B.B. - Zagreb d.o.o. ČM od 17. listopada 2013. dostavljen ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. (list 276. spisa) također proizlazi da optuženi ČG nije bio zaposlenik trgovačkog društva B.B. - Zagreb d.o.o. niti je ČM izdao, potpisao ili ovjerio pečatom dokumentaciju priloženu uz zahtjev za odobrenje kredita.

29.4. Optuženi ČG je u obrani iskazao samo to da je u optužnici točno sve navedeno u vezi realizacije kredita, osim što je on dobio samo 36.000,00 kuna. Izrazio je žaljenje i kajanje zbog toga što je u svemu tome sudjelovao, a na pitanja nije želio odgovarati.

29.5. U odnosu na kredit ČG optužena ŠG i optužena IG su iskazivale identično kao i u odnosu na kredit na ime MG, a to znači da je optužena IG tvrdila da ČG uopće ne poznaje dok je optužena ŠG iskazivala da joj je optužena IG rekla da ima poznanika koji ima dva klijenta kojima je potreban kredit, a jedan od ta dva klijenta je bio ČG. Jedan mlađi muškarac u dobi oko 30 godina joj je donio dokumentaciju na ime MG i ČG, a za realizaciju ta dva kredita nije dobila nikakvu naknadu iako joj je IG obećavala da će biti te da se strpi, ali od toga nije bilo ništa.

29.6. Dakle, optuženi ČG je priznao počinjenje kaznenog djela, a njegova obrana je suglasna pročitanoj dokumentaciji. Naime, dana 20. kolovoza 2012. sklopljen je ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i ČG (list 278. do 282. spisa) koji je javnobilježnički ovjeren (preslika javnobilježničkog upisnika o ovjerama i potvrdama za 2012. javnog bilježnika Ive Dujmović, lsit 287. do 292. spisa). Optuženi ČG je kao sredstvo osiguranja izdao zadužnicu istog dana kada je sklopljen i ugovor o kreditu (list 283. i 284. spisa) te potpisao izjavu o suglasnosti za zapljenu plaće u slučaju potraživanja ZAGREBAČKE BANKE d.d. (list 286. spisa).

29.7. Iz ugovora o kreditu, ali i nalaza te mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409.-1468. spisa) utvrđeno je da ugovor o kreditu potpisan na iznos 16.111,11 eura u kunskoj protuvrijednosti 120.727,30 kuna, a na temelju kojeg je optužena ŠG, nakon odbitka naknade za odobrenje kredita, rate stambene štednje kao sredstva osiguranja i naknade za otvaranje trajnog naloga, optuženom ČG isplatila 105.000,00 kuna.

29.8. Iskaz optuženog ČG dovedenu u vezu s pročitanom dokumentacijom, ali i obranama optužene ŠG te optužene IG, koje nisu osporile navode optuženog ČG te su potvrdile da je nalaz i mišljenje vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković, potvrđuje navode optužnice da je optuženi ČG počinjenjem kaznenog djela u vlastitu korist zadržao 36.000,00 kuna, a preostali iznos 69.000,00 kuna su nepripadno zadržale u vlastitu korist optužena ŠG i optužena IG. Pri tome, optužena IG, iako je prilikom očitovanja o krivnji navela da se smatra krivom, u obrani je poricala da je poznavala optuženog ČG, što znači da je u obrani poricala počinjenje radnje kaznenog djela u odnosu na tog optuženika. Međutim, uzimajući u obzir da je optužena IG upućivala osobe na čija 5 4

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

imena su kasnije sklapani ugovori o kreditu kod optužene ŠG, a optužena ŠG je znala tko su te osobe prema preslikama osobnih iskaznica i nije provjeravala podatke o njihovom zaposlenju i primanjima već je odobravala kredite, a nakon supotpisa drugog djelatnika banke koji nije znao da ona podatke nije provjerila, i isplaćivala novac koji su te osobe potom nosile optuženoj IG, onda je jasno da je i u radnjama koje se odnose na kredit na ime optuženog ČG sudjelovala i optužena IG. Naime, da u tim radnjama nije sudjelovala optužena IG onda optuženi ČG nije imao razloga nositi novac optuženoj IG, a on je u obrani naveo da se u odnosu na kredit na njegovo ime događaj odvio upravo onako kako je navedeno u optužnici.

30. U odnosu na kredit na ime optuženog BG iz pročitane dokumentacije i to: zahtjeva za gotovinski kredit na ime podnositelja BG od 11. srpnja 2012. (list 294. do 296. spisa), potvrde poslodavca HEP - ODS d.d. Elektra Zagreb na ime BG (list 298. spisa), obračunskih platnih lista izdatnika HEP - ODS d.o.o. na ime BG (list 299. do 301. spisa) te IP obrasca na ime BG (list 302. i 303. spisa) utvrđeno je da je ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. dana 11. srpnja 2012. podnesen zahtjev za odobrenje gotovinskog nenamjenskog kredita na ime optuženog BG, a uz zahtjev je podnesena prethodno navedena dokumentacija.

30.1. Iz obrasca ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za BG od 12. srpnja 2012. (list 297. spisa) utvrđeno je da je u navedenom obrascu napisano da je optužena ŠG dana **.**.2012. telefonskim putem, u razgovoru s GM, izvršila provjeru točnosti podataka o zaposlenju i prihodima BG.

30.2. Iz iskaza svjedoka GM, a koji je ispitan i na okolnosti ugovora o kreditu na ime JG te ŠGE proizlazi da je dokumentacija priložena uz te zahtjeve o kreditima neistinita, a što je u obrani naveo i optuženi BG.

30.3. Osim iz iskaza svjedoka GM te obrane BG i iz dopisa HEP - ODS d.o.o. - provjere podataka za JG, ŠGE i BG od 29. srpnja 2013. (list 3. spisa) te očitovanja HZMO-a s podacima za osiguranika BG od 11. studenog 2014. (list 123. do 132. spisa) proizlazi da BG nije bio zaposlenik tog trgovačkog društva niti je to trgovačko društvo istog prijavilo mirovinskom osiguranju kao svog zaposlenika.

30.4. Iz obrane optuženog BG proizlazi da je IG upoznao preko ŽG koji mu je istu predstavio kao osobu koja mu može pomoći da dobije kredit. Našao se sa IG u njezinom uredu u Rotonda centru, a IG i ŽG su ga zajednički uputili da ode u ZAGREBAČKU BANKU d.d. u Jurišićevu ulicu kod određene bankarice gdje će potpisati papire, a radilo se o optuženoj ŠG. ŠG mu je u banci dala papire koje je trebao ispuniti i potpisati te je po njenoj uputi ispunio te papire gdje je napisao i iznos plaće koju je imao, a koji podatak nije bio istinit, jer tada nije radio i nije primao plaću. Napisao je i gdje je zaposlen iako ni to nije bilo točno. Napisao je ono što mu je bilo rečeno od ŠG. Nakon što je ispunio dokumentaciju odnio ju je kod javnog bilježnika kod kojeg ga je uputila ŠG i nakon što je ovjerio 5 5

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

dokumente, ponovno se vratio kod ŠG i njoj predao te dokumente. Sljedeći dan ga je nazvala optužena IG i rekla mu da ponovno ode u banku, jer da nije nešto dobro ispunjeno u papirima koje je ispunio. Ponovno je otišao u ZAGREBAČKU BANKU d.d. u Jurišićevoj ulici kod ŠG i ponovno je ispunio papire, time da je ispunio iste podatke, ali je ugovor bio drugačiji. Nakon toga je ponovno otišao kod javnog bilježnika ovjeriti dokumentaciju i vratio ju isti dan ŠG. Sljedeći dan je ponovno išao kod ŠG u ZAGREBAČKU BANKU d.d. i tamo mu je na ruke, u gotovini od strane ŠG predano 104.000,00 kuna. Kredit je bio na 124.000,00 kuna, a optuženi BG je dobio 104.000,00 kuna. S tim novcem je odmah otišao u kafić preko puta sjedišta tjednika Nacional. Tamo su osim njega bili i optužena IG, ŽG te ŽM. Predao je kovertu s novcem IG i ŽG, a IG mu je od tog novca iz koverte na ruke predala 42.000,00 kuna. Isto tako ga je zamolila i da joj od tih 42.000,00 kuna posudi 15.000,000 kuna što je i učinio. Dakle, optuženom BG je sveukupno ostalo 27.000,00 kuna s time da mu je IG kasnije vratila 15.000,00 kuna na način da mu je davala po tisuću, tisuću i pol kuna. Od dobivenog novca je vratio dug ŽG, jer je nekoliko dana prije toga od ŽG posudio 2.000,00 eura budući da mu je račun bio u blokadi. Što se tiče ŽM, optuženi BG je shvatio da je ŽM bio zaštitar u kreditnom uredu IG. Optuženom BG je odmah bilo jasno što je učinio. Nakon što mu je predočen ugovor o gotovinskom kreditu na listu 304. -308. spisa kao i izjava na listu 310. spisa, pa upitan da li je kredit iznosio 124.000,00 kuna ili protuvrijednost 19.800,00 eura odgovorio je da se sjeća da je bilo 124.000,00 kuna, moguće 126.000,00 kuna i da je dobio telefonski poziv da će biti na račun HPB-a prebačeno 20.000,00 kuna, a siguran je da je preuzeo 104.000,00 kuna. Više se ne sjeća da bi se radilo o protuvrijednosti 19.800,00 eura. Prije podizanja novca nije s optuženom IG postigao dogovor koliko bi novaca njoj trebao predati. U vijeme odobravanja kredita bio je nezaposlen. Prema podacima koje je napisao u zahtjevu za kredit, misli da je napisao da je zaposlen u nekoj elektro tvrci. Novac je trebao, jer mu je bio blokiran račun i trebao ga je za osobne potrebe. Novac mu je bio potreban da bi doveo suprugu i sina iz Crne Gore u Republiku Hrvatsku. Nije mu poznato da bi 15.000,00 kuna koje je posudio optuženoj IG trebalo za osiguranje tog kredita i o tome nije bilo riječi. Nije bilo riječi ni o tome da bi neki novčani iznos trebala dobiti optužena ŠG, a zašto je optužena ŠG navedena u izjavi koju je napisala optužena IG, a potpisali ŽG i optužena IG, to zna optužena IG koja zna zašto tu izjavu nije potpisala i optužena ŠG. Optuženu ŠG je vidio dva puta i to kad je ispunjavao i potpisivao dokumentaciju za kredit. U ured kod optužene IG je, kad je htio riješiti situaciju u kojoj se našao dolazio barem 250 puta, a što se može vidjeti i pregledom nadzorne kamere. U tvrci Aquadea je bio zaposlen iz razloga da bi ostvario pravo na zdravstveno osiguranje. U blokadi računa je bio tijekom dvije godine u iznosu 2.000,00 eura. Novac mu je bio potreban za životne potrebe i to kako bi platio put supruge i sina iz Crne Gore do Zagreba. Što se tiče osobnih prilika, živi u izvanbračnoj zajednici sa suprugom OG i imaju maloljetno dijete. Supruga je nezaposlena, a optuženi BG je u vrijeme iznošenja obrane radio u Čileu i od tog posla je uzdržavao obitelj. Ostvario je pravo na mirovinu, ali mu se 1/3 mirovine uskraćuje na ime vraćanja kredita.

30.5. U odnosu na kredit na ime BG optužena ŠG je iskazivala da je za realizaciju tog kredita dobila 5.000,00 kuna, a IG je iskazivala 5 6

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

da je ŽG doveo optuženog BG. Navela je i to da je optuženi BG dobio kredit oko 110.000,00 kuna, moguće 120.000,00 kuna ili 130.000,00 kuna. Došao je nakon isplate kredita kod optužene IG u ured i ostavio je 8.000,00 kuna na ime provizije i ona je pola od tog iznosa predala optuženoj ŠG. Optuženi BG je 10.000,00 kuna od dobivenog kredita uplatio na račun UG. Optužena IG se ne sjeća da li je on to uplatio UG na račun zbog dobivenih papira ili iz nekog drugog razloga, samo se sjeća da je UG išla dizati taj novac koji joj je uplatio optuženi BG. To joj je rekla UG i zbog toga to zna. Isto tako zna da je optuženi BG predao optuženoj ŠG 40.000,00 kuna. Budući da rate kredita optuženog BG nisu bile vraćane, a trebala ih je vraćati optužena ŠG na ime novca kojeg je dobila, optuženi BG je dolazio kod optužene IG u ured te je tražio da mu se izvoli vratiti novac. Pod njegovim pritiskom optužena IG mu je na ruke dala otprilike 20.000,00 kuna do 25.000,00 kuna. Inače, optužena ŠG joj je donijela dva puta po 15.000,00 kuna za vraćanje kredita i to je donijela kod nje u Kraljevec. Taj novac je optužena IG dala optuženoj NG, ŽG i optuženom BG za vraćanje rata kredita koje nisu plaćene.

30.6. Dakle, dovodeći u vezu iskaze optuženog BG, optužene ŠG i optužene IG međusobno, ali i u vezu s pročitanom dokumentacijom utvrđeno je da je dana 13. srpnja 2012. sklopljen ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i BG (list 304. do 308. spisa). Kredit je odobrila optužena ŠG koja nije provjerila točnost podataka o zaposljenju i primanjima BG već je o tome unijela neistinite podatke u obrazac ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere zaposlenja i primanja za BG od 12. srpnja 2012. (list 297. spisa). Nadalje, iz pročitane dokumentacije, ali i nalaza te mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409.-1468. spisa) utvrđeno je da je na temelju navedenog ugovora optuženom BG odobren kredit u iznosu od 19.021,74 eura u kunskoj protuvrijednosti 142.493,87 kuna. Na temelju navedenog kredita optužena ŠG je optuženoj IG na račun UG isplatila 22.000,00 kuna, optuženom BG isplatila 106.000,00 kuna, a od kojih iznosa je potom optuženi BG za sebe nepripadno zadržao 45.000,00 kuna. Preostali iznos 61.000,00 kuna optuženi BG predao je optuženoj IG koja je taj iznos zadržala u vlastitu korist i u korist optužene ŠG.

31. U odnosu na kredit optuženog HG iz pročitane dokumentacije i to zahtjeva za gotovinski kredit podnositelja HG od 23. siječnja 2013. (list 311. do 313. spisa) te potvrde poslodavca ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - podružnica ZET na ime HG od 21. siječnja 2013. (list 314. spisa) utvrđeno je da je dana 23. siječnja 2013. ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. podnesen zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit na ime HG. Uz zahtjev za kredit podnesena je i potvrda poslodavca ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o. – podružnice ZET, u kojoj je kao potpisnik naveden IE, a osoba ovlaštena za kontakt ZG.

