Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 23 Gž Ob-375/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tihani Mariji Miladin kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice GH, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-111/2023-10 od 25. travnja 2023., 8. studenoga 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-111/2023-10 od 25. travnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"Utvrđuje se da je između predlagateljice GH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pok. MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1941. a umrlog **.**.2022., postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 1999. godine do 23. travnja 2022. godine."

2. Rješenje pobija protustranka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku odluku, podredno istu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući rješenje prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu, kao i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Neosnovano žalitelj smatra da je sud prvog stupnja uskratio protustranci mogućnost raspravljanja pred sudom jer joj nije dostavljena dokumentacija određena rješenjem od 20. ožujka 2023., čime sadržajno upućuje na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP.

6. Odredbom članka 354. st. 2. točka 6. ZPP propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom

7. Prvostupanjski sud je na ročištu od 20. ožujka 2023. donio rješenje kojim će se zatražiti izvadak iz matice rođenih za pokojnog MH i podaci o prebivalištu za predlagateljicu, te je službenim putem od nadležnih tijela zatražio dostavu navede dokumentacije.

8. Kako sud dokumentaciju koja je službenim putem pribavljena od nadležnih tijela nije dužan dostavljati strankama, nego stranke imaju mogućnost uvidom u sudski spis razgledati sadržaj pribavljene dokumentacije, to nije počinjena bitna povreda čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP.

9. Tijekom postupka sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su važne za donošenje zakonite odluke u ovom postupku i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijanog rješenja. Zbog navedenog ovaj viši sud prihvaća u cijelosti tako utvrđeno činjenično stanje, pa prema tome nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao ni opravdanje dano za njega.

10. Predmet spora je zahtjev predlagateljice za utvrđenjem da su predlagateljica i pokojni MH od 1999. godine do 23. travnja 2022. živjeli u izvanbračnoj zajednici.

11. U prvostupanjskom postupku utvrđene su slijedeće činjenice:

- da je predlagateljica bila u bračnoj zajednici sa MH od 1968. do 1999. godine, kada su se zbog njegove bolesti službeno rastali,

- da su predlagateljica i MH i nakon razvoda braka nastavili živjeti na istoj adresi, a ubrzo su se i pomirili te su nastavili živjeti u emotivnoj i ekonomskoj zajednici koja je u svemu bila izjednačena s bračnom zajednicom,

- da je MH bio lošeg zdravstvenog stanja, nije bio sposoban za samostalni život te mu je predlagateljica u svemu pomagala u svakodnevnom životu, živjeli su od zajedničkih prihoda koje su ostvarivali od svojih mirovina,

- da je predlagateljica imala punomoć na tekućem računu pokojnog, a s njim je imala i dvoje zajedničke djece, te su nakon njegove smrti postigli obiteljski dogovor da imovina koja je glasila na ime pokojnika pripadne njihovom zajedničkog sinu,

- da predlagateljica u ostavinskom postupku nije tražila utvrđenje statusa izvanbračne supruge pokojnog.

12. Utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

13. Protustranka u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza ponavljajući tijekom postupka istaknute tvrdnje da stranke nisu živjele u izvanbračnoj zajednici.

14. Kako protustranka u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

15. U konkretnom slučaju iz iskaza predlagateljice i svjedoka IH, OH, ZH, ĆH, SH, ŠH i LH proizlazi da su stranke živjele zajedno, da su zajedno raspolagali imovinom, živjeli od zajedničkih prihoda, da su sve blagdane, rođendane i imendane slavili zajedno s obitelji, te su bili emotivno vezani. Navedene činjenice upućuju da je između stranaka postojala izvanbračna zajednica, kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud. 16. Odredbom članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/15, dalje: ObZ) propisano je da je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17. Prema odredbi čl. 22. st. 1. toč. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13,151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 - dalje ZOMO) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to udovica, odnosno udovac. Stavkom 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz st.1. točke 1. predmetnog članka smatra izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

18. Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da je predlagateljica bila u izvanbračnoj zajednici sa MH od 1999. do njegove smrti 23. travnja 2022. pravilno je sud prvog stupnja u smislu citiranih odredbi Obz i ZOMO utvrdio postojanje izvanbračne zajednice.

19. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP valjalo je odbiti žalbu protustranke i potvrditi pobijano rješenje.

U Zagrebu 8. studenog 2023.

Sudac:

Tihana Marija Miladin