Republika Hrvatska
Trgovački sud u Osijeku
Osijek, Zagrebačka 2
Poslovni broj: 4 P-234/2023-32
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, po sucu Dubravki Kuveždić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, koje zastupa generalna punomoćnica Marina Žekić, dipl. pravnice temeljem generalne punomoći broj 14 Su-39/12 protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, koje zastupa punomoćnik Ivica Šimundić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Osijek radi naknade štete u iznosu od 7.040,94 €/ kn, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 26. listopada 2023. u nazočnosti punomoćnika stranaka, te objavljene presude 9. studenoga 2023.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"EURHOERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, OIB 22694857747 dužan je tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Zagreb, OIB 84397956623 platiti na ime naknade štete iznos od 7.040,94 €/53.049,94 kn zajedno sa zateznom kamatom od 6,82 % godišnje počevši od dana podnošenja tužbe, odnosno određenom kamatnom stopom za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, pa do isplate, kao i naknaditi prouzročene parnične troškove, sve u roku 8 dana."
II Tužitelj je dužan tuženiku nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.942,72 € (tisućudevetstočetrdesetdva eura i sedamdesetdva centa) /14.637,42 kn (četrnaest tisućašestotridesetsedam kuna i četrdesetdvije lipe) u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj tužbom i tijekom tijekom postupka tvrdi da je njegov osiguranik Srećko Srdić zadobio tjelesne povrede u prometnoj nesreći od 11. siječnja 2013. Po tom osnovu rješenjem broj 48850 od 26. lipnja 2016. priznato mu je pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka sposobnosti za rad po osnovu ozljede na radu. Prometna nesreća se dogodila 11. siječnja 2013., a prouzročio ju je Ivan Vujnovac tako što je upravljajući osobnim vozilom marke Renault Trafic registarske oznake OS 869-JN u Josipovcu uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila, osobinama i stanju na kolniku izgubio kontrolu nad vozilom, te je došlo do zanošenja i slijetanja automobila s kolnika kojom prilikom je Srećko Srdić zadobio tjelesne povrede, a koji se u navedenom vozilu nalazio kao putnik. Ivan Vujnovac je proglašen krivim za prekršaj protiv sigurnosti prometa na cestama presudom Prekršajnog suda u Osijeku pod poslovnim brojem Pp P-580/13 od 18. veljače 2013. Tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom se nalaže tuženiku isplata iznosa od 53.049,94 kn s pripadajućom kamatom od 24. srpnja 2018. do isplate.
2. U odgovoru na tužbu, kao i tijekom postupka, tuženik navodi da priznaje nastanak štetnog događaja i činjenicu da je vozilo registarske oznake OS 869-JN bilo osigurano kod tuženika policom automobilske odgovornosti. Tuženik priznaje odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, ali u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Kako je osiguraniku tužitelja kao korisniku invalidske mirovine ista priznata zbog profesionalne nesposobnost za rad, kao posljedica povrede na radu (jer to proizlazi iz rješenja tužitelja broj 48850 od 26. travnja 2016.) tuženik smatra da se treba primijeniti odredba članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Protivi se visini tužbenog zahtjeva.
3. U cilju utvrđivanja činjenica radi donošenja odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva pročitani su: rješenje tužitelja broj 48850 od 26. travnja 2016. (str. 3-5 spisa), nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti od 29. prosinca 2015. (str. 6 i 7 spisa), nalaz vještaka o radnoj sposobnosti (str. 8-9 spisa), nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (str.10- 17 spisa), presudu Prekršajnog suda u Osijeku broj Pp P-580/2013 od 18. veljače 2013. (str. 18-19 spisa), zapisnik o očevidu Postaja prometne policije Osijek (str. 20- 21 spisa), obračun isplaćene invalidske mirovine za razdoblje od 24. siječnja 2016. do 30. lipnja 2018. (str. 22 spisa), izvadak iz banke podataka za uplaćene mirovine od strane tužitelja za osiguranika Srećka Srdić u utuženom razdoblju (str. 55-69 spisa).
4. Tijekom postupka između stranaka nije sporno da je osiguranik tužitelja Srećko Srdić u saobraćajnoj nezgodi od 11. siječnja 2013. zadobio tjelesne povrede za koje je odgovoran osiguranik tuženika Ivan Vujnovac. NIje sporno da je tužitelj svom osiguraniku Srećku Srdić, rješenjem broj 48850 od 26. travnja 2016. priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka sposobnosti za rad po osnovi ozljede na radu. Nije sporno da je tužitelj svom osiguraniku Sreću Srdić u utuženom razdoblju isplatio iznos 53.049,94 kn.
5. Tijekom postupka između stranaka je sporno da li je osnovano potraživanje tužitelja u ovoj pravnoj stvari, jer tuženik ističe prigovor uzročno-posljedične veze između zadobivenih ozljeda u prometnoj nezgodi od 11. siječnja 2013. i umirovljenja osiguranika tužitelja. Sporno je i pravno pitanje da li se u konkretnoj pravnoj stvari ima primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju kako to tvrdi tužitelj ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu kako to tvrdi tuženik.