31.1. Iz iskaza svjedokinje ZG, voditeljice odsjeka obračuna i kontrole primanja i izdataka u ZAGREBAČKOM HOLDINGU d.o.o. – podružnice ZET-a

5 7

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

utvrđeno je da zaposlenik, kada želi podići kredit, s dokumentacijom banke dođe u njezin odjel time da zaposlenik ispunjava tj. napiše svoj službeni broj radnika i svoje osobne podatke, a potom njezina kolegica VM, ili prije ME, ovisno o tome tko to radi, provjerava točnost tog broja radnika i ispunjava podatke koje treba ispuniti poslodavac. Poslodavac ispunjava podatke o visini plaće, o ovlaštenoj osobi i tome slično. Nakon toga takva dokumentacija dolazi svjedokinji ZG na kontrolu i parafiranje. S obzirom na radno iskustvo svjedokinje ona već tada može zaključiti da li visina naznačene plaće odgovara tom radnom mjestu, a i banka traži potvrde o tri zadnje plaće, pa se i po tome vidi da li podaci odgovaraju. Ako ne uoči neku nelogičnost, papiri se nakon njezinog parafa odnose dalje šefu na potpis, a to je 2012./2013. godine bio IE. Nakon njezinog parafa i potpisa šefa, dokumenti se odnose na ovjeru pečatom time da se pečat čuva u glavnom trezoru. Sve te dokumente na potpisivanje i ovjeru nosi službenik, a nakon što se to sve napravi dokumenti se predaju zaposleniku. Banka ih kontaktira, ako želi provjeriti točnost podataka i oni kada ih banka zove prvo traže da im faksiraju tu dokumentaciju da ju mogu provjeriti. Odmah provjeravaju podatak o službenom broju radnika i kontroliraju točnost podataka navedenih u toj dokumentaciji s podacima s kojima oni raspolažu. Sjeća se da su ju 2015. kontaktirali iz policije u vezi upravo ovog o čemu je svjedočila, ali se više ne sjeća imena i prezimena time da joj imena i prezimena SG i HG ništa ne znače. Kada joj je predočena potvrda s lista 314. navela je da na njoj nema službenog broja radnika u gornjem desnom uglu, ne prepoznaje rukopis, niti se radi o potpisu IE, a niti o njezinom parafu.

31.2. Iz iskaza svjedokinje VM, samostalnog referenta u ZAGREBAČKOM HOLDINGU d.o.o. - Podružnice ZET utvrđeno je da njima zaposlenici donose formulare za odobravanje kredita, koje oni ispunjavaju i vraćaju zaposlenicima. Nakon toga ih zovu iz banke i provjeravaju istinitost podataka u tim formularima. U formulare upišu službeni broj radnika time da svaki radnik ima svoj službeni broj. Potom kada ih zovu iz banke oni po tom broju znaju da su ispunili taj formular, jer u spisu kojeg vode za svakog radnika napišu da su ispunili formular i kada su ga ispunili. Kad ih banka kontaktira oni ponovno vrše provjeru točnosti podataka navedenih u formularu. Imaju otprilike pet takvih provjera dnevno. Osim svjedokinje taj posao obavljaju i njezine kolegice ME te DE, a isto tako i njihova šefica ZG. DE prije nije radila taj posao. Svjedokinji ništa ne znači ime i prezime HG niti SG.

31.3. Optuženi HG je u obrani je pojasnio da se financijski zadužio i nije mogao vratiti pozajmice, jer je bio nezaposlen. RM, prijateljica njegove supruge, upoznala ga je s optuženom IG. Optužena IG pitala ga je da li je u radnom odnosu i koliko mu novaca treba u smislu kredita, a on joj je odgovorio da je nezaposlen i da mu je potrebno 30.000,00 do 35.000,00 kuna. Iznos od 500,00 eura koji ga je optužena IG tražila za obradu kredita posudio je od sestre, a iako je na ponovni upit koliko mu novaca treba odgovorio isto, optužena IG mu je rekla: „Neka onda bude 45 tisuća.“. Kada je kredit odobren išao je sa suprugom i zaposlenicom optužene IG u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinečkoj ulici iako je prethodno bilo riječi o tome da će ići u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Jurišićevoj ulici. Došao je do zaposlenice koja je sjedila za prvim šalterom iza pulta te joj se predstavio i rekao da ga šalje IG, a ona se nije predstavila nego se okrenula iza sebe i izvadila ugovore. Radilo se o, u sudnici prisutnoj, optuženoj Zlati 5 8

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

Črnelč. Nakon što je izvadila ugovore pitala ga je da li ima novce za platiti bilježnika, jer mora ići ovjeriti ugovore. Imao je nešto sitno novca kod sebe, a što inače uobičajeno nosi te je otišao kod javnog bilježnika koji se nalazio u blizini te poslovnice, i za kojeg mu je optužena ŠG rekla da se tamo nalazi. Otišao je s tim ugovorima kod tog javnog bilježnika, ugovore potpisao i ovjerio te se vratio s ovjerenim ugovorima kod optužene ŠG u poslovnicu banke. Inače, optužena IG mu je rekla da EM ništa puno ne pita. Kada je došao s ovjerenim ugovorima kod optužene ŠG, ona je uzela novce, počela ih brojati pred optuženim HG i pitala ga je koliko mu novca treba. Naime, njoj je došla plastična prozirna tuba s novcem iz trezora i ona je taj novac uzela iz tube i počela ga brojati. Rekao joj je da mu treba 45.000,00 kuna i ona je taj iznos izbrojala i njemu predala s time da ju je pitao i kolika će mi biti rata za taj iznos, a ona mu je odgovorila 816,00 kuna. Zato je pristao primiti novac u tom iznosu, jer je smatrao da taj novac može vratiti kroz mjesečne rate. Prije preuzimanja novca se i dva puta elektronski potpisao na aparatiću. Ne zna što je optužena ŠG napravila s ostatkom novca od onog od kojeg je dio izbrojala i njemu predala. Također se sjeća da, kada mu je optužena ŠG predala novac, da je odmah od tog novca odvojio iznos za dvije rate dakle 1.632,00 kune, jer si je htio dati malo vremena prije početka otplate mjesečnih rata. Kada je izašao iz banke sa suprugom je otišao ponovno u [adresa], a kako bi nagradio optuženu IG za uslugu. Djelatnica optužene IG je otišla na drugu stranu tj. rekla je da stanuje u blizini i ona nije išla u Rotonda centar. S optuženom IG niti u jednom trenutku nije razgovarao o njenoj nagradi tj. cijeni za njenu uslugu, već je smatrao da ona to sve radi kao jako dobra prijateljica RM, ali je osobno smatrao da ju treba na neki način nagraditi te ju je odlučio nagraditi s 3.000,00 kuna. Stoga, kada su supruga i on došli pred Rotonda centar, s obzirom da se on teško kreće, od dobivenog novca je izdvojio 3.000,00 kuna i dao ih supruzi da ih odnese optuženoj IG. Supruga je odnijela optuženoj IG tih 3.000,00 kuna. Nakon otprilike dva mjeseca od toga optuženi HG je od ZAGREBAČKE BANKE d.d. dobio rješenje o kreditu iz kojeg je vidio da je podigao kredit u iznosu 150.000,00 kuna. Strašno se iznenadio, jer o tome nikada nije bilo riječi te je išao kod optužene IG u ured razgovarati o čemu se radi. Pitao ju je o čemu je riječ, a ona se počela nešto izmotavati, na što joj je on rekao da će otići kod direktora poslovnice u Koledinečkoj ulici na što mu je ona rekla: „Joj, nemojte, EM ima dvoje djece.“. Govorila mu je također da će se to sve riješiti, da se smiri i jednostavno ga je pokušala umiriti. On je to prihvatio i pričekao otprilike sedam dana, moguće najviše 14 dana i budući da se nije ništa promijenilo, otišao je u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinečkoj ulici razjasniti o čemu se radi. Razgovarao je s direktorom poslovnice TG i rekao mu je da je dobio kredit, a da nije u radnom odnosu od 2000. godine i da mu je kredit rješavala gospođa EM te da je to išlo preko IG. On mu je prvo govorio da to nije moguće, da to ne može biti istina te je kod njega potpisao izjavu. Još jednom je došao na sastanak kod optuženog TG i ponovno je ispričao sve što se dogodilo, a kako je to i iskazivao na sudu. Ubrzo nakon tog drugog razgovora s direktorom TG dobio je poziv od djelatnika policije iz Heinzelove te je i tamo sve ispričao kao i na sudu. Na kraju je obećao da će vratiti 45.000,00 kuna koje je dobio, ali ne želi vraćati ostatak novca koji nije ni primio. S obzirom da su mu počele stizati uplatnice s ratom od 2 tisuće i nešto kuna, nije onda htio ni te rate plaćati. S obzirom da je prilikom iznošenja obrane prvo rekao da ga je optužena ŠG pitala koliko mu novca treba, a drugi puta je iskazivao da ga je pitala koliko mu je optužena IG rekla da će dobiti novaca, odgovorio je da ga je točno pitala: "Koliko vam je G rekla novca?",

5 9

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

a na što je odgovorio 45 tisuća kuna. Optužena IG mu je također nudila dobivanje kredita i u Erste banci d.d. i to u vrijeme rješavanja kredita u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. kada ga je prilikom jednog razgovora pitala da li mu treba još novaca i da mu može riješiti kredit u Erste banci d.d. Inače od optuženika koji su bili u sudnici naveo je da poznaje optuženu ŠG i optuženu IG te poznaje još jednu žensku osobu srednjih godina kraće kose koja je isto dva, tri puta dolazila na rasprave. Međutim, ne sjeća se da li je ona optuženik ili svjedok, ali se nje sjeća, jer je to osoba koja je non stop sjedila u kancelariji optužene IG i išla je s njim i njegovom suprugom po novce u Dubravu. Čuo je ime te osobe, ali se istog ne sjeća i misli da je iz Slavonije. Čuo je za ime i prezime UG te ne može reći da li je to ta osoba. Sjeća se da je ta osoba bila u dobi oko 50 godina, kraće kose i često je mijenjala boju kose, ali ne neke jarke boje. Kada je dao novce optuženoj ŠG za dvije rate ona je na to samo rekla „Dobro.“. Kada joj je dao novac za dvije rate nije ništa potpisao nego se samo potpisao dvaput na elektronski aparatić. Kredit je potpisao kod javnog bilježnika. Nakon otprilike mjesec ili mjesec i pol dana dobio rješenje od banke i tada je vidio da je iznos kredita 150 tisuća kuna i da je rata nekih 2.100,00 ili 2.300,00 kuna. To ga je šokiralo, pa nije gledao neke druge detalje u smislu da li su mu uračunate one dvije rate koje je platio ŠG niti neke druge detalje. Potom je išao zvati optuženu IG i kod nje je išao pitati o čemu se radi. Nekako u to vrijeme su ga počeli zvati i iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. da li je dužan, jer nije platio rate. Kada je supruga odnijela 3.000,00 kuna optuženoj IG rekla mu je da se optužena IG zahvalila i rekla da nije trebao toliko dati. Osim tog novca dao joj je i spomenutih 500,00 eura kao iznos potreban za obradu kredita.

31.4. Optuženi HG je obrani dodao da nije točan navod iz obrane optužene IG da joj je optuženi HG, nakon što je primio novac na ime kredita, predao 6.800,00 kuna na ime provizije za uslugu. Ostao je pri onome što je već iskazivao, a to je da je optuženoj IG supruga optuženog HG odnijela 3.000,00 kuna na ime njezine usluge. Osim toga, a prije realizacije kredita, optuženi HG je optuženoj IG predao 500,00 eura na ime toga da dobije kredit. To je novac za koji je spomenuo da ga je posudio od sestre. Tih 500,00 eura predao je sigurno dva mjeseca prije nego što je dobio kredit, možda malo manje, ali zna da ga je na telefon nazvala optužena IG i rekla da ode po novce u poslovnicu ZABA-e d.d. u Koledinečku ulicu kod optužene ŠG. Kada je došao kod optužene ŠG, ona ga je pitala koliko se dogovorio s optuženom IG, a optuženi HG je rekao da mu treba 45.000,00 kuna koji novac je ona onda izbrojala i predala mu. Pitao je optuženu ŠG kolika će mu biti rata, a ona mu je odgovorila 816,00 kuna. Zato je odmah izdvojio 2.000,00 kuna te joj predao da s time plati prve rate. Tek kada je dobio obavijest od banke vidio je na koji iznos glasi kredit. Tek tada je otišao kod optužene IG i prvi puta ju je tada vidio. Tada je povisio glas i rekao joj da što su mu to napravile, jer su ga zadužile za 100.000,00 kuna i da izvoli to riješiti u roku od sedam dana. Također joj je rekao da će ići kod direktora poslovnice, a optužena IG ga je smirivala i govorila da će sve biti u redu, da ne ide kod direktora. Međutim, kako se nije riješilo, on je otišao kod direktora kod kojeg je bio tri puta.

31.5. Tijekom dokaznog postupka reproducirana snimka video nadzora ZAGREBAČKE BANKE d.d. od 29. siječnja 2013. koja se nalazi na DVD-u koji prileži 6 0

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

spisu (list 633. spisa) i to u vremenu od 14:36:50 sati do 15:32:30 sati, a sadržaj iste odgovara iskazu optuženog HG.

31.6. Nadalje, iz pročitane dokumentacije i to očitovanja HZMO-a s podacima za osiguranika HG od 11. studenog 2014. (list 123. do 132. spisa) utvrđeno da HG nikada nije bio prijaveljen na mirovinsko osiguranje kao zaposlenik ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o. – podružnice ZET. Isto proizlazi iz očitovanja ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o. – podružnica ZET u vezi evidencije o radnicima SG i HG od 25. srpnja 2013. (list 321. spisa) te izjave HG od 25. ožujka 2013. (list 322. i 323. spisa).

31.7. Iz ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i HG od 28. siječnja 2013. (list 315. do 320. spisa) te nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409.- 1468. spisa) utvrđeno je da je dana 28. siječnja 2013. sklopljen ugovor o kreditu na iznos 19.318,18 eura u kunskoj protuvrijednosti 146.337,12 kuna, a na temelju kojeg je optužena ŠG, nakon odbitka naknade za odobrenje kredita, rate stambene štednje kao sredstva osiguranja i naknade za otvaranje trajanog naloga optuženom HG isplatila iznos 127.800,00 kuna (kako to proizlazi iz pročitane dokumentacije te nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković), a ne 125.800,00 kuna kako je to navedeno u optužnici (što sud nije mijenjao, jer bi predstavljalo preinačenje na teže) od kojeg iznosa je optuženi HG 45.000,00 kuna nepripadno zadržao za sebe, a 82.800,00 kuna je optužena ŠG nepripadno zadržala u vlastitu korist i u korist optužene IG.

