Poslovni broj: 6 Gž-1711/2022-2

 

                                                                                                  Poslovni broj: 6 Gž-1711/2022-2

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice Ž. V. iz V., OIB: …, zastupane po punomoćniku M. M., odvjetniku u V., protiv protustranke V. Ž. iz V., OIB: …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, rješavajući žalbu protustranke podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj R1-36/2021-18 od 5. listopada 2022., 7. veljače 2024.

 

r i j e š i o   j e

 

              Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj R1-36/2021-18 od 5. listopada 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

 

„ Suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk.ul.br. 8996 k.o. V., a koje se sastoje od: 2. suvlasnički dio 1260/10000 etažno vlasništvo (E-2) povezano sa vlasništvom dvosobnog stana u prizemlju lijevo, a koji se sastoji od dvije sobe i sporednih prostorija ukupne površine 63,01 m2 i drvarnice br. 1 u podrumu sa 14,65 m2 na kč.br. 1767/16 zgrada br. 11 u ulici … površine 162 m2, na kojoj su suvlasnici predlagateljica Ž. V. u ½ dijela i protustranka V. Ž. u ½ dijela, razvrgava se civilnom diobom – sudskom javnom prodajom i razdiobom kupovnine prema suvlasničkim omjerima stranaka.“.

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela protustranka pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje:ZPP) u vezi s čl. 21. Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 45/34., "Narodne novine" br. 73/91., 59/23., dalje:ZVP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se odbije ili odgodi prijedlog, podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Donošenjem prvostupanjskog rješenja nije počinjena bitna povreda odredba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se žalbom poziva protustranka, budući da suprotno žalbenim navodima izreka pobijanog rješenje nije proturječna razlozima o odlučnim činjenicama, koji su jasni i međusobno neproturječni, pa rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

 

5.1.Pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na temelju čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 381. ZPP-a na bitne povrede odredaba postupka iz čl. čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, nije utvrđeno da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem pobijanog rješenja bila ostvarena koja od navedenih procesnih povreda.

 

6. Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrđuje da predmetna nekretnina predstavlja dvosobni stan u V., …, u prizemlju, površine 63,01 m2 sa drvarnicom od 14,65 m2, čija tržišna vrijednost iznosi 456.000,00 kuna, s time da geometrijska dioba nije moguća.

 

7. Imajući u vidu da ne postoji sporazum stranaka oko načina diobe suvlasničke zajednice te da niti jedna od stranaka nema pravo na diobu isplatom sukladno čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17, dalje: ZVDSP) prvostupanjski sud pozivom na čl. 50. st. 1. ZVDP-a donosi odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice stranaka civilnom diobom i podjelom iznosa dobivenog prodajom razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

 

8. Osnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

 

9. Predmet ovog postupka je zahtjev predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na predmetnom stanu civilnom diobom, na kojem su stranke suvlasnice svaka u ½ dijela.

 

10. Osnovani su žalbeni navodi kojima protustranka ističe da je prvostupanjski  sud  propustio odlučiti o njezinom prigovoru prava na dom.

 

11. Naime, prema stanju spisa, protustranka je tijekom postupka navela da je predmetni stan njezina jedina nekretnina u kojoj stanuje sa djecom jer nema gdje drugdje stanovati, iz čega proizlazi da se činjenično pozvala na pravo na dom iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.; dalje: Konvencija), kojim je propisano da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (st.1.).

 

12. U takvoj situaciji kada se stranka činjenično pozove na pravo na dom, neovisno što u tom pravcu prigovor nije formalno istaknula, prvostupanjski sud je dužan odlučiti o prigovoru prava na dom na način da provede tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će prije svega utvrditi može li se sporna nekretnina smatrati domom protustranke, pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je dom činjenični pojam koji prema praksi Europskog suda za ljudska prava čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu, te ukoliko predmetna nekretnina predstavlja dom odgovoriti na tri eliminacijska pitanja i to da li je miješanje u pravo na dom civilnom diobom u skladu sa zakonom, da li je to miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja te da li je miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu. Negativan odgovor na jedno od tih pitanja znači da je riječ o povredi prava na dom iz čl. 8. Konvencije.

 

12.1. Pri tome, valja reći da je pravo na dom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini (domu) bilo predmetom razmatranja Europskog suda za ljudska prava i to posebno u predmetu Z. protiv Hrvatske - Zahtjev broj 46726/11. Tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odlukama broj U-III-7534/14 i U-III-3039/15 pozivom na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu G. protiv H. upozorava da se u konkretnoj situaciji radi o konkurenciji dva pojedinačna prava (pravo vlasništva predlagateljice i eventualno pravo na dom protustranke kao suvlasnice nekretnine), pa je prvostupanjski sud dužan brižljivo razmotriti sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od ta dva prava dati prednost.

 

13. Budući da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud propustio provesti tzv. test razmjernosti, to je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno pa je u ponovnom postupku prvostupanjski sud dužan isti provesti sukladno prethodno navedenom i odlučiti o prigovoru prava na dom sagledavajući sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od dva pojedinačna prava dati prednost, nakon čega će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina. Pri tome je teret dokaza da je riječ o domu protustranke i da civilnom diobom – prodajom nekretnine čija je redovna posljedica iseljenje dolazi do miješanja u njezino pravo na dom na protustranci, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li civilna dioba nužna u demokratskom društvu, teret dokaza na predlagateljici.

 

14. Iz navednih razloga, valjalo je primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažiti žalbu protustranke kao osnovanu i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, kao u izreci.

 

U Rijeci 7. veljače 2024.

 

 

                                                                                                        Sutkinja

 

                                                                                                           Ingrid Bučković, v.r.