6. U ovoj pravnoj stvari već je donesena presuda pod brojem P-282/2018 kojom je u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev tužitelja. Protiv ove presude tuženik je izjavio žalbu, koja je rješenjem Visokog trgovačkog suda RH Pž-3691/2019 od 27. listopada 2020. odbijena kao neosnovan i potvrđena prvostupanjska presuda.
7. Protiv presude VTS RH Pž-3691/2019 tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, te je rješenjem Vrhovnog suda Revd-1512/2021 od 1. ožujka 2022. dopušteno podnošenje revizije. Rješenjem Vrhovnog suda RH broj Rev- 744/2022 od 7. ožujka 2023. je prihvaćena revizija tuženika te su ukinute presuda VTS RH Pž-3691/2019 i presuda ovoga suda P-282/2018 i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje s obrazloženjem da za odluku o sporu koji pokreće HZMO protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP, koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO.
8. Na sjednici odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda RH od 8. lipnja 2022. zauzeto je pravno shvaćanje po kojem "u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine, koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznom osiguranju u prometu, koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine".
9. Imajući u vidu uputu revizijskog suda, te pravno shvaćanje VTS ovaj sud je mišljenja da se u ovoj pravnoj stvari ima primijeniti Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, stoga je neosnovano pozivanje tužitelja na primjenu odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju.
10. Odredbom članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje ZOOP) je propisano da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (stav 1.). Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (stav 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (stav 3.). Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja (stav 4.).
11. Sukladno citiranim zakonskim odredbama, tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu razmjernog iznosa isplaćene mirovine, ali samo u visini razlike između priznatog iznosa invalidske mirovine i iznosa koji bi bio priznat u slučaju ozljede na radu.
12. Iz Prijave ozljede na radu (str. 16-17 spisa) je vidljivo da je poslodavac VODOVOD-OSIJEK d.o.o. za Srećka Srdić prijavio ozljedu na radu koja se dogodila 11. siječnja 2013., te da je ista prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje priznata kao ozljeda na radu.
13. Iz rješenja tužitelja broj 48850 od 26. travnja 2016. je vidljivo da je osiguraniku tužitelja hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata Srećku Srdić kod kojeg je zbog ozljede na radu nastao djelomični gubitak radne sposobnosti određuje se invalidska mirovina počevši od 29. prosinca 2015.
14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektor za vještačenja od 29. prosinca 2015. je vidljivo da je prometna nesreća od 11. siječnja 2013. uzrok invalidnosti i djelomičnog gubitka sposobnosti za rad tužiteljevog osiguranika.
15. Iz Mišljenja vještaka revizora od 11. siječnja 2016., te 18. siječnja 2016. je vidljivo da je potvrđeno mišljenje vještaka od 29. prosinca 2015. o uzroku invalidnosti osiguranika tužitelja.
16. Imajući u vidu naprijed citiranu medicinsku dokumentaciju, sud je ocijenio neosnovanim prigovor tuženika o uzročno-posljedičnoj vezi između umirovljenja osiguranika tužitelja i ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi od 11. siječnja 2013.
17. Sukladno citiranim zakonskim odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu razmjernog iznosa isplaćene mirovine, ali samo u visini razlike između priznatog iznosa invalidske mirovine i iznosa koji bi bio priznat u slučaju ozljede na radu. Kako tužitelj potražuje naknadu štete s osnova invalidske mirovine, koju je isplaćivao na temelju ozljede na radu, u tom slučaju ne postoji razlika koju bi bio dužan isplatiti tužitelju. Zbog svega navedenog sud je mišljenja da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 27. stav 3. ZOOP-a, te je sud tužbeni zahtjev tužitelja ocijenio neosnovanim, odbio i presudio kao u izreci.
18. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stav 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP), te je tužitelj dužan tuženiku nadoknaditi parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.942,72 €/14.637,42 kn, koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu po Tbr. 8. stav 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje OT) iznos od 199,00 €, sastav žalbe po Tbr. 10. stav 1. OT u iznosu od 248,75 €, sastav revizije po Tbr. 10. stav 6. OT u iznosu od 298,50 €, pristup na tri ročišta po Tbr. 9. stav 1. OT u iznosu od po 199,00 €, PDV u iznosu od 335,81 €, kao i trošak sudske pristojbe na žalbu po Tbr. 3. stav 1. Tarife sudskih pristojbi koja je sastavni dio Zakona o sudskim pristojbama (NN br. 118/2018, dalje ZSP) u iznous od 146,79 € i sudsku pristojbu na reviziju po Tbr. 3. stav 1. ZSP-a u iznosu od 116,86 €.
Osijek, 9. studenoga 2023.
Zapisničar:
Sudac:
Darija Miličević
Dubravka Kuveždić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može nezadovoljna stranka izjaviti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovoga suda, pismeno u roku od 8 dana od dana objave.
Broj zapisa: 9-3085f-4f48b
Kontrolni broj: 0f350-17065-2e8db
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Dubravka Kuveždić, O=TRGOVAČKI SUD U OSIJEKU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Osijeku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