32. U odnosu na kredit SG iz zahtjeva za gotovinski kredit na ime SG od 27. studenog 2012. (list 354. i 355. spisa) te potvrde poslodavca ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - podružnica ZET za SG od 16. studenog 2012. (list 356. spisa) utvrđeno je da je ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. dana 27. studenog 2012. podnesen zahtjev za odobrenje gotovinskog nenamjenskog kredita uz potvrdu o plaći, sve na ime SG.

32.1. Nadalje, iz obrasca ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za SG od 27. studenog 2012. (list 357. spisa) utvrđeno je da je u istoj navedeno da je ŠG dana **.**.2012. u telefonskom razgovoru s VM provjerila podatke o zaposlenju i primanjima SG.

32.2. Svjedokinji VM, samostalnom referentu u ZAGREBAČKOM HOLDINGU d.o.o. – podružnica ZET predočena je potvrda s lista 356. spisa, a nakon čega je ista navela da na toj potvrdi nije njezin rukopis niti rukopis nekog od kolega koje su s njom radile time da je krajem 2012. s njima isti posao obavljao i IE time da nije niti njegov rukopis. Svjedokinja je primjetila da u desnom gornjem kutu potvrde nije rukom upisan službeni broj radnika, a koji broj uvijek upisuju. Na kraju sa sigurnošću tvrdi da se na potvrdi ne nalazi potpis KE jer dobro poznaje njegov potpis. Isto tako nikad se ne upisuje telefonske broj centrale, a to je u ovom slučaju 01/3651-555, nego se upisuje direktni broj referenta. Kada bi ih banka telefonskim putem kontaktirala radi kontrole i provjere točnosti podataka navedenih u potvrdi poslodavca, ako bi uočili neku nelogičnost ili netočnost podatka onda bi od banke zatražili da im faksiraju takvu potvrdu kako bi provjerili istinitost 6 1

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

navedenih podataka. Kada bi uočili neku netočnost, odmah o tome obavještavaju šeficu ZG, a ona o tome obavještava banku. Na potvrdi s lista 356. se ne nalazi paraf ZG. Inače u istom odjelu radi 41 godinu, pa većinom poznaje imena i prezimena zaposlenika ZET-a.

32.3. Nadalje, svjedokinji ZG, šefici odsjeka obračuna i kontrole primanja i izdataka u ZAGREBAČKOM HOLDINGU d.o.o. – podružnica ZET predočena je potvrda poslodavca s lista 356. spisa, a nakon čega je ista navela da se na toj potvrdi ne nalazi njezin rukopis time da na potvrdi nema u desnom gornjem kutu službenog broja radnika koji treba biti napisan rukom. Isto tako primjetila je da je kao broj telefona naveden broj centrale, a ne direktni broj koji se inače navodi. Isto tako sa sigurnošću je tvrdila da se ne radi o potpisu IE, a niti se radi o njezinom parafu.

32.4. Inače, i svjedokinja ZG i VM su svjedočile o tome koje podatke poslodavac ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – podružnica ZET ispunjava u potvrdi poslodavca, tko podatke provjerava, tko potvrdu parafira, a tko potpisuje.

32.5. Iz očitovanja ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o. - podružnice ZET u povodu provjere podataka za SG i HG (list 363. spisa) utvrđeno je da SG nije bila zaposlenica ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o. – podružnice ZET, a iz očitovanja HZMO-a od 11. studenog 2014. utvrđeno je da ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – podružnica ZET nije prijavio SG na mirovinsko osiguranje.

32.6. Iz iskaza svjedoka SG je utvrđeno da je u inkriminirano vrijeme bila u vezi s VE koji je trebao kredit. Međutim, budući da je on nedugo prije otvorio firmu nije imao uvjete za dobivanje kredita, pa je predložio svjedokinji SG da realiziraju kredit na njezino ime, a da će on za 6 mjeseci taj kredit ili preuzeti ili podići drugi kredit pa ju isplatiti, ali uglavnom da će taj kredit na njezino ime biti riješen. Ona je na to pristala i on ju je odveo kod gospođe G u kreditnu agenciju u Rotonda centar u Zagrebu. Tamo su njih dvoje razgovarali s gospođom G čije prezime počinje sa slovom G ju je tražila osobnu iskaznicu da ju kopira i tražila je da se uplati 3.000,00 kuna na ime pripreme dokumentacije za kredit. Napominjala je da je bitno da svjedokinja SG nije pod nikakvom blokadom. Sljedeći dan VE je uplatio 3.000,00 kuna i to na račun Sandrinog sina ŠM. G im je rekla da će se za kredit javiti gospođi EM u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Dubravi, a sjećala se i da su se toj EM trebali javiti kad su već bili večernji sati. Inače bio je 12. mjesec, nešto prije Božića. Svjedokinja SG je sama ušla u poslovnicu banke i otišla kod gospođe EM kod koje je potpisala nešto putem elektronskog potpisa. Ne sjeća se da li je trebala ići kod javnog bilježnika. Tom prilikom joj je gospođa EM predala na ruke 47.000,00 kuna, a svjedokinja ju je pitala što je s ostatkom novca, jer se radilo o puno većem kreditu. Ona joj je na to odgovorila da je kredit velik pa da se onda isplaćuje u dva navrata. Isto tako ju je pitala za papire tj. da li može dobiti primjerak ugovora, a na što joj je optužena ŠG odgovorila da će to sve biti u agenciji. Svjedokinja SG je preuzeti novac predala VE, a VE je drugi dan otišao u kreditnu agenciju kod G pitati za detalje i što se događa s obzirom da je SG dobila samo 47.000,00 kuna. I tada je sve krenulo u tom smislu da ih je G počela upućivati EM, a EM ih je upućivala G. To "natezanje" je trajalo otprilike 2 mjeseca i nakon 6 2

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

toga su odlučili angažirati odvjetnika. Odvjetnik je kontaktirao gospođu G i nakon nekog vremena je na račun svjedokinje uplaćen iznos 30.000,00 kn. Zanimljivo je bilo to što je novac na račun SG uplatila osoba imena ŽM kojeg ona ne poznaje. To je već bio treći mjesec sljedeće godine od godine kada je odobren kredit. Inače u to vrijeme je SG bila nezaposlena i VE je na račun banke uplaćivao rate tog kredita. S vremenom te uplate nisu bile redovite te je otprilike nakon godine dana svjedokinja dobila poziv od policije. U policiji je dala izjavu i prvi put su ju tamo obavijestili i pitali da li je svjesna toga da je radila u plinari što je njoj bilo čudno, jer u plinari nije radila. Nakon toga je pozvana i u državno odvjetništvo te na sud gdje je u dogovoru s odvjetnikom potpisala sporazum. Prije otprilike dvije godine kredit je otplaćen u cijelosti, jer joj je VE dao novac za otplatu tog kredita i ona ga je otplatila. Banci je uplatila 90.000,00 kuna i time je riješen taj kredit time da je pojasnila da je to sve učinila po uputi svog odvjetnika i odvjetnik se dogovorio s bankom o načinu zatvaranja tog kredita. Moguće je da joj je EM na ruke predala 48.500,00 kuna, a ne 47.000,00 kuna. Ne zna kome je otišao ostatak novca, njoj to u banci nisu rekli. Kada je 08. prosinca 2016. zatvorila kredit platila je 90.000,00 kuna od čega je 81.000,00 kuna išla za povrat kredita dok je 9.000,00 kuna zapravo bilo za odvjetnički trošak. ŠM je Sandrin sin, a ime i prezime UG svjedokinji nije poznato. Inače VE je planirao dobiti kredit od otprilike 10.000,00 eura, a poslije su vidjeli da je kredit glasio na iznos oko 17.000,00 eura. Osim što joj je EM predala na ruke 48.500,00 kn, te što joj je na račun ŽM uplatio 30.000,00 kuna, nitko drugi joj nije uplatio novac s naslova tog kredita. IG joj ništa nije uplaćivala na tekući račun s naslova tog kredita. I od G i od EM su tražili da im isplate novac, a Markovu uplatu u iznosu 30.000,00 kuna povezuje sa G, jer im je G rekla da će im biti uplaćen novac. Markovo prezime ne zna. Na isplatnim listama s lista 167. do 170. se nalaze potpisi svjedokinje kao i na listu 354. spisa, ali nije ništa upisivala u rubrike. Na listu 355. su napisani njezini osobni podaci koje je ona pisala, ali nije ispunjavala podatke o poslodavcu. Na listu 361. je njezin potpis.

32.7. Optužena ŠG je u odnosu na kredit na ime SG navela da je za realizaciju tog kredita dobila 5.000,00 kuna, a tog kredita se sjeća, jer je SG novac bio potreban za firmu njezinog dečka.

32.8. Optužena IG je u odnosu na kredit na ime SG navela da je nakon JG došla SG koja je nakon isplate novca došla kod optužene IG u ured i predala joj 11.500,00 kuna na ime provizije za uslugu od kojeg novca je predala polovicu optuženoj ŠG. Potom je SG došla s dečkom kod optužene IG u ured i rekla je optuženoj IG da nedostaje 20.000,00 kuna s računa. SG joj je rekla i da to može provjeriti, pa je optužena IG odmah nazvala optuženu ŠG i pitala o čemu se radi, a optužena ŠG joj je priznala da je s računa SG uzela 20.000,00 kuna. Pitala je optuženu ŠG, a s obzirom da zna SG, zašto je to napravila i zašto SG nije pitala za pozajmicu, a ne bez njezinog znanja novac skinula s računa, pa joj je optužena ŠG odgovorila da ju je bilo sram pitati. S obzirom da je SG bio uzet novac s računa, ona i dečko su dolazili kod optužene IG u ured i optužena IG im je vratila nekih 15.000,00 ili 17.000,00 kuna.

32.9. Iz ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i SG (list 358. do 362. spisa) te nalaza i mišljenja vještaka za 6 3

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409.-1468. spisa) utvrđeno je da je dana 29. studenog 2012 između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i SG sklopljen ugovor o kreditu na iznos od 17.777,78 eura u kunskoj protuvrijednosti 134.277,43 kuna na temelju kojeg kredita je optužena ŠG isplatila SG 48.500,00 kuna. Optuženoj IG je putem računa UG i ŠM isplatila 51.500,00 kuna, a 20.000,00 kuna optužena ŠG zadržala je u vlastitu korist i u korist optužene IG. Nakon što je SG optuženu IG tražila ostatak odobrenih kreditnih sredstava, optužena IG joj je na račun uplatila još 31.000,00 kuna.

33. U odnosu na kredit ĐG iz zahtjeva za gotovinski kredit na ime ĐG od 21. siječnja 2013. (list 325. i 326. spisa) i potvrde o plaći KBC Zagreb na ime ĐG od 14. siječnja 2013. (list 327. spisa) utvrđeno je da je dana 21. siječnja 2013. ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. podnesen zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit na ime ĐG, a uz koji je podnesena potvrda o plaći na ime ĐG.

33.1. Iz obrasca ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ĐG od 22. siječnja 2013. (list 328. spisa) utvrđeno je da je u istome navedeno da je dana 22. siječnja 2013. optužena ŠG izvršila provjeru podataka o zaposlenju i primanjima ĐG u telefonskom razgovoru s IM.

33.2. Iz iskaza svjedokinje IM utvrđeno je da je ista bila zaposlenica Odjela za obračun plaća KBC Zagreb. Svjedokinja IM se javljala na telefonske upite banaka, a nakon nje je taj posao preuzela druga kolegica. S obzirom da KBC Zagreb ima 5000 zaposlenika nije mogla sa sigurnošću odgovoriti na pitanje da li ju je netko kontaktirao u vezi zaposlenja ĐG. No, bila je sigurna da to nije moglo biti u siječnju 2013., jer od sredine 2012. taj posao više nije radila u Odjelu za obračun plaća. Osobe koje su se javljale na telefonske upite banaka imale su uvid u računalne podatke o tome tko su sve zaposlenici KBC-a Zagreb i kolika im je plaća. Kada je spomenula da su radile dvije osobe pojasnila je da se na telefon javljala samo jedna osoba, ali ako bi svjedokinja otišla na bolovanje, na godišnji odmor ili je bila odsutna iz nekog drugog razloga, onda bi se javljala njezina kolegica. Kada joj je predočena dokumentacija s lista 325. do 328. spisa odgovorila je da se na toj dokumentaciji ne nalazi njezin potpis ili paraf, a niti je to njezin rukopis. Na stranici 327. spisa se nalazi potpis, a koji bi trebao pripadati njezinoj kolegici IGE. Međutim, nakon što je gledala taj potpis svjedokinja IM je zaključila da to nije potpis IGE koja se drugačije potpisuje. Izgled pečata bi odgovarao njihovom pečatu kao i izgled cijele te potvrde na stranici 327. spisa. IGE je nasljedila svjedokinju na radnom mjestu i ona je bila ovlašteni potpisnik takvih potvrda.

33.3. Dakle, očito je da optužena ŠG nije telefonskim putem u razgovoru s IM provjerila podatke o zaposlenju i iznosu primanja za ĐG, a kako je to navedeno u obrascu ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za ĐG od 22. siječnja 2013. (list 328. spisa).

33.4. Iz očitovanja KBC Zagreb u vezi provjere podataka za ĐG od 23. srpnja 2013. (list 340. spisa) utvrđeno je da RG nije bio zaposlenik KBC Zagreb. To isto proizlazi i iz očitovanja HZMO-a od 11. studenog 2014. (list 123. do 6 4

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

132. spisa) iz kojeg je utvrđeno da RG nikad nije bio prijaveljen na mirovinsko osiguranje kao zaposlenik poslodavca.

33.5. Nadalje, iz iskaza svjedokinje ĆG utvrđeno je da je putem prijateljice GE dobila informaciju da može dobiti kredit preko kreditne agencije, a koji joj je bio potreban, jer je htjela objediniti tri kredita koja je imala, a inače se brinula o dvoje odraslih ljudi i to za brata i sestru. Dobila je broj gospođe G koju je nazvala i rekla joj da bi željela objediniti 3 dosadašnja kredita na što ju je ona upitala koliko ima godina, a kada joj je rekla da je rođena 1952. na to ju je G pitala da li ima nekog mlađeg na što joj je odgovorila da ima brata mlađeg 10 godina, ali da je on bolestan i prima inozemnu mirovinu iz Bosne. G joj je rekla da to nema veze, jer su se uvjeti promijenili i da dođe za 2 dana kod nje i da dođe s 3 zadnje platne liste i to u kopiji i originalu, 3 zadnje potvrde o mirovini za brata te kopijama osobne, domovnice i OIB [osobni identifikacijski broj]a za sebe i brata. Nakon 2 dana je došla u Jurišićevu 17 u centar gdje se ta kreditna agencija nalazila u podrumu, a u uredu je bila gospođa G koja joj je rekla da se udano preziva IG te da joj je djevojačko prezime Z. Osim IG u uredu je bila njena kolegica UG koju je svjedokinja također upoznala. Pitala je IG kako to da će dobiti kredit na brata, a ona joj je ponovno objasnila da su se u međuvremenu uvjeti promijenili i to na bolje, da ona radi sa svim bankama i da će poduzeti sve što može da ishodi kredit. Ostavila joj je broj telefona, a ona je rekla da će ju nazvati kada ishodi kredit. Misli da je bio 22. siječnja 2013. kada ju je IG nazvala i na telefon joj rekla da nije dobila kredit, ali da je kredit odobren njezinom bratu i da sljedeći dan, dakle 23. siječnja 2013. dođe zajedno s bratom u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinečkoj ulici u Dubravi i to najkasnije do 18.00 sati. Ispred banke je brata i svjedokinju dočekala UG koja ih je uvela u banku kod gospođe EM. RG je sjeo za stol, a UG i svjedokinja su stajale iza njega i mogle su čuti sve što su RG i gospođa EM razgovarali. EM je izvadila više papira i to cijelu hrpu i počela pokazivati RG gdje treba potpisati. Radilo se o hrpi papira. RG je pitao da li može pročitati što potpisuje, a EM mu je rekla da ne treba čitati i da samo potpiše te da požure, jer trebaju ići kod javnog bilježnika, jer banka radi do 19.00 sati. Nakon što je RG potpisao više papira EM ih je uputila da odu kod javnog bilježnika kod kojeg ih je odvela UG i to javnog bilježnika čiji ured je bio u blizini banke. Kod javnog bilježnika je ovjerena dokumentacija koju im je dala gospođa EM te su se s tom dokumentacijom vratili kod gospođe EM u banku. Nakon što je RG predao tu dokumentaciju gospođi EM, rekao je: "E' sad novac.", na što je EM rekla da neće sada dobiti novac nego da će ih nazvati kad novac dođe. Prošlo je možda tjedan dana, a kako ih gospođa EM nije zvala, svjedokinja je nazvala IG i pitala što je s novcem. IG joj je rekla da će sve biti u redu i da ne brine. Prošao je još jedan tjedan, dakle bilo je negdje početkom veljače 2013. kada je na kućnu adresu stigla opomena banke o neplaćenoj rati kredita. ĆG je odmah nazvala IG i pitala što se to dogodilo i ponovno je IG rekla da će biti sve u redu i da bude strpljiva, a da ona ide kod gospođe EM i da će ona sve s njom dogovoriti te da ne brine. Došao je i treći mjesec 2013. i budući da još uvijek nije bilo ništa od kredita ĆG je nazvala IG i pitala što se događa jer joj je sve to postalo sumnjivo, a njoj je tada IG rekla da je EM na bolovanju, da je prevarila nekog čovjeka i da od kredita neće biti ništa. Svjedokinja ĆG je tražila od G da dođe do nje i da odu do EM da vide što će s kreditom, a na što joj je ona rekla da do EM nitko ne može doći jer je na bolovanju. Ipak je svjedokinja otišla u ured kod IG u 4. mjesecu 6 5

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

2013., jer su stizale opomene iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. te je optuženoj IG nosila kopije opomena. Našla je IG u uredu i tražila je da s njom razgovara međutim ona je rekla da žuri. Ipak joj je IG uspjela reći da je ŠG dobila otkaz u banci, da do nje nitko ne može doći, a to joj je rekla zato što je svjedokinja ĆG inzistirala da ako je potrebno zajedno i ona i brat i IG odu u banku i vide što je s tim kreditom. Međutim, budući da je IG žurila svjedokinja ĆG nije uspjela ništa napraviti. Na inzistiranje svjedokinje ĆG optužena IG i svjedokinja su se našle 17. svibnja 2013. na kavi kod glavnog kolodvora u Zagrebu. Tada joj je IG rekla da je ŠG najvjerojatnije uzela te novce sebi misleći pritom na novce od kredita koji je odobren na ime ĐG, ali da će ona ishoditi kredit u drugoj banci i da će biti isplaćen kredit RG. To joj je IG obećala i rekla da je ona svjesna da im nije isplaćen novac za kredit koji je odobren njezinom bratu, ali da se ona kao posrednica smatra odgovornom te da će kredit ishoditi u drugoj banci i novac donijeti RG. Tom joj je prilikom IG rekla da ona zna da je 23. siječnja 2013. s njima u banci bila i UG i da ĐG čak nije dobio nikakve papire u vezi kredita, a niti novce. Tada joj je IG rekla da je ona dala dokumentaciju da RG radi na Rebru, a na što ju je svjedokinja RG pitala kako je to mogla učiniti, jer da to nije istina i svjedokinja RG je još rekla da će zvati banku i reći što se sve dogodilo, jer da se radi o prijevari. Upravo tako se i dogodilo, jer je nazvala TG, direktora poslovnice ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinečkoj ulici, i rekla mu da se očito radi o prijevari, jer da je odobren kredit na ime ĐG i to s dokumentima o tome da radi u bolnici na Rebru, a on je u invalidskoj mirovini i ne radi na Rebru. Također mu je rekla da ništa od novca nisu primili i on joj je rekao da sljedeći dan dođu RG i ona kod njega, a kada mu je ispričala što se sve dogodilo, on im je savjetovao da je najbolje da napišu izjave o tome što se dogodilo i te izjave predaju u banku, a što su i učinili. Cijelo to vrijeme su se i nadalje skidale rate s mirovine ĐG koja je iznosila 1.250,00 kuna, a prima ju kod HPB-a. Čak je i 10.000,00 kn koje je uplatila sestra svjedokinje za liječenje brata na njegov račun, ZAGREBAČKA BANKA d.d. "skinula" s računa, ali je na njihovo inzistiranje taj novac vraćen. ZAGREBAČKA BANKA d.d. je s naslova kredita RG naplatila 26.000,00 kuna te su oni pokrenuli parnični postupak za povrat tog novca i postupak je u tijeku. Inače kada je na početku razgovarala sa IG o kreditu, nisu razgovarale o iznosu kredita nego joj je ĆG rekla da traži kredit onoliki koliki će ona moći plaćati prema svojoj dokumentaciji. Naime, tada je radila i imala plaću između 5.500,00 i 5.800,00 kuna. Tek kasnije u razgovoru s TG je vidjela da je kredit odobren na 17.000,00 eura, a poslije su joj TG i O iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. pokazali da u banci u vezi kredita njezinom bratu u toj mapi nemaju niti svjedokinjinih platnih lista niti bratovih potvrda o mirovini već samo potvrdu da je RG zaposlen na Rebru. RG je s računa skinuto oko 26.000,00 kuna odnosno moguće je da je to iznos 25.919,29 kuna. Nije znala koliki vremenski period je banka naplaćivala potraživanje, ali to je počelo u veljači 2013. i prestalo negdje prije 3 godine, dakle moguće je da je to prestalo **.**.2015. ĐG je teško psihički bolestan i više je u bolnici na liječenju nego kod kuće, ali nije lišen poslovne sposobnosti. Aktivno legitimiran tj. podnositelj tužbe u parnici za isplatu je ĐG. O i TG su joj je rekli da je najvjerojatnije taj novac zadržala ŠG, a rekli su joj i da je cjelokupna njezina imovina blokirana od strane ZAGREBAČKE BANKE d.d. Svjedokinja upitana, a s obzirom da je u istrazi svjedočila da joj je IG obećala da će preuzeti kredit na ime njezinog brata dok je na raspravi svjedočila da je IG obećala da će 6 6

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

podići novi kredit i s naslova tog kredita predati novac odgovorila je da je istina ono što je svjedočila na raspravi. Dakle, da će ona ishoditi 17.000,00 eura na bilo koji način i predati novac. Tome svemu je bila prisutna i UG. Inače svjedokinji ĆG je optužena IG rekla da je krivotvorila dokumentaciju na ime njezinog brata da radi na Rebru, a svjedokinja joj je rekla da je to kazneno djelo i da će sve prijaviti banci. Inače, svjedokinja ĆG je za sva 3 kredita bila dužna otprilike 300.000,00 kn time da su neki bili pri kraju. Kada joj je IG rekla da je krivotvorila dokumentaciju onda je svjedokinja ĆG odlučila da će sve prijaviti banci, jer ne bi uzela taj novac budući da se radi o kaznenom djelu.

33.6. Iskaz svjedokinje ĆG odgovara pročitanim izjavama BM i ĆG od 24. svibnja 2013. (list 334. do 339. spisa).

33.7. Optužena ŠG je u odnosu na kredit ĐG u obrani navela da je tada već bila prebačena u poslovnicu banke u Koledinačkoj ulici u Zagrebu. Više joj se nije podudaralo ono što joj je rekla IG s onim što su joj rekli HG i RG. To iz razloga što za uslugu realizacije kredita na ime ČG i MG nije dobila nikakav novac već joj je optužena IG govorila da će biti, da ima vremena i slične isprike. Zbog toga je rekla optuženoj IG da više to ne želi raditi, jer je i sama uvidjela da je to uzelo previše maha, a onda joj je optužena IG govorila da napravi još samo taj ugovor, pa potom još jedan i tome slično. Kad je spomenula da joj se nije podudaralo ono što joj je rekla IG te ono što su joj rekli HG i RG zapravo se dogodilo to da joj je otpužena IG rekla da u slučaju kredita ĐG ništa od novca ne preda RG nego UG. UG je isto radila u uredu kod optužene IG. Prilikom isplate novca u poslovnicu banke su zajedno došli BM i UG, a optužena ŠG je novac predala UG. Optužena IG joj je rekla da ima dogovor sa sestrom BM i da zato novac isplati UG, a kasnije je optužena ŠG zaključila da je zapravo BM samo iskorišten kao figura. Što se tiče kredita ĐG odobren mu je kredit u maksimalnom iznosu, a isplaćeno mu je 127.800,00 kuna. Naputak optužene IG je bio da mu isplati onoliko novca koliko je njemu trebalo, a da ostatak novca preda UG. Budući da je znala, a prethodno poučena iskustvom, da neće dobiti ništa na ime usluge realizacije kredita prilikom isplate novca optužena ŠG je zadržala 2.000,00 kuna dok je ostalo predala UG. Ne sjeća se da li je novac predala optuženom HG i UG tj. da li su oni bili zajedno, ali se sjeća da je zadržala 2.000,00 kuna dok je ostalo predala. To je bio jedini put da je prilikom isplate novca zadržala određeni iznos za sebe. Nakon toga je uslijedila priča koju je iznio i optuženi HG tj. da je njemu nešto bilo sumnjivo, jer nije tražio toliki iznos kredita. On se obratio direktoru banke, a optuženu ŠG su maknuli s posla obiteljskog bankara u drugu službu.

33.8. Optužena IG je u odnosu na kredit na ime ĐG u obrani iskazala da je RG, nakon isplate novca, optuženoj IG donio 10.000,00 kuna na ime provizije od čega je ona pola tog novca predala optuženoj ŠG. Nakon toga je počela dolaziti sestra ĐG da nema novca za život i da je njezin brat invalid, pa kada je optužena IG to vidjela htjela je pomoći i vratila je nekih 20.000,00 kuna do 25.000,00 kuna. Inače, pojasnila je da, u slučaju kredita CG, ĐG, SG, JG, [adresa] 7

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

ŠGE, HG i ŽG, ne zna koji dio njihovih kredita je zadržala optužena ŠG, tj. koji iznos novca, koji je isplaćen tim osobama, su iste predale optuženoj ŠG.

33.9. Svjedokinja UG je u iskazu navela da je optužena IG ranije radila s kreditima, a pod time je mislila na to da je pripremala i kompletirala dokumentacijau potrebnu za podizanje kredita. Svjedočila je i o tome da njoj nije jasno što to sve uključuje, jer se svjedokinja time nije bavila. Što se tiče kredita brata ĆG sjeća se da joj je optužena IG rekla da u Dubravi pričeka ĆG da bi joj pokazala gdje je Zlatino radno mjesto i pomogla joj s ovjeravanjem dokumentacije kod javnog bilježnika te onda opet u banku kod EM. Nisu joj poznati detalji kredita koji je brat ĆG podigao u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d., ali zna da mu tom priloikom nije ništa isplaćeno. EM je spominjala stisku s vremenom i kraj radnog vremena te da će ih naknadno obavijestiti kad će biti isplata.

33.10. Iz ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i ĐG od 23. siječnja 2013. (list 329. do 333. spisa) te nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409.- 1468. spisa) utvrđeno je da je **.**.2013. RG potpisao ugovor o kreditu na iznos 129.081,72 kuna, pri čemu novac s naznačenim iznosom nikada nije predan ĆG i RG, već je iznos od 112.500,00 kuna koji je isplaćen nakon što je od odobrenih kreditnih sredstava ustegnuta naknada za obradu kreditnog zahtjeva i iznos stambene štednje kao osiguranje kredita, optužena ŠG zadržala u zajedničku korist za sebe i optuženu IG, u kojem su se iznosu nepripadno okoristile na štetu ZAGREBAČKE BANKE d.d.

34. U odnosu na kredit CG iz zahtjeva za gotovinski kredit na ime CG od 21. studenog 2012. (list 342. i 343. spisa) i potvrde Fakulteta strojarstva i brodogradnje za CG od 16. studenog 2012. (list 344. spisa) utvrđeno je da je dana 21. studenog 2012. ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. podnesen zahtjev za gotovinski nenamjenski kredit na ime CG uz koji je priložena potvrda Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

34.1. Iz obrasca ZAGREBAČKE BANKE d.d. - komunikacija s tvrtkom kod provjere primanja za CG od 22. studenog 2012. (list 345. spisa) utvrđeno je da u obrascu navedeno da je optužena ŠG istoga dana u telefonskom razgovoru s JM izvršila provjeru podataka o zaposlenju i primanjima CG.

34.2. Iz iskaza svjedokinje JM, zaposlenice Fakulteta za strojarstvo i brodogranju iz Zagreba, utvrđeno je da je svjedokinja zaposlena na radnom mjestu obračunavatelja plaća, a na kojem radi od 01. studenog 1996. Zajedno s njom radi i LE. Poznato joj je da su dana 13. srpnja 2013. dobili dopis ZAGREBAČKE BANKE d.d. s upitom da li je na njihovom fakultetu zaposlena CG te su im u prilogu dopisa dostavili platne liste na ime CG za 08., 09. i 10. mjesec 2012. godine. Nakon što je svjedokinja izvršila uvid u platne liste koje im je dostavila ZAGREBAČKA BANKA d.d. odmah je zaključila da se ne radi o platnim listama kakve izdaje Fakultet strojarstva i brodogranje niti ih je izdala ili potpisala svjedokinja. Na listama je odmah uočljivo da je u sve 3 liste naveden isti broj radnih sati, isti broj neradnih dana i blagdana, a što nije moguće. Isto tako ne odgovara bodovna lista za 6 8

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

to radno mjesto. Kao iznos prijevoza naveden je iznos 390,00 kuna iako je tada naknada za prijevoz bila 316,36 kuna. Isto tako, u te tri platne liste se navodi Porez 1 i Porez 2 iako se to u platnim listama nije navodilo. Svjedokinja JM je provjerila i utvrdila da osoba imena i prezimena CG nije bila zaposlenica fakulteta. Štoviše prema podatku koji su dobili proizlazilo bi da je CG zaposlena 01. kolovoza 2004. godine, a što je nemoguće budući da je taj dan bila nedjelja. Na kraju, nitko ju iz ZAGREBAČKE BANKE d.d. nije kontaktirao. Kada netko od zaposlenika fakulteta želi sklopiti ugovor o kreditu onda se prvo obrati računovodstvu i traži odgovarajući broj platnih lista uz obrazloženje da želi podnijeti zahtjev za kredit i donese formular iz banke koji treba popuniti. Svjedokinja JM ili LE ispune formular banke, a taj formular potpisuju dvije osobe i to dekan, jedan od dva prodekana ili tajnik fakulteta. Naime, te 4 osobe su ovlašteni potpisnici fakulteta, pa formulare banke potpisuju dvojica od njih četvorice. Taj formular i platne liste se daju radniku koji ih odnosi u banku. Potom svjedokinju ili kolegicu kontaktiraju iz banke da bi provjerili podatke i to da li osoba radi kod njih, iznos plaće i druge podatke koje banka traži. Ako je kredit odobren onda im banka dostavlja administrativnu zabranu. Ako se kredit ne odobri onda one od zaposlenika zatraže da u banci podigne dokumente i da im se vrate dokumenti koje je fakultet izdao odnosno potvrdu banke koju su potpisale ovlaštene osobe i koja je ovjerena pečatom fakulteta. Pečat na potvrdama o plaći je bio puno "masniji" nego što je pečat fakulteta, pa je po tome zaključila da se nije radilo o pečatu fakulteta. Na tim platnim listama nije potpis svjedokinje iako ga je očito netko oponašao. Svjedokinji JM ništa ne znači ime i prezime CG uz pojašnjenje da svaki mjesec, a uz to i prilikom isplate regresa i božićnica uspoređuju podatke tj. njihov popis zaposlenika fakulteta s popisom zaposlenika koji im dostavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer ih oni oni financiraju. Tako da bi joj bilo poznato da je CG bila zaposlenica fakulteta.

34.3. Iz očitovanja Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu - provjera podataka za CG od 23. srpnja 2013. utvrđeno je da T nije bila zaposlenica Fakulteta strojarstva i brodogradnje (list 350. spisa), a iz očitovanja HZMO-a od 11. studenog 2014. (list 123. do 132. spisa) utvrđeno je da CG nikada nije bila prijavljena na mirovinsko osiguranje kao zaposlenica Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

34.4. Iz iskaza svjedokinje CG proizlazi da je nju i supruga MGE sa IG upoznao njihov poznanik LG. FG je bio potreban kredit, jer je trebao popraviti automobil, a bio je već opterećen s nekoliko kredita u sveukupnoj vrijednosti većoj od 100 tisuća kuna. Dakle, MGE je bio potreban jedan veći kredit kojim je mogao popraviti auto, a također i zatvoriti kredite time da je bio u mirovini s mirovinom od oko 5 tisuća kuna. Svjedokinja nije radila i nije imala nikakve prihode. Bili su svjesni da su kreditno nesposobni i to su rekli PE prije sastanka sa ZE, a PE im je rekao da se to može riješiti. Objasnili su IG u kojoj su financijskoj situaciji, IG im je predložila da bi trebali podići jedan manji kredit da pokriju minus FG u banci Kovanici, preko koje je FG primao mirovinu, a nakon toga bi MGE bio kreditno sposoban za podizanje većeg kredita. Sve prijedloge je davala IG, pa je onda predložila da se taj manji kredit može dobiti u štedno kreditnoj zadruzi Fervor. Objasnila im je da je to dio njezine firme, pa se svjedokinja sjeća da im je pričala da se bavi i prodajom automobila. Otprilike dva dana od tog prvog sastanka sa MGE i CG su ponovno bili 6 9

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

kod IG i tada joj je FG predao odreske od mirovine. Nakon par dana MGE i CG su išli u štedno kreditnu zadrugu Fervor, gdje je FG potpisao dokumente i dobio je novac u iznosu 30.000,00 kuna. Potom su išli kod IG u [adresa]. FG je OE predao 30.000,00 kuna koje je prethodno podigao od kojeg novca mu je IG dala 2.500,00 kuna. Sve to se odvilo otprilike u roku od pet dana od njihovog prvog susreta sa IG. Nakon toga se FG telefonskim putem u više navrata čuo sa IG koja mu je objašnjavala da će s novcem koji joj je predao ona podmiriti minus na njegovom tekućem računu u banci Kovanici, a da on onda treba tekući račun s banke Kovanica prebaciti u ZAGREBAČKU BANKU d.d. i da je to uvjet da bi se mogao podići veći kredit. FG je sam išao u ZAGREBAČKU BANKU d.d. otvoriti tekući račun i rekao je svjedokinji da je otvorio tekući račun u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. Potom je na traženje IG predao IG dokumente potrebne za dizanje kredita, a radilo se izvacima od mirovine i misli preslici osobne iskaznice. FG je sve to predao IG, a potom je dobio kredit u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. u iznosu 65.000,00 kuna te je rekao svjedokinji da je taj kredit dobio preko IG, a da je s njim u ZAGREBAČKU BANKU d.d. išao ŠM. Također joj je rekao da je novac podigao kod ŠG u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. ŠG je jednom vidjela i svjedokinja, pa zna o kome se radi. Novac koji je FG dobio od ŠG u banci, odnio je IG, a CG ne zna da li je optužena IG nešto od tog novca dala FG. Tek kada je došlo izvješće ZAGREBAČKE BANKE d.d. onda su MGE i CG vidjeli da je FG dobio samo dio novca od kredita koji je odobren. Pojasnila je i to da je i nadalje u to vrijeme bilo riječi o podizanju većeg kredita s time da je IG rekla da CG treba biti sudužnik za taj kredit i s optuženom IG je išla u ZAGREBAČKU BANKU d.d. u Koledinečku ulicu u Zagrebu kod optužene ŠG gdje je CG potpisala neke dokumente koje prethodno nije pregledala niti pročitala, jer je to smatrala nepotrebnim. Već prije je FG predao optuženoj IG dokumente za veći kredit. To su već bili drugi dokumenti pored onih koje je za prethodni kredit predao. Radilo se o izvacima od mirovine i preslici njegove osobne iskaznice. Optužena IG je tražila i dokumente od kuće, ali optuženi FG te dokokumente nije htio dati, jer se bojao da ne bi "ispao" neki hipotekarni kredit. Taj veći kredit na kraju nije podignut. Potom je CG stigla kartica tekućeg računa ZAGREBAČKE BANKE d.d. na kojoj je vidjela da su različiti brojevi tekućeg računa nje i supruga, a smatrala je da bi morali biti isti brojevi tekućeg računa, ako joj je suprug dao punomoć za raspolaganju novčanim sredstvima po tekućem računu. Budući da CG nije tražila otvaranje tekućeg računa FG i ona su otišli kod optužene IG pitati o čemu se radi, a ona im je rekla da je vjerojatno optužena ŠG nešto pogriješila. Potom je CG, kada je njezin suprug FG išao po mirovinu kod optužene ŠG u banku, išla s njim i pitala je optuženu ŠG za tu karticu tekućeg računa koju je CG dobila, a ona ju je tražila da joj karticu preda da bi ju ona mogla aktivirati. Nije joj predala karticu, jer joj je rekla da karticu nema kod sebe i nikad joj istu nije predala. Tada je CG na kućnu adresu dobila dopis banke da je podigla nekakav kredit. Zajedno s FG je otišla kod optužene IG pitati o čemu se radi, a ona ih je uputila na optuženu ŠG koja je onda odgovornost prebacivala na optuženu IG. Jednostavno su ih na taj način neko vrijeme "šetale", a nakon toga više nisu mogli s njima stupiti u kontakt. Ništa od novca s naslova tog zadnjeg kredita CG nije dobila, a iz dopisa je 7 0

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

vidjela da se radi o kreditu od nekih 120 tisuća kuna. CG je optuženu ŠG vidjela 3 do 4 puta u životu. Prvi put sam ju vidjela prije prvog kredita kada smo kod nje bili MGE i CG. Prvi kredit u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. je bio na 65.000,00 kuna, a toga se sjeća jer su na kućnu adresu dobili izvješće banke. Iz tog izvješća se vidjelo da je kredit isplaćen istoga dana, ali u dva navrata, u različito vrijeme. Ne sjeća se o kolikim pojedinačnim iznosima se radilo i ne zna koliko je FG točno novca dobio na ruke. Međutim, CG se sjeća da je FG bio iznenađen kada je došlo to izvješće i kada je vidio koliki je zapravo kredit isplaćen. Taj put je FG u ZAGREBAČKU BANKU d.d. išao u pratnji ŠM. Inače optužena IG je optuženu ŠG predstavila CG kao svoju suradnicu. Optužena ŠG od CG i FG nije tražila ništa od novca, jedino potrebne dokumente. Izvješće ZAGREBAČKE BANKE d.d. o prvom kreditu došlo je otprilike dva tjedna nakon isplate kredita. Po drugi kredit su išli iako je prvi bio samo djelomično isplaćen zato što je drugi kredit isplaćen prije nego što su dobili izvješće. Sve je išlo jako brzo. Na pitanje da li je FG odobren kredit u iznosu 30.000,00 kuna kao što je svjedokinja svjedočila na raspravi ili 22.500,00 kuna kao što je svjedočila 14. studenog 2016. odgovorila je da misli da je bilo 30.000,00 kuna jer se trebao platiti određen iznos TE iz ŠKZ Fervor na ime osiguranja i obrade kredita. Zato misli da je kredit bio 30 tisuća kuna, a da mu je isplaćeno samo 22.500,00 kuna. Ne zna kako su točno IG i ŠG razmjenjivale dokumentaciju, ali se sjeća da je u uredu kod IG bio i ŠM i kada su predavali dokumentaciju, IG je znala reći da će ih ŠG odnijeti ŠM. Isto tako u uredu kod IG je znala biti prisutna i UG koja je tamo radila. Za drugi kredit u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. svjedokinja se sjeća da je ovjeravala dokumentaciju kod javnog bilježnika u Dubravi, a s njom je išla IG. Ništa od tog novca nije dobila, a da se radilo o drugom kreditu CG je zaključila kada su dobili izvješće banke i vidjeli da se radi o datumu isplate koji upravo odgovara datumu kad je CG bila kod javnog bilježnika i u banci. Moguće da je to bio **.**.2012. FG je nešto od tih kredita vraćao, a kada je zaključio da je prevaren prestao je plaćati. CG ne zna koliki točno iznos je vratio. Drugi kredit je glasio na CG i ona nije ništa vratila po tom kreditu, jer to nije smatrala potrebnim budući da nije ništa potpisala. CG se sjeća da je u banci napisala izjavu koju je tamo predala.

34.5. Iz pročitane izjave CG od 12. kolovoza 2013. (list 351. i 352. spisa) utvrđeno je da je ona sadržajno identična iskazu svjedokinje CG na raspravi.

34.6. Optužena ŠG je u odnosu na kredit CG u obrani iskazala da je za uslugu ishodovanja kredita na ime CG dobila 2.500,00 kuna, a s CG u poslovnicu ZAGREBAČKE BANKE d.d. došla je osobno IG. Također je navela da je CG dobila cijeli novčani iznos. 34.7. Optužena IG je u odnosu na kredit EG u obrani iskazala da je nakon realizacije kredita ĐG realiziran kredit na ime CG koja je nakon isplate novca optuženoj IG, na ime provizije za uslugu, predala 12.500,00 kuna od čega je pola novca predala optuženoj ŠG. Inače, pojasnila je da, u slučaju kredita CG, ĐG, SG, JG, ŠGE, HG i ŽG, ne zna koji dio njihovih kredita je zadržala optužena ŠG, tj. koji iznos novca koji je isplaćen tim osobama, su iste predale optuženoj ŠG.

7 1

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

34.8. Iz pročitanog ugovora o gotovinskom nenamjenskom kreditu između ZAGREBAČKE BANKE d.d. i CG od 23. studenog 2012. (list 346. do 349. spisa) te nalaza i mišljenja vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković (list 1409. - 1468. spisa) utvrđeno je da je na ime CG odobren kredit u iznosu 19.666,67 eura u protuvrijednosti 148.578,05 kuna, a nakon što je od odobrenih kreditnih sredstava usegnuta naknada za obradu kreditnog zahtjeva, naknada za otvaranje standardnog trajnog naloga te iznos rate stambene štednje kao sredstvo osiguranja kredita, isplaćen je iznos od 133.500,00 kuna, a koji su optužena ŠG i optužena IG zadržale u zajedničku korist. 35. Dakle, time su utvrđena sva objektivna obilježja inkriminiranog kaznenog djela budući da je iz izvedenih dokaza utvrđeno da je od 02. travnja 2012. do 29. siječnja 2013. optužena ŠG bila odgovorna osoba u pravnoj osobi. Nadalje, utvrđeno je da je optužena ŠG, protivno imovinskim interesima pravne osobe (ZAGREBAČKE BANKE d.d.), zajedno i po prethodnom dogovoru s optuženom IG, a u cilju stjecanja nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, znajući da podaci tražitelja kredita o poslodavcima i iznosu primanja nisu točni, protivno pravilima pravne osobe prema kojima je prije plasiranja kreditnih sredstava bila u obvezi utvrditi sposobnost tražitelja kredita i provjeriti istinitost podataka o poslodavcu i visini primanja klijenta, iskoristila položaj zaposlenice banke koja samostalno ugovora i isplaćuje kredite u skladu sa svojim kreditnim ovlaštenjima, na način da je u obrasce za komunikaciju s poslodavcem neistinito naznačila da je izvršila provjeru podataka o poslodavcu i primanjima, nakon čega je pripremila ugovore o kreditu te ih potpisala i predala radi isplate kredita na supotpis drugom djelatniku banke koji ih je, ne znajući za prethodno opisane nezakonite radnje optužene ŠG, potpisao. Optužena IG je nudila uslugu ishođenja kredita tražiteljima koji nisu bili u mogućnosti realizirati kredit i to na način da će im osigurati nevjerodostojnu dokumentaciju kao uvjet kreditiranja, a koju je nakon toga odobravala optužena ŠG. ŽG, optužena NG, JG, ŠGE, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG, optuženi HG i SG su kao tražitelji kredita, postupajući u cilju stjecanja nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, znajući da ne ispunjavaju uvjete za odobravanje kredita i da ga neće biti u mogućnosti vratiti, u cilju neistinitog prikazivanja kreditne sposobnosti kako bi za sebe, a na štetu banke ishodili kreditna sredstva, predali optuženoj ŠG zahtjeve za gotovinske nenamjenske kredite. Zahtjevima je bila priložena nevjerodostojna dokumentacija koju je, u skladu sa zajedničkim planom, pribavila optužena IG i to na točno neutvrđen način. U odnosu na kredite na ime ĐG i ŽE optužena IG je neistinito predočavala ĆG da će joj ishoditi kredit, te CG i FG, da će im ishoditi odobrenje kredita u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. u kojem bi CG bila sudužnik u kreditnoj obvezi svog supruga FG. Stoga su u uvjerenju da će kredit biti odobren i novac s osnove kredita biti isplaćen, potpisali potrebnu dokumentaciju i to ĐG te CG, a koju je pripremila optužena ŠG. Optužena JE je pribavila i neistinitu dokumentaciju o poslodavcu i primanjima ĐG te EG, dok optužena ŠG novac s osnove kredita nije predala RG i CG, već ga je nepripadno zadržala u zajedničku korist sebe i optužene IG. Na taj način je optužena ŠG na štetu ZAGREBAČKE BANKE d.d. odobrila isplate jedanaest gotovinskih nenamjenskih kredita u ukupnom iznosu čak i većem od iznosu 1.375.700,00 kuna koji 7 2

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

se navodi u činjeničnom opisu, a do kojeg iznosa se dolazi zbrojem svih odobrenih iznosa jedanaest gotovinskih nenamjenskih kredita, ali isto nije promijenjeno u činjeničnom opisu od strane suda, jer bi se time činjenični opis mijenjao na štetu optuženika.

36. U pogledu subjektivnog elementa utvrđeno je da su optuženici postupali s oblikom krivnje koji se u kaznenom pravu zove izravna namjera budući da su bili svjesni obilježja kaznenog djela te su htjeli njegovo počinjenje. Naime, optužena ŠG bila je svjesna da svojim postupanjem povrjeđuje dužnost zaštite imovinskih interesa u gospodarskom poslovanju pravne osobe u kojoj je zaposlena te je time toj pravnoj osobi, o čijim se imovinskim interesima bila dužna brinuti, prouzročila štetu. Ostali optuženici u ovom postupku su s namjerom pomogli optuženoj ŠG da u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite imovinskih interesa pravne osobe u kojoj je optužena ŠG bila zaposlena, pa su oni na taj način pribavili sebi i drugoj osobi protupravnu imovinsku korist te su ujedno time onoj pravnoj osobi o čijim se imovinskim interesima optužena ŠG bila dužna brinuti prouzročili štetu. Kaznenim djelom je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta. U odnosu na navode nekih od optuženika o tome da oni nisu znali na koji iznos će biti zaključeni ugovori o kreditu, jer su oni tražili manje iznose od onih na koje su ugovori poslije sklopljeni, potrebno je istaknuti da su svi oni, na koje glase ugovori o kreditima, bili kreditno nesposobni i toga su bili svjesni. Naime, oni su bili kreditno nesposobni ne samo za iznose kredita na koje su ugovori o kreditima poslije zaključeni nego su bili kreditno nesposobni i za one novčane iznose koje su sami tražili. U suprotnom bi zaključili ugovore o kreditima s poslovnim bankama bez posredovanja optužene IG i optužene ŠG. Dakle, oni su bili svjesni svoje uloge pomagača u činjenju kaznenog djela. To iz razloga, jer su bili svjesni da svojim radnjama pomažu počinitelju tj. optuženoj ŠG kao što su bili svjesni i toga da optužena ŠG čini kazneno djelo. Pri tome pomagač ne mora znati sve pojedinost kaznenog djela kao što u ovom konkretnom slučaju svaki od potpisinika ugovora o o kreditu nije morao znati na koliki će iznos ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu bili zaključen. Dovoljno je bilo da su oni bili svjesni da optužena ŠG svojim radnjama čini kazneno djelo zlouporabe povjerena u gospodarskom poslovanju kao i da oni pomažu optuženoj ŠG u počinjenju kaznenog djela. Inače, ubrojivost kao i svijest o protupravnosti optuženika nije dovedena u pitanje.

37. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da su optuženici, uz ostvarenje objektivnih, ostvarili i subjektivna obilježja kaznenog djela.

38. Analizirajući obranu optužene ŠG, sud je istu cijenio samo djelomično istinitom. Naime, obrana optužene ŠG istinita je u dijelu u kojem je ista opisala financijsku situaciju u kojoj se našla prije počinjenja kaznenog djela, a što objašnjava i motiv zbog kojeg je optužena ŠG odlučila počiniti kazneno djelo. Međutim, njezina obrana je neistinita u dijelu u kojem je navela da je, kada joj je optužena IG predložila da njezini klijenti dođu kod ŠG, pitala optuženu IG zbog čega oni sami ne dođu u banku i traže kredit. Obrana optužene ŠG je u tom dijelu neistinita, jer je ŠG, kao dugogodišnja zaposlenica ZAGREBAČKE BANKE d.d. pri čemu je bila i stariji obiteljski bankar, zasigurno znala da se radi o kreditno nesposobnim osobama te bi te osobe same u poslovnim bankama, pa i u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d., realizirale ugovore o kreditima da su to 7 3

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

mogle, a ne pomaganjem njoj u činjenju kazneno djela. Nadalje, njezina obrana je neisitinita i u dijelu da nije znala čime se agencija optužene IG bavila kao i da je tek kada se „odvrtila“ priča s istragom i revizijom saznala sve što prethodno nije znala i u vezi čega se vodi ovaj postupak. Naime, neuvjerljivo je da je optužena ŠG dolazila pod pauzom u Rotonda centar gdje je viđala ljude koji su u tom centru imali urede, između ostalog i IG, s kojom je neobvezno razgovarala, pa da nije znala da se agencija optužene IG bavila kreditnim posredništvom. Potom, optužena ŠG je znala da joj je optužena IG slala osobe koje nisu bile kreditno sposobne i uz njihove zahtjeve je bila priložena nevjerodostojna dokumentacija, pa je neuvjerljivo da optužena ŠG s iskustvom i znanjem dugogodišnjeg zaposlenika bankarskog sektora i starije obiteljske bankarice, nije znala što se događa sve do pokretanja istrage i prije toga revizije u ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. Naime, ona je znala ne samo da te osobe nisu kreditno sposobne nego je znala i da ti krediti neće biti vraćeni, a da je tome tako upućuje i to što je ona, nakon mjesec ili dva od odobrenja prvih kredita koji su predmet inkriminacije mogla provjeriti da li se krediti vraćaju, pa bi vidjela da se ne vraćaju i ne bi odobravala daljnje kredite. Međutim, ona je nastavila poduzimati radnje kaznenog djela sve dok optuženi HG nije reagirao nakon što je zaključio da je kredit odobren u većem iznosu od onog koji je on tražio. Dakle, upravo suprotno obrani optužene ŠG, ona je od početka znala što se događa, jer se sve događalo na temelju prethodnog i zajedničkog dogovora nje i optužene IG, a taj dogovor je osujećen prvo prijavom optuženog HG, a potom i BM te ĆG. Dakle, optužena ŠG je obranom kakvu je iznosila nastojala otkloniti svoju kaznenu odgovornost prebacujući istu na optuženu SE.

38.1. Obrana optužene IG je neistinita u dijelu u kojem je navela da je ona svojim radnjama samo "pripomogla" u počinjenju kaznenog djela. Međutim, ona ne samo da je "pripomogla" nego zajedno i po prethodnom dogovoru sa ŠG pomogla optuženoj ŠG u počinjenju kaznenog djela. Naime, ona je svojim pomagačkim radnjama pomogla u realizaciji svih jedanaest kredita koji su predmet ovog kaznenog postupka. Nadalje, netočno je da su sve zajedno pribavile nevjerodostojnu dokumentaciju kako je to iskazivala optužena IG budući da iz provedenih dokaza proizlazi da je nevjerodostojnu dokumentaciju pribavila upravo optužena IG. Tako je svjedokinja UG svjedošila da je optužena IG pripremila i kompletirala dokumentaciju koje je ona u dva navrata nosila optuženoj ŠG. Svjedokinja ĆG je svjedočila da joj je optužena IG rekla da je krivotvorila dokumentaciju. Štoviše, upravo optužena IG spominje ime i prezime ĐM kao ime i prezime osobe koja je izrađivala nevjerodostojnu dokumentaciju, a koje ime i prezime nitko drugi od svjedoka ili optuženika, izuzev optužene IG, nije spominjao. Na kraju, netko je osobi koja je sastavljala neistinitu dokumentaciju trebao javiti osobne podatke koji su se upisivali u tu dokumentaciju, a to je bila optužena IG kojoj su se tražitelji kredita obraćali i čije preslike osobnih iskaznica je imala. Nije istinita niti njezina obrana da ona ne zna optuženog ČG i optuženog MG te da ne zna kako je došlo do realizacije njihovih kredita. Naime, to je suprotno provedenim dokazima, a osobito obrani ČG, jer su svi krediti realizirani na isti način, a koji su uključivali to da su osobe kontaktirale optuženu IG koja je nabavljala nevjerodostojnu dokumentaciju i upućivala ih kod optužene ŠG, a nakon realizacije kredita sudjelovala je u podjeli novčanih sredstava s optuženom ŠG. Na kraju neistinita je obrana 7 4

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

optužene IG i u dijelu da su osobe na čija imena i prezimena su realizirani ugovori o kreditu dogovarali s optuženom ŠG iznos novca koji je ostajao ŠG, jer to ne proizlazi niti iz obrane ŠG, a niti iz iskaza ostalih optuženika, odnosno osoba koje su svjedočile, a na čija imena i prezimena su ralizirani krediti. Kao što je već navedeno, o tome su odlučivale zajedno optužena ŠG i optužena IG. Stoga je optužena IG svoju odgovornost nastojala prebaciti na optuženu ŠG..

38.2. Obrana optužene NG neistinita je u dijelu u kojem je navela da se ona u uredu optužene IG samo javljala na telefon i nosila poštu te da nije znala što se događa. Nadalje, potpuno je neuvjerljivo, a time i neistinito da osoba koja se sama nalazi u lošoj financijskoj situaciji pristaje sklopiti ugovor o kreditu ne samo bez ikakve financijske naknade nego i bez ikakve garanije da će kredit biti vraćen već prihvaćajući "zdravo za gotovo" navod optužene IG da će kredit biti otplaćen kroz tri, četiri mjeseca. Pri tome pristaje sklopiti ugovor o kreditu na svoje ime, a u korist osobe koja je zaposlenik banke u kojoj se kredit realizira. Svaka osoba prosječnog znanja i obrazovanja, pa i mlađe životne dobi bi zaključila da se ne radi o zakonitom poslu. Stoga je neistinita obrana optužene NG da ona nije znala što se događa.

38.3. Obrana optuženog ČG koji je priznao počinjenje kaznenog djela i iskazivao da je točno ono što se navodi u činjeničnom opisu optužnice u odnosu na njega, izuzev iznosa protupravne imovinske koristi koju je stekao za sebe počinjenjem kaznenog djela, je istinita budući da je suglasna pročitanoj dokumentaciji, ali i obranama optužene ŠG te optužene IG.

38.4. Obrana optuženog BG istinita je u dijelu u kojem je opisao financijsku situaciju u kojoj se našao, a što je i bio motiv zbog kojeg je odlučio sudjelovati u počinjenju kaznenog djela. Međutim, njegova obrana je neistinita je u dijelu da je tek kasnije shvatio da se radi o "prljavom novcu" i "nevaljalom aranžmanu" i da je trebao dobiti novac iz fonda u koji bi on, nakon dobivanja kredita, uplaćivao rate. Naime, svaka punoljetna poslovno sposobna osoba prosječnog znanja i iskustva bi, kao prvo, odmah zaključila da se, ako odlazi u poslovnu banku sklapati ugovor o kreditu, ne radi o nikakvom novcu iz fonda, pa ni bankarskog fonda, nego ugovoru o gotovinskom nenamjenskom kreditu u kojem je poslovna banka kreditor. Kao drugo, ako je bio svjestan da je kreditno nesposoban, a što je sam iskazivao, jer je bio nezaposlen i račun mu je bio blokiran, postavlja se pitanje kako je optuženi BG mogao otplaćivati rate kredita, pa čak i da se radilo o nekakvom fondu. Okolnost da je on onog dana kada je podigao novac tražio od optužene IG i ŽG pisanu izjavu da, ako mu se nešto dogodi, da se neće teretiti članovi njegove obitelji, jasno upućuje da je on odmah znao da se radi o "prljavom novcu" i "nevaljalom aranžmanu", a ne tek kasnije. Na kraju i okolnost da optuženog BG optužena IG zapošljava u trgovačkom društvu Aquadea d.o.o. jasno upućuje da je uključenost ovog optuženika kroz pomagačke radnje bila veća od onoga što je on nastojao prikazati u svojoj obrani.

38.5. Obrana optuženog HG je istinita budući je njegova obrana suglasna pročitanoj dokumnetaciji kao i svjedočkim iskazima zaposlenika ZAGREBAČKE BANKE d.d. koji su svjedočili te snimci nadzorne video kamere. Optuženi HG 7 5

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

je pri tome u više navrata i to od početka postupka u bitnim okolnostima iskazivao detaljno i identično.

39. Iskaze svjedoka TM, OM, DM, ZM, ČGE, KM i PM, zaposlenica ZAGREBAČKE BANKE d.d., sud je cijenio istinitim, jer su svjedokinje svjedočile međusobno suglasno kao i suglasno pročitanoj dokumentaciji. Iskaze svjedoka ĆE, MM, VM, GM, ZG, LM, SM i JM, zaposlenika trgovačkih društava, na koja je glasila nevjerodostojna dokumentacija sud je također cijenio istinitim, jer su svjedoci svjedočili jasno i određeno i to o načinu na koji se priprema i izdaje dokumentacija potreba za realizaciju kredita. Također su svjedočili i na okolnost vjerodostojnosti dokumentacije koja je korištena za realizaciju kredita navedenih u činjeničnom opisu te su, nakon što su izvršili uvid u dokumentaciju, svjedočili o tome da se radi o nevjerodostojnoj dokumentaciji. Iskazi svjedoka CG i ĆG sud je također cijenio istinitim, jer su iskazi ove dvije svjedokinje suglasni pročitanoj dokumentaciji kao što su svjedokinje i u istrazi i na raspravi u bitnome identično svjedočile. Iskaze svjedoka SG, JG i ŠGE sud je cijenio istinitim u onom dijelu u kojem su ovi svjedoci svjedočili o tome da su bili svjesni da nisu bili kreditno sposobni te da su putem optužene IG i optužene ŠG sklopili ugovore o kreditima. Oni su u postupku ispitani kao svjedoci, nakon što su prethodno bili optuženi, postupak je u odnosu na njih razdvojen i potpisali su sporazume. Stoga su oni svjedočeći nastojali umanjiti svoju odgovornost u počinjenju kazenog djela, pa u tom dijelu njihovi svjedočki iskazi nisu istiniti kao što je neistinit iskaz svjedokinje ŠGE u dijelu da je ona primila 65.000,00 kuna budući da je primila 75.000,00 kuna, ali očito zbog proteka vremena nije zapamtila točan iznos novca kojeg je primila. Iskaz svjedoka ŠM sud nije cijenio istinitim budući da je isti svjedočio da na njegov račun od odobrenih sredstava kredita na ime SG nije uplaćen iznos 26.500,00 kuna, a što je suprotno ne samo pročitanoj dokumentaciji nego i nalazu te mišljenju vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković. Nadalje, njegov iskaz je neistinit i u dijelu da je FG išao u njegovoj pratnji u ZAGREBAČKU BANKU d.d., kao i da nije bio prisutan u uredu svoje majke, optužene IG, kada je CG bila tamo i kada je predavana dokumentacija za koju je optužena IG rekla da će ju ŠM odnijeti optuženoj ŠG. Budući da nitko drugi od svjedoka nije spominjao neku drugu osobu imena ŠM očito se radilo o ŠM. S obzirom da je svjedok ŠM, sin optužene IG, svojim je iskazom ne samo nastojao otkloniti odgovornost optužene IG, nego poricao i da je poduzeo bilo koju radnju koja bi bila vezana uz počinjenje kaznenog djela. Što se tiče iskaza svjedoka UG, očito je i ona svojim iskazom nastojala otkloniti bilo koju vezu s kažnjivim radnjama iako je bilo očito da je ona, radeći u uredu optužene IG, znala čime se optužena IG bavi. To je bilo jasno i kada je svjedočila da se trgovačko društvo Aquadea d.o.o. bavilo naplatom potraživanja i posredovanjem u prodaji nekretnina te da je u vrijeme kada je ona tamo radila preuzelo frizerski i kozmetički salon u Rotonda centru te frizerski salon u Šibeniku. Iako su i neki od svjedoka svjedočili da ih je upravo UG vodila u ZAGREBAČKU BANKU d.d. te poduzimala radnje vezano uz njihove dolaske u taj ured, očito je da je znala da su ti ljudi sklapali ugovore o kreditima iako nisu bili kreditno sposobni pa je nastojala otkloniti bilo kakvo njezino povezivanje s kažnjivim radnjama. Iskaz svjedoka ŽM sud je cijenio istinitim, jer je isti 7 6

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

svjedočio da je radio kao zaštitar u uredu IG u Rotonda centru te je po njezinom traženju neke od osoba znao voditi do poslovnice ZAGREBAČKE BANKE d.d. u Koledinačkoj ulici, ali i po njenom nalogu vršiti uplate na račune upravo novca koji mu je ona dala. Takav njegov iskaz je suglasan iskazu optuženog BG, ali i svjedocima JG i AGE.

39.1. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Davora Zdunića i mr. sc. NGE, u odnosu na raspravnu sposobnost optužene ŠG sud je cijenio istinitim, jer su nalazi i mišljenja dani u skladu s pravilima znanosti i struke, a radi se stručnim osobama nezainteresiranim za ishod postupka.

39.2. Nalaz i mišljenje vještaka za financije, računovodstvo i poreze Petre Blašković sud je cijenio istinitim, jer je isti jasan i određen te suglasan pročitanoj dokumentaciji, pri čemu nitko od stranaka nije osporavao nalaz i mišljenje vještaka.

39.3. Sud je, izuzev nevjerodostojne dokumentacije predane uz zahjteve za kredite, u cijelosti prihvatio kao istinitu dokumentaciju koju je pročitao tijekom dokaznog postupka, a čiju istinitost i vjerodostojnost nitko nije osporavao. Što se tiče nevjerodostojne dokumentacije predane uz zahtjeve za kredite sud nije cijenio istinitim sadržaj navedene dokumentacije, jer je suprotan iskazima svjedoka i dokumentaciji HZMO-a o prijavama na mirovinsko osiguranje tražitelja kredita.

40. Zbog svega naprijed navedenog, imajući u vidu sve provedene dokaze tijekom postupka, te analizirajući ih svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud smatra da su optuženici počinili kaznena djela na način kako je to navedeno u izreci presude, pa su proglašeni krivim i osuđeni po zakonu.

41. S obzirom da je radnja počinjenja inkriminiranog kaznenog djela započela u vrijeme kada je na snazi bio Kazneni zakon („Narodne novine“ broj: 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. - ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 125/11. i 143/12. – dalje u tekstu: KZ/97.), a djelo je dovršeno 29. siječnja 2013., dakle nakon 01. siječnja 2013. kada je na snagu stupio novi Kazneni zakon („Narodne novine“ broj: 125/11. i 144/12.), došlo je do primjene članka 3. stavka 4. novog Kaznenog zakona koji propisuje da će se u tom slučaju primijeniti zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovršenja radnje. Stoga je pravilno zastupnik optužbe inkriminirano kazneno djelo pravno kvalificirao po novom Kaznenom zakonu. Međutim, od stupanja na snagu novog Kaznenog zakona, pa do presuđenja, uslijedile su i daljnje izmjene Kaznenog zakona te njegove dopune, pa je bilo potrebno postupiti prema članku 3. stavku 2. novog Kaznenog zakona koji propisuje da će se u slučaju promjene zakona nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, primijeniti zakon koji je najblaži za počinitelja. Stoga ispitujući koji je zakon blaži za počinitelja sudsko vijeće je utvrdilo, primjenjujući načelo konkretnosti, da u ovom konkretnom slučaju novi Kazneni zakon s izmjenama i dopunama koje su uslijedile nakon dovršenja kaznenog djela, a prije donošenja nepravomoćne presude, nije teži za optuženike kako od onog koji je bio na snazi u trenutku dovršenja radnje kaznenog djela tako i onog naznačenog u optužnici (koji je bio na snazi u trenutku podizanja optužnice), ali je zadnjim izmjenama prije donošenja nepravomoćne presude (Zakon o izmjenama Kaznenog zakona "Narodne novine" broj 114/2022.), zbog toga što je euro postao službena valuta u Republici Hrvatskoj, došlo 7 7

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

do izmjene Kaznenog zakona na način da su vrijednosti koje su dotad bile u kunama, naznačene u eurima, pa je primijenjen novi Kazneni zakon sa svim izmjenama i dopunama do dana presuđenja. Dakle, Kazneni zakon objavljen u „Narodnim novinama“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118./19., 126/19., 84/21. i 114/22.).

42. Odlučujući o izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, način počinjenja, prijašnji život okrivljenika i imovinske prilike te njihovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela.

42.1. Tako je u odnosu na optuženu ŠG sud kao olakotno cijenio da je optužena ŠG kazneno neosuđivana osoba dok je kao otegotno cijenio da je kazneno djelo počinila s izravnom namjerom, dakle s maksimalnim stupnjem krivnje. Kao otegotno je cijenjen i broj radnji počinjenja kaznenog djela kao i vrijeme kroz koje je optužena ŠG činila kazneno djelo, a što upućuje na upornost i visok stupanj kriminalne volje. Na kraju, kao otegotno je u odnosu na optuženu ŠG cijenjeno da je počinjenjem kaznenog djela pribavila protupravnu imovinsku korist koja znatno premašuje zakonsko obilježje znatne imovinske korist kao i prouzročila štetu koja znatno premašuje zakonsko obilježje znatne štete.

42.2. U odnosu na optuženu IG sud je kao otegotno cijenio da je kazneno djelo pomaganja u počinjenju kaznenog djela počinila s izravnom namjerom, dakle se maksimalnim stupnjem krivnje. Kao otegotno je u odnosu na optuženu IG cijenjen je i broj radnji kojima je počinila kazneno djelo pomaganja, a kojima se povrjeđuje zaštićeno dobro te vrijeme kroz koji je optužena IG pomagala u počinjenju kaznenog djela. To upućuje na upornost u činjenju kaznenog djela kao i visok stupanj kriminalne volje. Kao otegotno je u odnosu na optuženu IG cijenjeno i to da je optužena IG, prema izvatku iz kaznene evidencije (list 1729. spisa) višestruko osuđivana osoba i to jedanput za istovrsno kazneno djelo kao i u ovom predmetu (kazneno djelo pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju), a triput za kazneno djelo prijevare pri čemu je u jednom od postupaka uz kazneno djelo prijevare osuđena i za počinjenje kaznenog djela krivotvorenja isprave. Iako su navedene presude postale pravomoćne nakon proteka inkriminiranog razdoblja u ovom predmetu navedeno upućuje da se radi o osobi koja svoje ponašanje nije uskladila s društvenim normama. Olakotnih okolnosti na strani optužene IG sud nije našao, pa niti okolnost da je optužena IG, prilikom očitovanja o krivnji, priznala počinjenje kaznenog djela i uplatila iznos 2.000,00 eura budući da je obranom kakvu je iznosila poricala kaznenu odgovornost i istu prebacivala na optuženu ŠG, a do uplate iznosa 2.000,00 eura je došlo na samom kraju prvostupanjskog postupka.

42.3. U odnosu na optuženu NG sud je kao otegotno cijenio da je kazneno djelo pomaganja počinila s najvišim stupnjem krivnje. Kao olakotno je u odnosu na optuženu NG cijenjeno da se radi, prema izvatku iz kaznene evidencije (list 1732. spisa) o kazneno neosuđivanoj osobi te da je optužena NG majka dvoje maloljetne djece koje uzdržava zajedno sa suprugom.

7 8

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

42.4. U odnosu na optuženog MG sud je kao otegotno cijenio da je kazneno djelo počinio s izravnom namjerom kao najvišim stupnjem krivnje, a kao olakotno da se radi o kazneno neosuđivanoj osobi.

42.5. U odnosu na optuženog ČG sud je kao otegotno cijenio da je kazneno djelo počinio s izravnom namjerom kao najvišim stupnjem krivnje dok je kao olakotno cijenjeno da je optuženi ČG priznao počinjenje kaznenog djela i to od prvog očitovanja o krivnji (budući da je postupak počinjao iz početka) te time olakšao vođenje kaznenog postupka u odnosu na njega, odnosno utvrđivanje njegove kaznene odgovornosti. Kao olakotno je u odnosu na optuženog ČG cijenjeno i to da se radi o kazneno neosuđivanoj osobi, a na kraju je kao olakotno u odnosu na optuženog ČG cijenjeno i to da je otac dvoje maloljetne djece koje financijski pomaže, pri čemu se radi posla odselio u inozemstvo i tamo ostvaruje prihode kojima pomaže djeci.

42.6. U odnosu na optuženog BG sud je kao otegotno cijenio da je djelo počinio s izravnom namjerom kao najvišim stupnjem krivnje. Nadalje, kao oteogotno je cijenjeno da je optuženi BG osuđivana osoba (izvadak iz kaznene evidencije, list 1736. spisa) i to iako ne za kaznena djela koja imaju istovrsni zaštitni objekt, navedeno upućuje da on svoje ponašanje nije uskladio s propisima. Kao olakotno je u odnosu na ovog optuženikca cijenjeno da je otac jednog maloljetnog djeteta za čije uzdržavanje se brine.

42.7. Optuženi HG je kazneno djelo počinio s izravnom namjerom pa je, s obzirom na to da je kazneno djelo počini s najvišim stupnjem krivnje to cijenjeno kao otegotno u odnosu na tog optuženika. Kao olakotno je u odnosu na optuženog HG cijenjeno da se radi o neosuđivanoj osobi koja je u inkriminirano vrijeme bio u dobi 60 godina, dakle radi se o jednom životnom ekseceu ovog optuženika. Kao olakotno je cijenjeno i to da je isti nezaposlen, bez prihoda i vrjednije imovine, a njegovo priznanje je iskreno i od početka na njemu ustraje.

43. Stoga, odlučujući o vrsti i visini kazne koja bi bila primjerena kaznenoj odgovornosti optuženika, sud smatra da se kazna zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci za optuženu ŠG za produljeno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju za koju je člankom 246. stavkom 2. KZ/11. propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina, primjerena kako individualnim okolostima na strani optuženice tako i težini počinjenog kaznenog djela kao i posljedicama koje su nastupile. Sud je stava da kazna zatvora na koju je optužena ŠG osuđena izražava društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela te utječe na svijest počinitelja, ali i svih drugih osoba da ubuduće ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti istih i o pravednosti kažnjavanja.

43.1. Isto tako sudsko vijeće smatra da je kazna zatvora u trajanju dvije godine za optuženu IG kako po svojoj vrsti tako i visini opravdana imajući na umu i stupanj povrede zaštićenog dobra, ali i ličnost optuženice kod koje je utvrđeno postojanje niza otegotnih okolnosti, osobito njezina osuđivanost, od čega i za istovrstno kazneno djelo kao i broj kažnjivih radnji pomaganja u počinjenju ovog kaznenog djela. Iako se pomagač kažnjava kao i počinitelj, a može se i blaže kazniti (članak 38. KZ/11.) u odnosu na optuženu IG nisu primijenjene odredbe o ublažavanju kazne upravo s obzirom na niz utvrđenih otegotnih okolnosti.

7 9

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

Samo kaznom na koju je optužena IG osuđena uputit će se prijekor to optuženici za počinjeno kazneno djelo, ali i utjecati kako na tu optuženicu tako i na druge osobe da ne čine ista ili druga kaznena djela.

43.2. Optužena NG, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG i optuženi HG su svaki za jedno kazneno djelo pomaganja u počinjenju kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju na temelju članka 246. stavka 2. i uz primjenu odredaba o ublažavanju kazne osuđeni na kazne zatvora u trajanju 11 mjeseci i to svaki od njih. Naime, prema odredbi članka 38. KZ/11. pomagač se kažnjava kao da je kazneno djelo sam počinio, a može se i blaže kazniti. Stoga su oni kao pomagači, a s obzirom da je svaki od njih pomagač u jednom kaznenom djelu, primjenom odredbe članka 48. stavka 1. KZ/11. i članka 49. stavka 1. točke 4. KZ/11. blaže kažnjeni tj. njihove su kazne ublažene. Sudsko vijeće bilo je stava i da se u odnosu na te optuženike kazne zatvora u trajanju jedanaest mjeseci ne treba izvršavati već će se izricanjem uvjetne osude s rokom provjeravanja u trajanju četiri godine od dana pravomoćnosti presude te posebnom obvezom da u roku od jedne godine od pravomoćnosti presude poprave štetu počinjenu kaznenim djelom utjecati na njih da shvate neprihvaljtivost svoga ponašanja te da se izrekne primjerena društvena osuda za počinjena kaznena djela. Naime, rok provjeravanja od četiri godine od pravomoćnosti presude je dovoljno dug period da se suzdrže od činjenja novih kaznenih djela, jer će im u protivnom uvjetna osuda biti opozvana i kazna zatvora u trajanju jedanaest mjeseci izvršena. Isto tako, izricanjem posebne obveze podmirenja štete oštećeniku u roku od godine dana od dana pravomoćnosti presude će se kako tim optuženicam tako i drugim osobama uputiti jasna poruka da se činjenje kaznenih djela ne isplati i da je počinitelj kaznenog djela dužan naknaditi štetu nastalu počinjenjem kaznenog djela. Stoga je odlučeno da će uvjetna osuda biti opozvana, ako optužena NG ne plati trgovačkom društvu SVEA EKONOMI d.o.o. novčani iznos 5.302,28 eura/39.950,00 kuna[2] , optuženi MG ne plati trgovačkom društvu SVEA EKONOMI d.o.o. novčani iznos 5.751,32 eura/43.333,33 kune, optuženi ČG ne plati trgovačkom društvu SVEA EKONOMI d.o.o. novčani iznos 4.778,02 eura/36.000,00 kuna, optuženi BG ne plati trgovačkom društvu SVEA EKONOMI d.o.o. novčani iznos 5.972,53 eura/45.000,00 kuna, a optuženi HG ne plati trgovačkom društvu SVEA EKONOMI d.o.o. novčani iznos 5.972,53 eura/45.000,00 kuna.

43.3. Inače, optuženom BG će se u slučaju opoziva uvjetne osude u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 8. ožujka 2023. do 12. svibnja 2023. budući da se na temelju članka 54. KZ/11. u kaznu zatvora uračunava svo vrijeme lišenja slobode optuženika u vezi s kaznenim djelom.

43.4. Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11. optuženici kojima je izrečena posebna obveza su upozoreni da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora onom optuženiku kojem je naložena posebna obveza uz uvjetnu osudu, ako u roku koji mu je određen za izvršenje posebne obveze istu ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri.

44. U odnosu na protupravnu imovinsku korist koju su stekli optuženici utvrđeno je slijedeće. U odnosu na kredit na ime ŽG utvrđeno je da je od isplaćenog 2 Prema fiksnom tečaju 1 euro=7,53450 kuna.

8 0

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

novčanog iznosa ŽG za sebe zadržao 55.000,00 kuna dok su iznos od 76.000,00 kuna za sebe zadržale optužena ŠG i optužena IG (i to svaka 38.000,00 kuna, jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih). U odnosu na kredit na ime optužene NG s obzirom na iskaze optužene NG, optužene ŠG i optužene IG koje su različito iskazivale o tome koliko je koja od njih zadržala novca dobivenog isplatom kredita na ime optužene NG utvrđeno je da su iznos od 119.850,00 kuna zadržale u vlastitu korist sve tri od njih (dakle, svaka 39.950,00 kuna). U odnosu na kredit na ime JG utvrđeno je da je od isplaćenog novčanog iznosa JG za sebe zadržao 25.600,00 kuna dok su iznos od 104.900,00 kuna za sebe zadržale optužena ŠG i optužena IG (i to svaka 52.450,00 kuna, jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih). U odnosu na kredit na ime ŠGE utvrđeno je da je od isplaćenog novčanog iznosa ŠGE za sebe zadržala 75.000,00 kuna dok su preostali iznos od 56.400,00 kuna za sebe zadržale optužena ŠG i optužena IG (i to svaka 28.200,00 jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih). U odnosu na kredit na ime optuženog MG utvrđeno je da su isplaćeni novčani iznos od 130.000,00 kuna zadržali optuženi MG, optužena ŠG i optužena IG budući da su se razlikovali iskazi optužene ŠG i optužene IG o tome koliko je svatko od njih troje zadržao isplaćenog novca na ime tog kredita. U odnosu na kredit na ime optuženog ČG utvrđeno je da je od isplaćenog novčanog iznosa optuženi ČG za sebe zadržao 36.000,00 kuna, jer su međusobno suglasni njegov iskaz kao iskazi optužene ŠG i optužene IG o tome da je izračun stalnog sudskog vještaka Petre Blašković, a što znači da su preostali iznos od 69.000,00 kuna za sebe zadržale optužena ŠG i optužena IG (i to svaka 34.500,00 kuna, jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih). U odnosu na kredit na ime optuženog BG utvrđeno je da je od iznosa kredita optužena ŠG putem računa UG optuženoj IG isplatila 22.000,00 kuna, a potom je od isplaćenog iznosa optuženi BG za sebe zadržao 45.000,00 kuna dok su preostali iznos od 61.000,00 za sebe zadržale optužena ŠG i optužena IG (i to svaka 30.500,00 kuna, jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih). U odnosu na kredit na ime optuženog HG utvrđeno je da je od isplaćenog novčanog iznosa optuženi HG za sebe zadržao 45.000,00 kuna dok su preostali iznos od 82.800,00 kuna za sebe zadržale optužena ŠG i optužena IG (i to svaka 41.400,00 kuna, jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih). U odnosu na kredit na ime SG utvrđeno je da je optužena ŠG SG isplatila 48.500,00 kuna, a optuženoj IG je putem računa UG i ŠM isplatila 51.500,00 kuna. Isto tako iznos 20.000,00 kuna su zadržale optužena ŠG i optužena IG (i to svaka 10.000,00 kuna, jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih). Potom je optužena IG na traženje SG uplatila istoj 31.000,00 kuna, pa to znači da je s naslova kredita na ime SG optužena ŠG ostvarila protupravnu imovinsku korist u iznosu 10.000,00 kuna, a optužena [adresa].500,00 kuna (budući da je primila prvo 51.500,00 kuna, potom 10.000,00 kuna, a zatim vratila 31.000,00 kuna). U odnosu na kredit na ime ĐG utvrđeno je da RG od isplaćenog novčanog iznosa nije ništa od novca zadržao za sebe time da su novčani iznos od 112.500,00 kuna za sebe zadržale optužena ŠG i optužena [adresa]

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

IG (i to svaka 56.250.00 kuna, jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih). U odnosu na kredit na ime CG utvrđeno je da CG od isplaćenog novčanog iznosa nije ništa od novca zadržala za sebe time da su novčani iznos od 133.500,00 kuna za sebe zadržale optužena ŠG i optužena IG (i to svaka 66.750,00 kuna, jer se iz njihovih obrana nije moglo utvrditi koliko točno svaka od njih).

45. Kada se zbroje iznosi iz prethodne točke obrazloženja to znači da je optužena ŠG pribavila protupravnu imovinsku korist u iznosu 441.333,33 kuna, optužena IG u iznosu 483.333,33 kune, optužena NG u iznosu 39.950,00 kuna, optuženi MG u iznosu 43.333,33 kune, optuženi ČG u iznosu 36.000,00 kuna, optuženi BG u iznosu 45.000,00 kuna i optuženi HG u iznosu 45.00,00 kuna (ŽG u iznosu 55.000,00 kuna, JG u iznosu 25.600,00 kuna, ŠGE u iznosu 75.000,00 kuna, SG u iznosu 48.500,00 kuna te joj je optužena IG još na račun uplatila 31.000,00 kuna).

46. Oštećeno trgovačko društvo SVEA EKONOMI d.o.o. postavilo je imovinskopravni zahtjev u odnosu na optuženu ŠG u iznosu 56.627,97 kuna, u odnosu na ŠGE, u odnosu na koju je postupak razdvojen, u iznosu 194.826,69 kuna, u odnosu na optuženog MG u iznosu 214.213,73 kuna, u odnosu na optuženog BG u iznosu 193.093,02 kune, u odnosu na optuženu NG u iznosu 180.697,09 kuna, u odnosu na JG, u odnosu na kojeg je postupak razdvojen, u iznosu 184.919,95 kuna, u odnosu na optuženog ČG u iznosu 175.343,24 kune, u odnosu na optuženog HG u iznosu 197.089,25 kuna i u odnosu na ĐG, koji uopće nije bio optužen, u iznosu 162.721,79 kuna. Pri tome se imovinskopravni zahtjev oštećenog trgovačkog društva odnosi na naknadu glavnice i zakonske zatezne kamate u trenutku postavljanja imovinskopravnog zahtjeva, a u odnosu na optuženu ŠG i u onosu na troškove. Oštećenom trgovačkom društvu SVEA EKONOMI d.o.o. dosuđen je djelomično imovinskopravni zahtjev i to prema rezultatima provedenog dokaznog postupka (objašnjenog u prethodnim točkama obrazloženja) na način da je u odnosu na one optuženike u odnosu na koje je imovinskopravni zahtjev postavljen u iznosu manjem od stečene protupravne imovinske koristi (optužena ŠG) isti dosuđen do iznosa postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, a u odnosu na ostatak je oduzeta protupravna imovinska korist. U odnosu na one optuženike u odnosu na koje je imovinskopravni zahtjev postavljen u većem iznosu od utvrđene protupravne imovinske koristi koju su ti optuženici stekli (optužena NG, optuženi MG, optuženi ČG, optuženi BG i optuženi HG) u iznosu koji premašuje iznos protupravne imovinske koristi koju su ti optuženici stekli oštećenik je upuće u parnicu kao što je upućen u parnicu s imovinskopravnim zahtjevom i u odnosu na osobe u koje nisu optuženici u ovom postupku, a u odnosu na njih je isto postavljen imovinskopravni zahtjev (ŠGE, JG i RG). U odnosu na one optuženike u odnosu na koje nije postavljen imovinskopravni zahtjev, a utvrđeno je da su stekli protupravnu imovinsku korist oduzeta je ta korist (optužena IG).

47. Tako je trgovačkom društvu SVEA EKONOMI d.o.o. djelomično dosuđen imovinskopravni zahtjev na način da je naloženo optuženoj ŠG platiti novčani iznos 7.515,82 eura/56.627,97 kuna, optuženoj NG platiti novčani iznos 8 2

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

5.302,28 eura/39.950,00 kuna, optuženom MG platiti novčani iznos 5.751,32 eura/43.333,33 kune, optuženom ČG platiti novčani iznos 4.778,02 eura/36.000,00 kuna, optuženom BG platiti novčani iznos 5.972,53 eura/45.000,00 kuna, a optuženom HG platiti novčani iznos 5.972,53 eura/45.000,00 kuna, i to u roku 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude. U ostalom dijelu je oštećeno trgovačko društvo SVEA EKONOMI d.o.o. s imovinskopravnim zahtjevom upućeno u parnicu.

48. U onom dijelu u kojem je optužena ŠG ostvarila protupravnu imovinsku korist, a u kojem nije postavljen imovinskopravi zahtjev kao i što imovinskopravni zahtjev nije postavljen u odnosu na optuženu IG oduzeta je protupravna imovinska korist, jer nitko ne smije zadržati korist ostvarenu počinjenjem kaznenog djela. Tako je, na temelju članka 77. stavka 1. KZ/11. u vezi s člankom 560. stavkom 2. ZKP/08., utvrđeno da iznos 51.059,18 eura/384.705,36 kuna predstavlja imovinsku korist koju je optužena ŠG ostvarila kaznenim djelom iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 52. KZ/11., a iznos 64.215,71 eura/483.833,33 kune predstavlja imovinsku korist koju je optužena IG ostvarila kaznenim djelom iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. i u vezi s člankom 38. te člankom 52. KZ/11., pa je naloženo optuženoj ŠG platiti novčani iznos 51.059,18 eura/384.705,36 kuna, a optuženoj IG platiti novčani iznos 62.215,71 eura/468.764,33 kune (koji iznos predstavlja razliku iznosa imovinske koristi 483.833,33 kune umanjen za iznos 2.000,00 eura/15.069,00 kuna uplaćen 25. rujna 2023.), u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti presude.

49. Odlučujući o trošku postupka, na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1., 6. i 7. ZKP/08. naloženo je optuženoj ŠG platiti troškove kaznenog postupka na ime psihijatrijskog i psihološkog vještačenja u iznosu 1.349,84 eura/10.170,40 kuna, potom optuženoj ŠG, optuženoj IG, optuženoj NG, optuženom MG, optuženom ČG, optuženom BG i optuženom HG solidarno platiti trošak financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u iznosu 1.586,73 eura/11.955,20 kuna kao i platiti trošak postupka na ime paušala u iznosu 300,00 eura/2.260,35 kuna i to svaki optuženik ponaosob. Potom je naloženo optuženoj ŠG, optuženoj NG, optuženom MG, optuženom BG i optuženom HG platiti troškove branitelja po službenoj dužnosti, a o čemu će sud donijeti posebno rješenje. Plaćanjem troškova postupka neće biti dovedena u pitanje niti egzistencija optuženika niti članova njihovih obitelji.

U Zagrebu 13. studenog 2023. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA-SUDAC:

Dražen Kevrić

8 3

P o s

l

o

v

n i b r

o

j

: K -

2 /

017-337

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka otpravka presude. Žalba se podnosi ovom Sudu, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.